Spasme bože rvacke kulture...

O duhovnim i materijalnim dobrima
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

24 Nov 2016, 13:00

Stitch wrote:Ima sjajnih prijevoda, da. Marasov je Shakespeare epohalan čak (premda, čisto subjektivno, mislim da gospar Luko bolje prevodi sonete), no nemoj zaboraviti da je to tek vrh sante leda. Nastranu klasici i bogatije izdavačke kuće - pogledaj prosjek i većinu toga što se prevodi. Generalno, naši su prijevodi loši. Bolji su prevoditelji otjerani, a dovedeni su ljudi s malo iskustva - ali voljni raditi za siću. Ovdje-ondje volim uzeti krimić. Ili kakvo popularnoznanstveno djelo. Ti me prijevodi užasavaju. Algoritam, Znanje i slične izdavačke kuće (osim Jesenskog i Turka) uopće ne paze na jezik. Prijevodi su površni, loše lektorirani i redigirani. Na forumima i društvenim mrežama citiraju ih kao viceve. Čast iznimkama. Zato uopće ne bih spominjao zlatno doba.
Ovo je zlatno doba za "visoki stil"- neke sam naveo- a i za niz stvari oko jezikoslovlja. Ne zaboravimo da je od 1945. do 1989. pretisnuto 7 rječnika i gramatika (uglavnom 1971., uz iznimku Vladimira Mažuranića 1975.), a od 1990. do 2016., ne samo pretisnuto, nego i obrađeno ili novoobjavljeno 17 gramatika i 15 rječnika (Babukić, Mažuranić, Kašić, Mikalja, Koernig, Šulek, Starčević, Vitezović, Veber, Florschutz, ..). Nije sve crno-bijelo.

Točno je ovo što pišeš, no za to je potreban zakon o jeziku. Uz globalizaciju i AV medije, ne možeš očekivati, bez državne regulative, bolji jezik masovne kulture. To su realije. Na primjer, ja sam promijenio stajalište glede sinkronizacije (uvijek sam bio protiv). No, sad mislim da uz opadanje čitanja prosječnici mogu postati jezično "uspješniji" ako ih "futraš" kakovostnim sinkronizacijama. Tu će im se proširiti rječnik, imat će neki normalniji naglasak...

No to može ići jedino uz jasan pravni status o porabi jezika i školovanje kadrova (lektori, spikeri,..).


User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

24 Nov 2016, 14:19

Stitch wrote:Ima sjajnih prijevoda, da. Marasov je Shakespeare epohalan čak (premda, čisto subjektivno, mislim da gospar Luko bolje prevodi sonete), no nemoj zaboraviti da je to tek vrh sante leda. Nastranu klasici i bogatije izdavačke kuće - pogledaj prosjek i većinu toga što se prevodi. Generalno, naši su prijevodi loši. Bolji su prevoditelji otjerani, a dovedeni su ljudi s malo iskustva - ali voljni raditi za siću. Ovdje-ondje volim uzeti krimić. Ili kakvo popularnoznanstveno djelo. Ti me prijevodi užasavaju. Algoritam, Znanje i slične izdavačke kuće (osim Jesenskog i Turka) uopće ne paze na jezik. Prijevodi su površni, loše lektorirani i redigirani. Na forumima i društvenim mrežama citiraju ih kao viceve. Čast iznimkama. Zato uopće ne bih spominjao zlatno doba.
Zar i ti, sine Stiču? :tuzni:
Marasovi su prijevodi Shakespearea epohalna svinjarija, eto šta su. To što se Maras ne može suzdržati i mora se latiti prevođenja svakog klasika ikad, ne znači da su ti prijevodi i kvalitetni i to je jako dobro poznato među upućenijim njegovim čitateljima i kolegama mu. A ni kazalištarci nisu najsretniji na spomen njegova Shakespearea.

