Trubaduri i ljubavni sudovi

O duhovnim i materijalnim dobrima
User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Re: Trubaduri i ljubavni sudovi

Post by MmeTipfeler » 10 May 2017, 22:48

I na kraju - posljednjih jedanaest:
  1. Zbog prave ljubomore ljubav uvijek raste.
  2. Zbog sumnje u ljubovcu povećavaju se ljubomora i ljubavni žar.
  3. Niti spava niti jede onaj koga izjeda ljubavna strast.
  4. Svaki postupak ljubovnikov završava mišlju na ljubovcu.
  5. Istinski ljubovnik ne nalazi dobrim ništa što se ne čini dobrim njegovoj ljubovci.
  6. Ljubovnik ne može ljubovci ništa odbiti.
  7. Ljubovnik se ne može zasititi užitaka koje mu pruža njegova ljubovca.
  8. I najmanja slutnja kod ljubovnika izaziva najgore sumnje u vezi s njegovom ljubovcom.
  9. Ne ljubi istinski onaj koga obilježava pretjerana pohotljivost.
  10. Istinski ljubovnik uvijek je zaokupljen ljubovničinim likom.
  11. Ništa ne priječi da jednu ženu ljube dva muškarca, a jednoga muškarca dvije žene.
Ovo je, dakako, samo teoretski dio. :raspa:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 Dec 2017, 19:20

Samo usput, da ne zaboravimo na ovu temu. Uz trubadure se ponajprije veže poezija, što je i logično: trebalo se umiliti curama, pa što košta da košta. No tematika nije uvijek bila ljubavna.

Jedan od prvih trubadura bio je, vjerovali ili ne Rikard Lavljega Srca. O njemu vjerujem sve znate, a ako ne znate, možete izguglati: mama mu je bila Eleonora Akvitanska (znamenit povijesni lik), a tata Henrik II. - da, da, onaj Henrik iz Becketa. Imao je i braću - jednoga od njih, Ivana Bez Zemlje, sigurno poznajete iz stripova o Robinu Hoodu. Uglavnom, dečko je rano počeo s vojnim vještinama, u dobi od 16 godina već je ratovao protiv tatice, a navodno je iza toga stajala mamica. No na maminu je dvoru - niste valjda mislila da su svi uredno sjedili u Engleskoj kao mirna i sretna obitelj! - stekao široku naobrazbu te je pisao poeziju na francuskom i okcitanskom. Inače, bio je treći sin i mali su mu bili izgledi da postane engleskim kraljem, a ipak... Dvojica starije braće u zgodan su čas umrla ostavivši ispražnjeno prijestolje. A onda je došla 1189., Saladin i Treći križarski rat te savezništvo s Fridrikom Barbarossom i Filipom Augustom, a bilo je tu drugih.

Križari nisu osvojili Jeruzalem - mislili ste da hoće? - ali su uspjeli zadržati obalni dio Svete Zemlje, a onda su se počeli vraćati kućama. Putem prema Jeruzalemu svi su bili podjednako nabrijani i odlučni sa zemljom sravniti zajedničkoga neprijatelja, na povratku su se počeli prisjećati međusobne netrpeljivosti i raznoraznih razmirica. Tako je Rikard I. pao u zarobljeništvo, a zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold V. koji se na njega durio zbog nekakvih petljancija sa zastavom. Na to se digla velika frka pa je papa izopćio Leopolda. Potom je Rikard predan u ruke njemačkome caru Henriku VI. koji Plantangenetima, a Rikard je bio Plantangenet, nikako nije mogao oprostiti podršku što su je svojevremenu bili pružili Henriku Lavu, a falilo mu je i love koju je mislio maznuti sa Sicilije. Onda je papa izopćio i Henrika.

