Trubaduri i ljubavni sudovi

O duhovnim i materijalnim dobrima
User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Re: Trubaduri i ljubavni sudovi

Post by MmeTipfeler » 10 May 2017, 22:48

I na kraju - posljednjih jedanaest:
  1. Zbog prave ljubomore ljubav uvijek raste.
  2. Zbog sumnje u ljubovcu povećavaju se ljubomora i ljubavni žar.
  3. Niti spava niti jede onaj koga izjeda ljubavna strast.
  4. Svaki postupak ljubovnikov završava mišlju na ljubovcu.
  5. Istinski ljubovnik ne nalazi dobrim ništa što se ne čini dobrim njegovoj ljubovci.
  6. Ljubovnik ne može ljubovci ništa odbiti.
  7. Ljubovnik se ne može zasititi užitaka koje mu pruža njegova ljubovca.
  8. I najmanja slutnja kod ljubovnika izaziva najgore sumnje u vezi s njegovom ljubovcom.
  9. Ne ljubi istinski onaj koga obilježava pretjerana pohotljivost.
  10. Istinski ljubovnik uvijek je zaokupljen ljubovničinim likom.
  11. Ništa ne priječi da jednu ženu ljube dva muškarca, a jednoga muškarca dvije žene.
Ovo je, dakako, samo teoretski dio. :raspa:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 Dec 2017, 19:20

Samo usput, da ne zaboravimo na ovu temu. Uz trubadure se ponajprije veže poezija, što je i logično: trebalo se umiliti curama, pa što košta da košta. No tematika nije uvijek bila ljubavna.

Jedan od prvih trubadura bio je, vjerovali ili ne Rikard Lavljega Srca. O njemu vjerujem sve znate, a ako ne znate, možete izguglati: mama mu je bila Eleonora Akvitanska (znamenit povijesni lik), a tata Henrik II. - da, da, onaj Henrik iz Becketa. Imao je i braću - jednoga od njih, Ivana Bez Zemlje, sigurno poznajete iz stripova o Robinu Hoodu. Uglavnom, dečko je rano počeo s vojnim vještinama, u dobi od 16 godina već je ratovao protiv tatice, a navodno je iza toga stajala mamica. No na maminu je dvoru - niste valjda mislila da su svi uredno sjedili u Engleskoj kao mirna i sretna obitelj! - stekao široku naobrazbu te je pisao poeziju na francuskom i okcitanskom. Inače, bio je treći sin i mali su mu bili izgledi da postane engleskim kraljem, a ipak... Dvojica starije braće u zgodan su čas umrla ostavivši ispražnjeno prijestolje. A onda je došla 1189., Saladin i Treći križarski rat te savezništvo s Fridrikom Barbarossom i Filipom Augustom, a bilo je tu drugih.

Križari nisu osvojili Jeruzalem - mislili ste da hoće? - ali su uspjeli zadržati obalni dio Svete Zemlje, a onda su se počeli vraćati kućama. Putem prema Jeruzalemu svi su bili podjednako nabrijani i odlučni sa zemljom sravniti zajedničkoga neprijatelja, na povratku su se počeli prisjećati međusobne netrpeljivosti i raznoraznih razmirica. Tako je Rikard I. pao u zarobljeništvo, a zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold V. koji se na njega durio zbog nekakvih petljancija sa zastavom. Na to se digla velika frka pa je papa izopćio Leopolda. Potom je Rikard predan u ruke njemačkome caru Henriku VI. koji Plantangenetima, a Rikard je bio Plantangenet, nikako nije mogao oprostiti podršku što su je svojevremenu bili pružili Henriku Lavu, a falilo mu je i love koju je mislio maznuti sa Sicilije. Onda je papa izopćio i Henrika.

Da ne duljim, Rikarda je trebalo otkupiti, a ucjena je iznosila 100.000 srebrnih funti, što je bio otprilike trostruki iznos godišnjega kraljevskog prihoda. Tu je mama zasukala rukava i iscijedila lovu što od svećenstva, što od plemstva, što od ostalih. Rikardov brat Ivan i francuski kralj Filip sa svoje su strane njemačkome caru nudili nešto više od polovice otkupnine da Rikarda zadrži u zarobljeništvu. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 Dec 2017, 19:38

Stjecajem navedenih okolnosti Rikard je ipak pušten na slobodu početkom 1194. pa se sretno vratio u Englesku. No to je sve povijesno-politička zabava. Počela sam o Rikardu kao o trubaduru.