Ako te zanima više, uzmi knjigu Ivana Lupića "Shakespeare između izvedbe i knjige". Evo čak i link: http://www.academia.edu/25166783/Shakes ... d_the_Book_

U posljednjih nekoliko poglavlja bavi se Matom.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

24 Nov 2016, 15:04

Nu, da dodam njekoliko razbacanih stvari(h)...

* što se tiče komšija, tu treba biti realan. Tamo će velikosrbizam u jeziku stalno biti prevladavajući svjetonazor. To nitko ne može- a vjerojatno ni ne želi- mijenjati. To je dio njihova identiteta. Oni će do u vječnost imati nekakve dubrovačke književnosti u studijima i to je to. Nedavno su maknuli opsežniji popis, no i ovo će biti dosta, kao kratki prijegled toga dijela na beogradskom Filološkom fakultetu: http://www.fil.bg.ac.rs/wp-content/uplo ... baroka.pdf Najbolji srpski moderniji povjesnik književnosti, rahmetli Jovan Deretić (ne luđak koji razglaba o Srbima u Mezopotamiji, Egiptu, Sibiru,..), dao je njihovu vizuru u nekoliko djela tiskanih nakon 1990., a ovdje imaš usliku predgovora njegove knjige koja se bavi tim temama: http://forum.krstarica.com/showthread.p ... st33350865

* oko jezika sad. Stanje je vrlo dobro u nizu polja, no ljudi to ne vide zbog Orwellove optičke varke. Rekoh da su, npr. zahtijevni prijevodi klasika imaginativne književnosti i filozofije bolji no ikad prije, a i postoje (prije nismo imali, recomo, Rabelaisa, Montaignea ili Camoensa). Zatim, na razini popularne kulture, imamo sve- od časopisa za klince, pa o vjenčanjima, pa motorima i uređenju vrta do borilačkih vještina i kamiona. To nije nešto briljantno, no to ljudi čitaju. I čitaju na svom jeziku. Tinejdžeri imaju svoje žargone i besmisleno bi bilo da se ti časopisi jezično oblikuju po standardu. Oko ostalih funkcionalnih stilova, možemo reći da je li-la: u pravu i državi, moglo bi i bolje, no važno je što konačno imamo svoje pravno i vojno nazivlje; znanstveni treba razvijati, i tu je pitanje prakse: projekt Struna postoji, no koliko će i kako od toga biti ostvareno, to je izvan dosega i najzagrijanijih stručnjaka. Ježić je u pravu za društvene i humanističke znanosti, no ne može on sam pisati za sve: http://hrcak.srce.hr/116917
Književnost nam sad nije neka, i najbolji su pisci gerijatrija (Paljetak, Žmegač, Aralica, Gudelj, Štambuk, Vrkljanica, Krmpotićeva, ... ). No, to i nije strašno važno. Beletristika ne igra ulogu koju je imala u 19. i prvoj polovici 20. st.

* "svijet". Mi živimo u AV dobu, i tu valja biti realan. Jezik većine nikad ne će biti njegovan, kamoli raskošan. Za većinu je najvažnije da je koliko-toliko pismena. A pismenost se najbolje njeguje čitanjem. Jezik se ne uči iz gramatika i rječnika. A ljudi slabo čitaju zbog više razloga, no glavni je da siromašnije zemlje slabije čitaju. Bogate zemlje- koje nisu imperije- puno čitaju. Kad bi nam gospodarski krenulo,poraslo bi i čitanje. A dotle, važnije je da ljudi čitaju djela pravilna jezika, bilo domaća ili u prijevodu, koja su im zanimljiva (recimo, Zagorku, raznu fantastiku, Tolkiena,..) nego klasike koje, naravno, moraju- a i trebaju (iako je ovo malo skretanje s teme, naravno da se ne slažem s uputničkom reformom i dijelim mišljneje Starešine: http://narod.hr/hrvatska/visnja-staresi ... om-zadatku - no, to je druga stvar ...)