Da ne duljim, Rikarda je trebalo otkupiti, a ucjena je iznosila 100.000 srebrnih funti, što je bio otprilike trostruki iznos godišnjega kraljevskog prihoda. Tu je mama zasukala rukava i iscijedila lovu što od svećenstva, što od plemstva, što od ostalih. Rikardov brat Ivan i francuski kralj Filip sa svoje su strane njemačkome caru nudili nešto više od polovice otkupnine da Rikarda zadrži u zarobljeništvu. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 Dec 2017, 19:38

Stjecajem navedenih okolnosti Rikard je ipak pušten na slobodu početkom 1194. pa se sretno vratio u Englesku. No to je sve povijesno-politička zabava. Počela sam o Rikardu kao o trubaduru.

U doba dok je bio u prvome zarobljeništvu, pod skrbi vojvode Leopolda, napisao je ovu pjesmu:


U prijevodu bi to trebalo glasiti Jur nijedan zatočenik..., ali nisam danas inspirirana pa vam evo prve dvije strofe u prozi.

Nijedan zatočenik ne može časno izreći svoje misli ako ih ne iskaže kao čovjek kojemu je nanesena krivda, no utješiti se može tako da sklada pjesmu. Mnogo prijatelja imam, ali jadni su njihovi darovi; na njih će pasti sramota ako, čekajući otkupninu, još jednu godinu ovdje ostanem.

Dobro oni znaju, moji ljudi i moji baruni, u Engleskoj, Normandiji, Gaskonji i Poitouu, da nikada ni najnižega svojeg sudruga nisam u tamnici ostavio radi svoje koristi. Ne govorim ovo da bih ikome išta predbacio, no zatočenikom svejedno ostajem.


Uživajte. :)


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3642
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 19 Dec 2017, 19:42

Onak, tebe bi ja postavila za pisatelja povijesti za (m)učenike. vjerojatno ne bi više zapamtili (zapetljano je ostalo zapetljano, a zahvaljujući tvojim komentarima, ispalo je i više) al bi se bar zabavili. :raspa:



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 Dec 2017, 19:51

Riona wrote:
19 Dec 2017, 19:42
Onak, tebe bi ja postavila za pisatelja povijesti za (m)učenike. vjerojatno ne bi više zapamtili (zapetljano je ostalo zapetljano, a zahvaljujući tvojim komentarima, ispalo je i više) al bi se bar zabavili. :raspa:
To i jest cilj nastave - da se klinci zabave. Što se tu može, asocijacije me ponesu. A zapravo sam samo htjela staviti malo srednjovjekovlja. :mig:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3642
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 19 Dec 2017, 19:57

Samo ti vezi.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 21 Dec 2017, 23:22

Kao daleki i kasniji odjek ljubavnih sudova nastala je zbirka Heptameron. Autorica ju je sastavila po uzoru na Boccacciov Dekameron, ali samo formalno. Ipak, i u jednoj i u drugoj zbirci redoslijed je isti – najprije se ispriča priča, onda svatko u društvu kaže svoje mišljenje, a poslije netko drugi preuzima pripovijedanje. Kriteriji u komentarima, dakako, daleko su širi od pravila koja sam prije nabrojila.

Autorica je Margareta Navarska, starija sestra francuskoga kralja Franje I., jednako obrazovana i načitana kao i brat, ako ne i više od njega, a usto se nije morala baviti politikom pa je imala više vremena za bavljenje umjetnošću i njezino poticanje.

Evo vam jedne priče, a to je ujedno prvi i jedini prijevod iz Heptamerona koji možete pročitati na hrvatskome. :top:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 21 Dec 2017, 23:25

Najprije priča. :D Završetak je, najblaže rečeno, perverzan.