U doba dok je bio u prvome zarobljeništvu, pod skrbi vojvode Leopolda, napisao je ovu pjesmu:


U prijevodu bi to trebalo glasiti Jur nijedan zatočenik..., ali nisam danas inspirirana pa vam evo prve dvije strofe u prozi.

Nijedan zatočenik ne može časno izreći svoje misli ako ih ne iskaže kao čovjek kojemu je nanesena krivda, no utješiti se može tako da sklada pjesmu. Mnogo prijatelja imam, ali jadni su njihovi darovi; na njih će pasti sramota ako, čekajući otkupninu, još jednu godinu ovdje ostanem.

Dobro oni znaju, moji ljudi i moji baruni, u Engleskoj, Normandiji, Gaskonji i Poitouu, da nikada ni najnižega svojeg sudruga nisam u tamnici ostavio radi svoje koristi. Ne govorim ovo da bih ikome išta predbacio, no zatočenikom svejedno ostajem.


Uživajte. :)


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3088
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 19 Dec 2017, 19:42

Onak, tebe bi ja postavila za pisatelja povijesti za (m)učenike. vjerojatno ne bi više zapamtili (zapetljano je ostalo zapetljano, a zahvaljujući tvojim komentarima, ispalo je i više) al bi se bar zabavili. :raspa:



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 Dec 2017, 19:51

Riona wrote:
19 Dec 2017, 19:42
Onak, tebe bi ja postavila za pisatelja povijesti za (m)učenike. vjerojatno ne bi više zapamtili (zapetljano je ostalo zapetljano, a zahvaljujući tvojim komentarima, ispalo je i više) al bi se bar zabavili. :raspa:
To i jest cilj nastave - da se klinci zabave. Što se tu može, asocijacije me ponesu. A zapravo sam samo htjela staviti malo srednjovjekovlja. :mig:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3088
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 19 Dec 2017, 19:57

Samo ti vezi.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 21 Dec 2017, 23:22

Kao daleki i kasniji odjek ljubavnih sudova nastala je zbirka Heptameron. Autorica ju je sastavila po uzoru na Boccacciov Dekameron, ali samo formalno. Ipak, i u jednoj i u drugoj zbirci redoslijed je isti – najprije se ispriča priča, onda svatko u društvu kaže svoje mišljenje, a poslije netko drugi preuzima pripovijedanje. Kriteriji u komentarima, dakako, daleko su širi od pravila koja sam prije nabrojila.

Autorica je Margareta Navarska, starija sestra francuskoga kralja Franje I., jednako obrazovana i načitana kao i brat, ako ne i više od njega, a usto se nije morala baviti politikom pa je imala više vremena za bavljenje umjetnošću i njezino poticanje.

Evo vam jedne priče, a to je ujedno prvi i jedini prijevod iz Heptamerona koji možete pročitati na hrvatskome. :top:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 21 Dec 2017, 23:25

Najprije priča. :D Završetak je, najblaže rečeno, perverzan.

U gradu Amoiseu bijaše neki sedlar, po imenu Brimbaudier, koji je služio u kraljice navarske, čovjek o čijoj se naravi moglo suditi, čim mu vidiš boju lica, da je više sluga Bakhov negoli da se ubraja među Dijanine svećenike. Bijaše se oženio valjanom ženom koja mu je mudro vodila kućanstvo pa se time zadovoljavao. Jednoga mu dana rekoše da mu se žena razboljela i da je u velikoj opasnosti, što ga silno pogodi. U najvećoj hitnji pođe da joj pritekne upomoć. Jadnu ženu zateče tako onemoćalu da joj je potrebniji bio ispovjednik nego liječnik; na to ga obuze nastrašniji jad na svijetu. No da bismo to dobro prikazali, valjalo bi govoriti grubo kao on, a još bi bolje bilo kad bismo mu opisali lice i držanje. Pošto ju je podvorio čime god mu je bilo moguće, ona zatraži raspelo pa on naredi da joj ga donesu. Vidjevši to, dobričina se sav očajan baci na postelju plačući zaplećući jezikom: “Jao! Bože, izgubih svoju jadnu ženu! Što ću sad, teško meni!” I sve takve jadikovke. Nakraju, kako u sobi nije bilo nikoga do jedne mlade sobarice, ljepuškaste i punašne, tiho je pozva k sebi i reče: “Dušo moja, evo umirem, gore mi je nego da sam preminuio kad vidim kako umire tvoja gospodarica! Ne znam što da učinim ni što da kažem, osim da se tebi preporučim i zamolim te da na sebe preuzmeš brigu o kući i djeci. Uzmi ključeve koji mi vise o pojasu. Određuj što treba u kućanstvu jer ja se više ne bih umio snaći.”