* hrv. lingvisti. O tom kasnije ...
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

24 Nov 2016, 15:06

Zekoslawa wrote:Zar i ti, sine Stiču? :tuzni:
Mislim da se nekih formalističkih okova definitivno treba osloboditi. Maras ne broji slogove, traži prirodniji ritam stihova od onog u dosadašnjim prijevodima, hoće da sve bude odmah razumljivo - to je hrabro, jebemu. Pokušaj ti štogod slično, s bilo kojim klasikom. Stavi na kocku sve što si dosad radila, sav svoj ugled - bez obzira na posljedice.

Ni meni se ne sviđa odmak od poznatog, od onog na što sam se naviknuo, tradicionalist sam od glave do pete. Ali razumijem namjeru. I poštujem dosljednost. Zato ga hvalim.

Osvrt ću pročitati i prokomentirati naknadno. Hvala za link.
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

24 Nov 2016, 15:11

Zekoslawa wrote:Zar i ti, sine Stiču? :tuzni:
Marasovi su prijevodi Shakespearea epohalna svinjarija, eto šta su. To što se Maras ne može suzdržati i mora se latiti prevođenja svakog klasika ikad, ne znači da su ti prijevodi i kvalitetni i to je jako dobro poznato među upućenijim njegovim čitateljima i kolegama mu. A ni kazalištarci nisu najsretniji na spomen njegova Shakespearea.

Ako te zanima više, uzmi knjigu Ivana Lupića "Shakespeare između izvedbe i knjige". Evo čak i link: http://www.academia.edu/25166783/Shakes ... d_the_Book_

U posljednjih nekoliko poglavlja bavi se Matom.
Promašila si ceo fudbal. Maras je genij. Tko bi mogao prevesti Miltona i ostale kao on: http://www.matica.hr/vijenac/397/Pohrva ... 20Miltona/
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

24 Nov 2016, 15:26

Stitch wrote:Mislim da se nekih formalističkih okova definitivno treba osloboditi. Maras ne broji slogove, traži prirodniji ritam stihova od onog u dosadašnjim prijevodima, hoće da sve bude odmah razumljivo - to je hrabro, jebemu. Pokušaj ti štogod slično, s bilo kojim klasikom. Stavi na kocku sve što si dosad radila, sav svoj ugled - bez obzira na posljedice.

Ni meni se ne sviđa odmak od poznatog, od onog na što sam se naviknuo, tradicionalist sam od glave do pete. Ali razumijem namjeru. I poštujem dosljednost. Zato ga hvalim.

Osvrt ću pročitati i prokomentirati naknadno. Hvala za link.
Kamo sreće da se radi samo o tome! Ne, nije stvar samo u Marasovim monstruoznim pentasintagmama i ostalim novotarijama, radi se tu i o materijalnim greškama, elementarnom nerazumijevanju i općenito jeziku koji je tvrd i nezgrapan. Prevelik je to zalogaj za njega u svakom smislu. No, pročitaj studiju, pa sam prosudi.

Hrobi, zaboga, daješ mi link na Marasovu priču o samome sebi. Znam da mu to najbolje ide, ali ipak... :facepalm:
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

24 Nov 2016, 15:40

Zekoslawa wrote:Kamo sreće da se radi samo o tome! Ne, nije stvar samo u Marasovim monstruoznim pentasintagmama i ostalim novotarijama, radi se tu i o materijalnim greškama, elementarnom nerazumijevanju i općenito jeziku koji je tvrd i nezgrapan. Prevelik je to zalogaj za njega u svakom smislu. No, pročitaj studiju, pa sam prosudi.

Hrobi, zaboga, daješ mi link na Marasovu priču o samome sebi. Znam da mu to najbolje ide, ali ipak... :facepalm:
Dao sam link na dobar tekst (šteta što nema slika, novije izdanje). Čitao sam Marasove prijevode Rabelaisa, Beowulf, Michelangela...