U gradu Amoiseu bijaše neki sedlar, po imenu Brimbaudier, koji je služio u kraljice navarske, čovjek o čijoj se naravi moglo suditi, čim mu vidiš boju lica, da je više sluga Bakhov negoli da se ubraja među Dijanine svećenike. Bijaše se oženio valjanom ženom koja mu je mudro vodila kućanstvo pa se time zadovoljavao. Jednoga mu dana rekoše da mu se žena razboljela i da je u velikoj opasnosti, što ga silno pogodi. U najvećoj hitnji pođe da joj pritekne upomoć. Jadnu ženu zateče tako onemoćalu da joj je potrebniji bio ispovjednik nego liječnik; na to ga obuze nastrašniji jad na svijetu. No da bismo to dobro prikazali, valjalo bi govoriti grubo kao on, a još bi bolje bilo kad bismo mu opisali lice i držanje. Pošto ju je podvorio čime god mu je bilo moguće, ona zatraži raspelo pa on naredi da joj ga donesu. Vidjevši to, dobričina se sav očajan baci na postelju plačući zaplećući jezikom: “Jao! Bože, izgubih svoju jadnu ženu! Što ću sad, teško meni!” I sve takve jadikovke. Nakraju, kako u sobi nije bilo nikoga do jedne mlade sobarice, ljepuškaste i punašne, tiho je pozva k sebi i reče: “Dušo moja, evo umirem, gore mi je nego da sam preminuio kad vidim kako umire tvoja gospodarica! Ne znam što da učinim ni što da kažem, osim da se tebi preporučim i zamolim te da na sebe preuzmeš brigu o kući i djeci. Uzmi ključeve koji mi vise o pojasu. Određuj što treba u kućanstvu jer ja se više ne bih umio snaći.”

Jadna se djevojka sažali na nj te ga stade tješiti moleći ga da se ne prepušta očaju kako ona ne bi, izgubi li gospodaricu, izgubila i dobroga gospodara. On joj odgovori.: “Dušo moja, to ne može biti jer ja umirem. Pogledaj kako mi je lice hladno, primakni obraz mojemu da me ugriješ.” Pa joj, onako usput, stavi ruku na dojku, a ona pomisli da bi se mogla i oduprijeti, ali je on zamoli da se ničega ne boji jer će ionako trebati da se izbližega vide. S tim riječima uze je u naručje i povali na postelju. Njegova žena, kojoj su jedino društvo bili raspelo i sveta vodica i koja već dva dana nije progovorila, stade slabašnim glasom vapiti joj je jače mogla: “Ha-ha-hah! Još nisam umrla!” Pa, prijeteći im rukom, govoraše: “Gade, pokvarenjače, još nisam umrla!” Muž i sobarica, začuvši njezin glas, brzo se podgoše; no ona se bila na njih toliko razgnjevila da od toga bijesa izgorje sva sluz od upale što ju je sprečavala da govori pa ih obasu svim grdnjama kojih se mogla sjetiti. I od toga se časa poče oporavljati: što nije prošlo bez čestoga predbacivanja mužu zbog nedostatka ljubavi što ga je prema njoj pokazao.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 21 Dec 2017, 23:28

Komentari su, međutim, nenadjebivi.

“Eto, gospe moje, takvo vam je muško licemjerje: zbog malo utjehe zaboravljaju tugu za ženom!”
“Što znate”, reče Hicran, “ možda je čuo da je to najbolji lijek za njegovu ženu? Naime, budući da je brižnom njegom nije uspio izliječiti, htio je pokušati da vidi neće li joj štogod suprotno bolje činiti: pa je to izvrsno provjerio. I zaprepašćuje me što ste vi, kao žene, prikazale duh svojega spola koji se lakše oporavlja zbog srdžbe negoli zbog blagosti.”
“Bez ikakve dvojbe”, reče Longarina, “mene bi to navelo ne samo da skočim iz postelje nego i da ustanem iz groba.”
“Pa kakvu joj krivdu učinio”, reče Saffredent, “što se, misleći da je mrtva, htio malo utješiti? Ta dobro se zna da bračna veza može trajati samo koliko i život, a poslije je čovjek od nje odriješen.”
“Da, odriješen je”, reče Oisille, “od zavjeta i obveze, ali valjano srce nikada se ne odrješuje od ljubavi. A brzo je on zaboravio svoju žalost kad nije mogao dočekati ni da mu žena ispusti posljednji dah.”
“No u svemu tome”, reče Nomerfida, “najčudnijim nalazim što on, imajući pred očima smrt i raspelo, nije izgubio volju da vrijeđa Boga.”
“Krasan mi je to razlog!” reče Symontault. “Ne bi vas, dakle, zaprepastila nečija ludost, samo ako je daleko od crkve i groblja?”
“Rugajte se vi meni koliko hoćete” – reče Nomerfida, “ipak, pomisao na smrt silno će rashladiti srce, pa ma koliko bilo mlado.”
“Bio bih vašega mišljenja”, reče Dagoucin, “da nisam od jedne kneginje čuo posve suprotno.
“To će reći”, kaza Parlamenta, “da vam je o tome ispripovjedila priču. Stoga, ako je tako, prepuštam vam mjesto da je ispričate.”