Jadna se djevojka sažali na nj te ga stade tješiti moleći ga da se ne prepušta očaju kako ona ne bi, izgubi li gospodaricu, izgubila i dobroga gospodara. On joj odgovori.: “Dušo moja, to ne može biti jer ja umirem. Pogledaj kako mi je lice hladno, primakni obraz mojemu da me ugriješ.” Pa joj, onako usput, stavi ruku na dojku, a ona pomisli da bi se mogla i oduprijeti, ali je on zamoli da se ničega ne boji jer će ionako trebati da se izbližega vide. S tim riječima uze je u naručje i povali na postelju. Njegova žena, kojoj su jedino društvo bili raspelo i sveta vodica i koja već dva dana nije progovorila, stade slabašnim glasom vapiti joj je jače mogla: “Ha-ha-hah! Još nisam umrla!” Pa, prijeteći im rukom, govoraše: “Gade, pokvarenjače, još nisam umrla!” Muž i sobarica, začuvši njezin glas, brzo se podgoše; no ona se bila na njih toliko razgnjevila da od toga bijesa izgorje sva sluz od upale što ju je sprečavala da govori pa ih obasu svim grdnjama kojih se mogla sjetiti. I od toga se časa poče oporavljati: što nije prošlo bez čestoga predbacivanja mužu zbog nedostatka ljubavi što ga je prema njoj pokazao.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 21 Dec 2017, 23:28

Komentari su, međutim, nenadjebivi.

“Eto, gospe moje, takvo vam je muško licemjerje: zbog malo utjehe zaboravljaju tugu za ženom!”
“Što znate”, reče Hicran, “ možda je čuo da je to najbolji lijek za njegovu ženu? Naime, budući da je brižnom njegom nije uspio izliječiti, htio je pokušati da vidi neće li joj štogod suprotno bolje činiti: pa je to izvrsno provjerio. I zaprepašćuje me što ste vi, kao žene, prikazale duh svojega spola koji se lakše oporavlja zbog srdžbe negoli zbog blagosti.”
“Bez ikakve dvojbe”, reče Longarina, “mene bi to navelo ne samo da skočim iz postelje nego i da ustanem iz groba.”
“Pa kakvu joj krivdu učinio”, reče Saffredent, “što se, misleći da je mrtva, htio malo utješiti? Ta dobro se zna da bračna veza može trajati samo koliko i život, a poslije je čovjek od nje odriješen.”
“Da, odriješen je”, reče Oisille, “od zavjeta i obveze, ali valjano srce nikada se ne odrješuje od ljubavi. A brzo je on zaboravio svoju žalost kad nije mogao dočekati ni da mu žena ispusti posljednji dah.”
“No u svemu tome”, reče Nomerfida, “najčudnijim nalazim što on, imajući pred očima smrt i raspelo, nije izgubio volju da vrijeđa Boga.”
“Krasan mi je to razlog!” reče Symontault. “Ne bi vas, dakle, zaprepastila nečija ludost, samo ako je daleko od crkve i groblja?”
“Rugajte se vi meni koliko hoćete” – reče Nomerfida, “ipak, pomisao na smrt silno će rashladiti srce, pa ma koliko bilo mlado.”
“Bio bih vašega mišljenja”, reče Dagoucin, “da nisam od jedne kneginje čuo posve suprotno.
“To će reći”, kaza Parlamenta, “da vam je o tome ispripovjedila priču. Stoga, ako je tako, prepuštam vam mjesto da je ispričate.”


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7201
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 25 Dec 2017, 11:15

Tražila sam sinoć nekakvu pametniju muziku od ove koju slušamo svakog Božića pa sam naletjela na ovo. Uživajte! Nije baš božićno, ali je lijepo. I uklapa se u temu. :top:



Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!