Prevoditelj, naglašavao je Ivan Kušan govoreći o svome ocu, mora poglavito znati svoj jezik, i to bolje od onoga s kog prevodi. Ako su ti Marasovi prijevodi loši (mislim, njegov hrvatski)- hja, što reći, tu se razlikujemo. Npr. u Michelangelovim sonetima: http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/7 ... 30-573.pdf
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

24 Nov 2016, 15:57

Zekoslawa wrote:Kamo sreće da se radi samo o tome! Ne, nije stvar samo u Marasovim monstruoznim pentasintagmama i ostalim novotarijama, radi se tu i o materijalnim greškama, elementarnom nerazumijevanju i općenito jeziku koji je tvrd i nezgrapan. Prevelik je to zalogaj za njega u svakom smislu.
Nisam pročitao cijeli komplet, preskup mi je bio, no ono što sam vidio djelovalo mi je samo neobično, ne nužno i loše.

I da, nisam čitao naglas pa ne mogu reći ništa o ritmu ili izvođenju na pozornici. Svojedobno sam tako hvalio stare Racove prijevode pa me Didi upozorila da kazalištarci baš ne cijene njegov trud - koliko god lijep bio. Teško im Kolomanove stihove izgovarati. :D
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

24 Nov 2016, 18:08

Pogledao sam knjigu u kojoj je kritika na Marasov prijevod i izgleda mi kao grintanje zanovijetala.
Prvo- premali je broj primjera.
Drugo- u ponečem se slažem s autorom kritike, i prijevodi Šoljana i Torbarine su mi bolji. U nečem mi je bolji Maras.

E sad, nisam toliko detaljno čitao Shakesperea kasnije da bih išao u niz detalja. No ono što sam vidio od Marasova prijevoda, a isto, pa i više u njegovim drugim prijevodima- njegov prijevod ima snage i sjaja kojeg ovi drugi postižu tek tu i tamo. Marasov prijevod je freska uz koju brljotinu, dok- po sjećanju- ovi drugi, napose Torbarina, nešto su kao Ingres.

Da bi se napisala upućenija kritika, trebalo bi uzeti više djela, ujednačiti kriterije i vidjeti što se hoće. Tako gledano, ovaj je osvrt više dodijavanje nego nešto ozbiljno.

Komparativno, bilo je takvih stvari i drugdje: Wilson je zamjerio svom prijatelju Nabokovu prijevod Puškinova "Onjegina". Nabokov znalac, Wilson znalac.I puklo prijateljstvo ...
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

24 Nov 2016, 18:49

Bogme, lijepo ga je oprao, i na teorijskoj i na praktičnoj razini. :D

Velim, nisam čitao sve pa ne znam kako izgleda dobar dio toga, ali ono što jesam učinilo mi se glađim npr. od Bogdanovićevih prijevoda. U Torbarinu, Paljetka, Šoljana... ne bih dirao, njih oduvijek cijenim. Torbarina mi je i kao esejist sjajan, o njegovu poznavanju Shakespearea suvišno je govoriti. Tu sam se s Marasom razilazio od početka.
Potpisi su za budale.
User avatar
Euklid
old school
Posts: 15047
Joined: 04 Jun 2012, 18:13
Location: una ballata del mare salato

24 Nov 2016, 19:28

Obavijest globalnog moderatora:

Izriče se opomena korisniku Zekoslawa jer se predugo suzdržavala da se oglasi na novorasplamsalim temama po Jezikoslovlju i Kulturi. :undazec:
'if you fall, i'll be there' (floor)
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

24 Nov 2016, 19:59

Euklid wrote:Obavijest globalnog moderatora:

Izriče se opomena korisniku Zekoslawa jer se predugo suzdržavala da se oglasi na novorasplamsalim temama po Jezikoslovlju i Kulturi. :undazec:
Izriče se opomena globalnome moderatoru Euklidu koji se razbacuje opomenama, a ne cvijećem i šampanjcem.