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 25 Dec 2017, 11:15

Tražila sam sinoć nekakvu pametniju muziku od ove koju slušamo svakog Božića pa sam naletjela na ovo. Uživajte! Nije baš božićno, ali je lijepo. I uklapa se u temu. :top:



Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 09 Jan 2019, 22:17

Jeeeej! Vraćamo se Tristanu i izoldi.

Jeste li znali da nije bila samo jedna Izolda? Bile su dvije. I to je, u krajnjoj liniji, velikog ljubavnika, pjesnika, lautista, nepobjedivog i junačnog viteza bez straha i mane - no, dobro, o tome se uvijek može raspravljati, stajalo života. Godine ćemo mu računati poslije.

Tristan i dvije Izolde

Za legendu o Tristanu i Izoldi pretpostavljam da smo svi čuli i da znamo bar osnovnu priču: Tristan iz Irske vodi Izoldu u Cornwall gdje se ona ima udati za Marca, tamošnjeg kralja. Putuju brodom, u jednom trenutku oboje ožedne pa popiju ljubavni napitak koji je zapravo bio namijenjen kralju i Izoldi da ga popiju prije prve bračne noći. Napitak, dakako, djeluje: oboje su kao omađijani jedno drugim i zbog te se ljubavi krše, od tog trenutka pa nadalje, svi kodeksi – Tristan je, naime, vitez i vazal kraljev, a Izolda obećana Marcu i djevica. Njih dvoje postaju ljubavnici, a to ostaju do kraja, bez obzira na sve prepreke koje se pred njihovu ljubav postavljaju, te iznalaze sve moguće načine da ljubuju, a isto tako i da sami sebe uvjere kako je njihova ljubav opravdana.

Lanselot i Ginevra tek su se poslije pojavili u povijesti književnosti.

Image


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 09 Jan 2019, 22:28

Već slika u prethodnom postu ukazuje na promjenu fizičkog lika, u ovom slučaju Tristanova, tijekom vremena. U prvim je djelima Tristan opisan kao plavokos, boja očiju spominje se samo u vezi s Izoldom, a ovdje je uredno postao crnokos, malo fali pa da ne bude i crnomanjast - junački ideal kasnijih stoljeća. O ostalim ćemo promjenama, dakako, poslije. :D

Sama legenda potječe iz keltske usmene predaje, balade o dvoje ljubavnika očito su se prenosile od usta do usta, a onda su ih u drugoj polovici 13. stoljeća zapisali i prepjevali u francuskim osmercima dvojica pjesnika: Béroul i Thomas Engleski (ili Bretonski). Od tih spjevova nije ne znam što ostalo: 4485 Béroulovih stihova i oko 2000 Thomasovih. Dakako – treba li u to uopće sumnjati? – prije njih na teren je istrčao poznati Chrétien de Troyes koji je i inače pisao o svim mogućim vitezovima i njihovim dogodovštinama, a posebno je secirao Artura i njegove vitezove Okruglog stola. Priča se poslije prepisivala i prerađivala diljem Europe, čak i kod nas, samo što su o našim verzijama ostali tek zapisi u samostanskim katalozima. Nešto poslije, Marie de France, prva francuska pjesnikinja koja je život uglavnom provela u Engleskoj ( :D ), u svoje lais (što se slobodno može shvatiti kao balade) uvrstila i Lai du Chèvrefeuille u kojoj prepričava legendu o Tristanu i Izoldi. Nakon nekolicine drugih prerađivača, na red je došao i Joseph Bédier, relativno suvremen pisac i medijevalist. koji je sve što se o legendi moglo naći međusobno uskladio i od skupljene građe sastavio romančić koji je razumljiviji modernom senzibilitetu: potrudio se povezati konce između različitih verzija, popuniti rupe raščistiti eventualne nejasnoće – meni se baš ne čini da ih je bilo u srednjovjekovnim tekstovima, ali je Bédier očito htio na jednu hrpu prikupiti sve što se može pa je bio prisiljen neke sitnice izostaviti ili zaobići eda ne bi bilo čudno što Tristan najednom odlazi u potragu za Gralom. :cerek: Wagnera, pretpostavljam, ne treba posebno spominjati, no u operi postoji i zanimljiv detaljčić u vezi s kobnim napitkom, o čemu ćemo malo poslije.



Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4166
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 10 Jan 2019, 01:09

:misli:

a di je druga Izolda?


what we've got here is failure to communicate

User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 11666
Joined: 17 Sep 2011, 23:06

Post by Stitch » 10 Jan 2019, 02:18

Ovo je super, nastavi! :top:

Harame, ne smetaj. Doći će i to na red. :D


Potpisi su za budale.

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Jan 2019, 07:37

haram wrote:
10 Jan 2019, 01:09
:misli:

a di je druga Izolda?
Sad će ona. Samo što nije. :D
Stitch wrote:
10 Jan 2019, 02:18
Ovo je super, nastavi! :top:

Harame, ne smetaj. Doći će i to na red. :D
Hvala, hoću, ali večeras. Navečer imam najbolju inspiraciju. A i Haram će dobiti priliku da se uživi.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4166
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 10 Jan 2019, 22:34

:grize nokte do krvi:


what we've got here is failure to communicate

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Jan 2019, 23:02

Evo, evo nastavka. Iznenadit ćeš se. Izolde se množe. Sad ih je čak tri. :raspa:

U priču ulazi prva. Ili prve dvije.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Jan 2019, 23:06

Zapravo, najzanimljivija i jest upravo ta razlika u pojedinim sitnicama, u onome što pojedini tekst naglašava, a što prešućuje. Ne znam koliko se to može tvrditi o Bédierovu romanu: razmatranje o tome što je prešutio, a što odabrao pretvorilo bi se u psihoanalizu njegova doba – što je dopušteno reći, a što ne, te ako se i kaže, kako to prikazati. Bédier mi nije zanimljiv: možete ga naći u knjižnici, Putančev je prijevod sjajan, a nabolji je od svega pogovor, posebno završna napomena o hrvatskoj lekturi u Zori 1951. :mig:

Pod „izvorne“, uvjetno rečeno, možemo, dakle, svrstati tekstove Béroula, Thomasa Engleskog i Marie de France – samo je njezina lai u potpunosti sačuvana. Ostalo su tek strani odjeci.

Ajmo sad malo u detalje secirati građu koja nam je ostala te iz nje, slično kao što je učinio Bédier, sastaviti što potpuniju priču. Ni u jednom francuskome srednjovjekovnom tekstu nema ni riječi o Tristanovu porijeklu ni o srodstvu s kraljem Marcom, iako ga se stalno naziva njegovim nećakom. Početak se može rekonstruirati tek iz prijevoda i adaptacija s početka 13. stoljeća, manje-više njemačkih, što pokazuje da je priča bila općenito poznata, samo su francuski autori imali peh da je od njihovih tekstova malo preostalo.

Dakle, Tristan je posmrče, rođen nakon očeve pogibije, a majka mu je nakon muževljeve smrti poživjela taman toliko da njega rodi pa ga je očev štitonoša ili majordom (ovisno o izvoru) uzeo pod svoje i odgojio ga sa svojom djecom.

Dva stara prikaza Tristanova rođenja.