Nemoj da ti se takvo što još jednom omakne. :D
User avatar
Euklid
old school
Posts: 15047
Joined: 04 Jun 2012, 18:13
Location: una ballata del mare salato

24 Nov 2016, 20:01

Zec, gadiš mi se... :gaah:
'if you fall, i'll be there' (floor)
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

24 Nov 2016, 21:10

Kae, čiča? :kokice:
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

24 Nov 2016, 21:27

Sad će i ovu temu začatati. :rolleyes:
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

24 Nov 2016, 22:34

Hrvatski lingvisti. Što se njih tiče, vjerujem da ne možemo dati trijeznu prosudbu, preblizu smo. Kako nam djeluju naši filolozi i lingvisti u posljednjih 200 godina ? Meni- kao velikani. I Mažuranić i Šulek, i Jagić i Maretić (ovaj mi se u mnogočem gadi, no treba mu odati priznanje za dosta toga). Ovi bliži kao Ivišić, Skok, Brozović i još živi Katičić- plus, minus, ostvarili su velika djela.

Velika je stvar što imamo dobre normativne rječnike, makar će uvijek biti gunđanja. Dobar je i Anić 3. izdanja, HER, Šonje, te VRH: https://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_rj ... nog_jezika (kod ovog zadnjeg neobičan je format. Ne znam zašto je tako napravljeno).

Napravljeno je dosta, objelodanjen solidan broj gramatika, rječnika, jezičnih studija, prijetisaka, ...

U odnosu koliko imamo lingvista i kakve su im plaće i ostalo- lingvisti su napravili puno više nego, recimo, povjesničari, povjesnici književnosti ili umjetnosti.

O tom što još treba napraviti: treba puno, no ima posla, pa eto- na posao, jun(a)ci.
User avatar
Euklid
old school
Posts: 15047
Joined: 04 Jun 2012, 18:13
Location: una ballata del mare salato

24 Nov 2016, 23:27

Zekoslawa wrote:Kae, čiča? :kokice:
:gaah: :gaah: :gaah:
'if you fall, i'll be there' (floor)
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

25 Nov 2016, 08:16

Hroboatos wrote:Hrvatski lingvisti. Što se njih tiče, vjerujem da ne možemo dati trijeznu prosudbu, preblizu smo. Kako nam djeluju naši filolozi i lingvisti u posljednjih 200 godina ? Meni- kao velikani. I Mažuranić i Šulek, i Jagić i Maretić (ovaj mi se u mnogočem gadi, no treba mu odati priznanje za dosta toga). Ovi bliži kao Ivišić, Skok, Brozović i još živi Katičić- plus, minus, ostvarili su velika djela.
Pusti Tomu - jest da je nekritički glorificirao Vuka, jest da je izostavljao hrvatske pisce iz korpusa, jest da je iz štokavskoga standarda trijebio kajkavizme i čakavizme, jest da je proganjao genijalnoga Šuleka, ali napisao je i danas uzornu, sustavnu gramatiku i stilistiku, stvorio hrvatski heksametar, prikupio nekoliko antologija narodnoga pjesništva... Uza sve minuse, neprijeporna je veličina.

Ivšić je, barem što se mene tiče, najveći. Sve što je radio bilo je besprijekorno. Naglasci, stari hrvatski spomenici, poredbena gramatika - čega se god prihvatio, napravljeno je najbolje dosad. Riječju, kapa do poda.

Katičić je neupitno jedan od najobrazovanijih Hrvata, njegova je Sintaksa možda najkompletnije kroatističko djelo - ali najbolje bi mu bilo da se okani kroatistike. Mitologija, etnologija - indologiju da ne spominjem - područja su koja mu neusporedivo bolje idu. Za petljanje u kroatistiku od devedesetih nadalje, iako ga poštujem - objesio bih ga za jaja, bez imalo krzmanja. Uz Babića, jedan od najvećih štetnika posljednjih godina.

Skoku nemam što prigovoriti iako ima pogrešnih etimologija, Brozoviću priznajem dijalektološke zasluge, ali teorija mu je često nategnuta, Anića kao svog profesora volim i cijenim iako nije bez mana, Samardžiju također.

Čini mi se da će od Markovića biti nešto, drago mi je da su ga s Instituta prebacili na Filozofski. Ako nisi, pročitaj poneku raspravu. Ima taj promašaj s Matičinim pravopisom iza sebe, ali kako sam iz prve ruke čuo da je i sâm nezadovoljan kompromisima koje su morali napraviti - oslobađam ga od odgovornosti i Zidića kao urednika krivim za cijeli kuršlus.
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

25 Nov 2016, 18:45

Stitch wrote:Pusti Tomu - jest da je nekritički glorificirao Vuka, jest da je izostavljao hrvatske pisce iz korpusa, jest da je iz štokavskoga standarda trijebio kajkavizme i čakavizme, jest da je proganjao genijalnoga Šuleka, ali napisao je i danas uzornu, sustavnu gramatiku i stilistiku, stvorio hrvatski heksametar, prikupio nekoliko antologija narodnoga pjesništva... Uza sve minuse, neprijeporna je veličina.

Ivšić je, barem što se mene tiče, najveći. Sve što je radio bilo je besprijekorno. Naglasci, stari hrvatski spomenici, poredbena gramatika - čega se god prihvatio, napravljeno je najbolje dosad. Riječju, kapa do poda.

Katičić je neupitno jedan od najobrazovanijih Hrvata, njegova je Sintaksa možda najkompletnije kroatističko djelo - ali najbolje bi mu bilo da se okani kroatistike. Mitologija, etnologija - indologiju da ne spominjem - područja su koja mu neusporedivo bolje idu. Za petljanje u kroatistiku od devedesetih nadalje, iako ga poštujem - objesio bih ga za jaja, bez imalo krzmanja. Uz Babića, jedan od najvećih štetnika posljednjih godina.

Skoku nemam što prigovoriti iako ima pogrešnih etimologija, Brozoviću priznajem dijalektološke zasluge, ali teorija mu je često nategnuta, Anića kao svog profesora volim i cijenim iako nije bez mana, Samardžiju također.

Čini mi se da će od Markovića biti nešto, drago mi je da su ga s Instituta prebacili na Filozofski. Ako nisi, pročitaj poneku raspravu. Ima taj promašaj s Matičinim pravopisom iza sebe, ali kako sam iz prve ruke čuo da je i sâm nezadovoljan kompromisima koje su morali napraviti - oslobađam ga od odgovornosti i Zidića kao urednika krivim za cijeli kuršlus.
Ovisi što i kako iz kojega kuta.

Maretićeve su zasluge mnogobrojne: heksametar u prijevodima, gramatika novoštokavštine, zatim- često se ispušta- studija o pravopisu (tu se vidi politička dimenzija: ne znam da ijedan bliži, slavenski ili ne, jezik uopće ima knjižurinu pravopisu tih izmjera; ova je filološki bijeli slon, golema studija napisana s ciljem da se prijeđe s jednoga tipa pravopisa na drugi, čemu u povijesti nema predhodnika ni nasljednika), vademecum usmene književnosti, a i djelomični zapisi o piscima, te uređivanje Akad. rječnika. Iz današnje pozicije bi bio prigovor kao Radićev, samo možda oštriji. Ja bih rekao za korpus njegove gramatike- to je psihopat. Takvo ludilo se ne da opravdati ni jugoidelogijom, Maretić je mogao ostati na tom korpusu i navesti da toga ima u hrv. pismenosti odprije, što bi bila istina. No- on je svjesno prešutio ono što je Daničić bez kompleksa naveo u svojim povijesnim gramatikama i studijama. Maretić se mora promatrati i kao zatiratelj hrvatskoga imena i identiteta, ne samo kao neki jugoopijenik. Tu je grijeh na vukovcima, od kojih je pošteđen, više ili manje, jedino Broz. Kako to da Maretiću, koji je znao hrv. literaturu, uzor bude neka narodna pisanjija s početka 19. st.- a živi u doba simbolizma i modernizma ?
Gramatika mu je mogla biti na pola tanja da nije ubacio sve nepotrebne srpske dijalektizme, srbizme, ..sve ćurčije, odadrijeti, apateke, Miloš uze aljine,...