Image

Image


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Jan 2019, 23:18

Otprilike godinu dana prije toga tata je u ratovanju pomagao već spomenutom kornvalskom kralju Marcu te je za uzvrat dobio njegovu sestru za ženu. Kad je stasao do viteza iz Bretanje je otišao u Cornwall, predstavio se ili bio predstavljen kralju kao njegov nećak te na licu mjesta sredio problem koji ga je u tom trenutku mučio: irski div Morholt zahtijevao je godišnji danak u krvi, to jest da mu se jednom godišnje izruči ne znam više koliko kornvolskih mladića i djevojaka – antička tema o Minotaru ide, međutim, samo dotle, no poslije će se vratiti u vezi s bojom brodskih jedara. Tristan izazove Morholta i smrtno ga rani, ali i Morholt njega pogodi otrovanim kopljem.

Image

Morholta pišem ovako, baš kao što i Izoldu navodim pod imenom pod kojim je prihvaćena kod nas, no za njegovo ime postoje razne grafije: Marhalt, Morold i slično. Što s jedne strane ukazuje na tadašnju jezičnu situaciju - očemol' po francuski il' engleski? - te s druge na činjenicu kako ni do danas nismo posve sigurni kao se što u ono doba izgovaralo. Ovdje u prvom redu mislim na starofrancuski. Treba učiti iz starine: svatko je svakoga razumio. :cerek:

Samo uzgred: ponegdje ga ubrajaju i među Vitezove Okruglog stola. Priznajem da mi nije jasno kako im je to uspjelo, ali kao takva spominju ga upravo već spomenuti strani autori koji su o Tristanu pjevali ili o njemu pisali u prozi, a pod 'strani' mislim 'nefrancuski'. :mig:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Jan 2019, 23:24

Nekako mi nejasno zvoni da se Morholt javlja i u Harryju Potteru, a svakako sva imena iz junačkog ciklusa (chansons de geste) o Arturu i drugima koja počinju na M iza čega slijedi nešto što zvuči kao mors odnosno 'smrt' - or ili ar, nipošto nije pozitivno. Naprotiv. Tu su Arturova sestra, vila Morgana, te Mordred sin koji je plod incesta. Varijante su različite, no prvi slog uvijek mračno zvuči.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Jan 2019, 23:30

Poslije su Morholta prevezli u Irsku gdje je njegovo truplo dočekala sestra Izolda, tamošnja kraljica. Zapravo su tri Izolde u pitanju, no ovu sam nekako smetnula s uma iako njezina uloga nije nevažna. Je li ime Izolda (Iseut, Iseult, Yseult, Izoldu smo primili od njemačkoga Isolde) bilo često u to vrijeme ili su se autori njime tek poigrali, ostaje da se vidi. Kraljica Izolda u Morholtovoj lubanji pronađe krhotinu što se odlomila od Tristanova mača i spremi je. Čini se da su u stara vremena za uspomenu spremali kojekakve morbidne stvarce. :rolleyes: Malo poslije stigne do irskih obala čamac s vitezom na umoru. To je, dakako, Tristan kojemu se rana gadno zakomplicirala – danas bismo to nazvali gangrenom, u ono doba govorilo se tomu 'otrov'. Otuda otrovano koplje. Uglavnom, tako je smrdjelo da su ga svi počeli izbjegavati pa je zatražio da ga polože u čamac, a kraj njega stave lutnju i mač, te puste da ga more odnese. I more ga je odnijelo Izoldi. Majci ili kćerki, nije posve jasno jer dalje autori kombiniraju: ostaje tek činjenica da ga je jedna od njih izliječila, kao prava irska vještica. I ovo ne kažem tek tako. Ozdravivši, predstavio se kao žongler i zabavljač, pa je tako i izvukao živu glavu jer je Izolda (opet je pitanje koja) onu krhotinu prislonila uz oštricu njegova mača i vidjela da se točno poklapaju. Ukratko, zbrisao je. Ta tko ne bi? :cerek:

U sljedećem nastavku: kralj Marc odlučuje da se oženi. I to – zajeb! – upravo Izoldom s irskih obala, Izoldom Modrih očiju ili Zlatokosom Izoldom, a to je, dakako, Izolda Juniorka, odnosno kraljičina kćerka ili irska kraljevna. Meni je upalo u oči da o tati nema ni spomena. Što vi kažete? :misli:

Ovo je jedna od kasnijih, i to zakašnjelo romantičarskih, ilustracija na kojoj je samo Izolda, no ne mogu na brzinu naći nešto prikladno.