Ta gramatika nema kulturni hrvatski, pa ni hrvatsko-srpski, lik. I sama ta činjenica pokazuje da tom tipu nisu bile sve na broju. Jedan znanac je bio na ispitu kod Pusića, oca Vesne, zajedno s Maretićevim (pra)unukom. Pusić se rastopio kad je dozao da je Tomo predak studenta i počeo jugoslavstvovati. No, Maretić ga odpiše i rekne da se srami svog pradjeda, da je on obiteljska sramota i da mu samo upiše ocjenu- što je Pusić pokunjeno učinio.

Ivšić je učinio iznimno mnogo na više polja, a najviše na dijalektologiji i obradbi starijih jezičnih spomenika. On je važniji kao lingvist strožega kova, no nije nešto bitno učinio na širem pogledu o hrvatskom jeziku. Njegovo je djelo više mozaik nego freska.

Brozović je najvažniji kao oblikovatelj hrvatskoga kao modernoga kulturnoga jezika, i tu mu ostali nisu do koljena. Dao je puno u dijalektologiji, no za razliku od Ivšića i Skoka, imao je razvijen analitički um. On je ostavio fresku, nužnu za dalje, dok su ovi važniji detaljisti. Brozović se cijelog svog života borio protiv jugounitarizma, pa makar mu je tu i tamo, pravio ustupke i promašivao je ponegdje - on je najvažniji hrv. lingvist 20. st- ili, točnije, filolog. On je:

* razbio srpske pretenzije kroz teorijske modele povijesnoga razvoja štokavštine. Zapadna štokavština, Dubrovnik usidren u njoj- sve to potpuno ruši unitarnu jezičnu ideologiju.

* studijama je pokazao da je hrv. pismenost i književnost umrežena i prije, da je Preporod bio politički, no ne i jezično tako važan

* razvio cijeli aparat (standardna novoštokavština, folklorna koine,...) koji se mogu kritizirati, no ostaju u temeljima novih jezika: idejni otac bosanskoga i crnogorskoga je Brozović

* srušio je karadžićevštinu i maretićevštinu i u povijesti standardizacije ih stavio na pravo mjesto

Ili- ono što je Brozović napravio od 1960. do 1980. nema premca- dao je hrv. jeziku jasnu organsku podlogu, jasno opisao put nastanka općehrvatskoga jezika, opisao silnice kulture i jezika u glavnini. Time je oborio i kajkavonostalgičare i štokavske puriste, unitariste i regionaliste. Dio će, naravno, propasti- srednjojužnoslavenski, npr.- no Brozović je najvažniji rušitelj serbokroatizma, i to svi znaju.

Katičić je važan kao lingvist u nizu djela, no važnije su njegove kulturalne studije. On nije bio kroatist nego ponajprije klasični filolog, i ostaju važne njegove studije u kojima je, slično Brozoviću, dao nove orise standardizacije i opisao zanemarene ili škakljive teme (polemika s Ivićem u "Jeziku" 1986., "Slovenski i hrvatski kao zamjenjivi ...": http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik2.html

Katičić je važniji kao povjesnik i kao kulturolog. Niti Ivšić, ni Skok, ni Jonke... ne bi znali američkim lingvistima znali odgovoriti na to: dobro, zašto vi želite da se jezik zove upravo hrvatski, i koji su vam argumenti da bismo to prihvatili ? Jedino Katičić i Brozović su to znali i mogli, dok bi na cijeloj ekipi, od Jagića do Laszlovih fantazija- ostali na suhom.
User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 5526
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo
Has thanked: 7 times
Been thanked: 6 times

25 Nov 2016, 22:01

Onima kojih je Tramp sada perjanica?!
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
Post Reply