Image


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 14 Jan 2019, 13:12

Iako su obojica pisali otprilike u isto vrijeme, način na koji Béroul i Thomas Engleski obrađuju ovu legendu bitno se razlikuju. Doduše, cijele tekstove nemamo, a u vezi s Béroultom povjesničari književnosti još se nisu dogovorili, a vjerojatno nikad i neće, je li doista bio autor verzije koja se naziva njegovom ili tek prepisivač teksta, a ako je išta od toga i napisao, je li napisao cijelu baladu ili tek njezinu prvu polovicu.

Ono što je ostalo od Béroulova Tristana i Izolde počinje tajnim sastankom dvoje ljubavnika u vrtu, a kralj Marc špijunira ih skriven na boru; Thomasov tekst počinje pak njihovim rastankom nakon čega se među njima zapravo razvija istinska ljubav, pa ma koliko to apsurdno zvučalo.

Da bih Béroulov pristup bolje razjasnila, poslužit ću se usporedbom sa chansons de geste odnosno 'pjesmama o junačkim djelima' kojima je najvažnije, kao što im i ime kaže, opisivati junake u borbi – tko je koga i kako tresnuo buzdovanom po glavi ili probo mačem, kako je tko bio opremljen za boj, tko je koga potukao i kakva je junaštva počinio. Nema tu velike psihologije, opisi su vrlo konkretni: ovaj je učinio ovo, a onaj ono, ovaj je izgledao ovako, a onaj onako, ovo su riječi jednoga, a ono drugoga. Primjerice, u najpoznatijem od tih spjevova, odnosno Pjesni o Rolandu (Chanson de Roland), nigdje se izrijekom ne kaže da je Roland... recimo... tvrdoglav, nego se samo navodi kako u nekoliko navrata odbija puhnuti u rog i tako zatražiti pomoć, i to unatoč prethodnome dogovoru. Pjesan ima u prvoj verziji oko 4000 stihova, a u 28 - cijelih dvadeset i osam! :rolleyes: - opisuje se smrt lijepe Aude, Rolandove zaručnice: Karlo Veliki nakon Rolandove pogibije vraća se u Aachen gdje mu ususret dolazi Aude i pita gdje je vojskovođa Roland koji je prisegnuo da će se njome oženiti (O est Rollant le catanie ki me jurat kume sa per a preindre?), a Karlo joj odgovara da pita za mrtva čovjeka, ali će je udati za svojeg sina Ludvika – valjda mu u tom trenutku još nije mislio ostaviti krunu, na što Aude samo kaže: Cest mot mei est estrange. Ne place Deu ne ses seinz ne ses angles apres Rollant que jo vive remaigne! („Čudno zboriš. Ne dao Bog, svi sveci i anđeli njegovi da nakon Rolanda ja dalje živim.“) I sruši se mrtva: Pert la culor, chet as piez Carlemagne, sempres est morte, Deus ait mercit de l’anme! (Problijedje, pade pred noge Karlu i smjesta umrije – neka joj se Bog smiluje duši!). Nema tu jaoj meni, jadna ti sam, čupanja kose i suza, a kamoli nekoliko stranica opisa duševnog razdiranja - "jal ću se ubit, jal ću se udat".

Ja ovo zapravo pogrešno prevodim jer u francuskome stoji prezent, samo mi na hrvatskome loše zvuči: blijedi, pada pred noge Karlu i smjesta je mrtva.



Image


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 11666
Joined: 17 Sep 2011, 23:06

Post by Stitch » 14 Jan 2019, 15:58

Pratim. :cerek:


Potpisi su za budale.

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 8032
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 14 Jan 2019, 17:42

Stitch wrote:
14 Jan 2019, 15:58
Pratim. :cerek:
:kiss:
Bar netko. :mig:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4166
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 15 Jan 2019, 19:27

:durica:

Nego ovo s Izoldom... malo cura, malo sestra, malo majka, malo kraljica :zvrko:


what we've got here is failure to communicate