Šumski vrt

[Zelena Vila]

Zamislite vrt koji nikada ne treba prekopavati i uvjek je pun fine i svježe hrane - ispod "šume" jabuka i krušaka rastu grmići ribizla, jagode, češnjak, šparoge i čičoke. Nigdje nema gole zemlje - svaki centimetar popunjen je zelenim tepihom metvice ili samoniklim jestivim biljem... to je šumski vrt.

O šumskom vrtu napisane su debele knjige, snimljeni mnogi filmići, no kod nas je to nažalost još uvijek slabo poznat pojam.

Riječ je o sadnji vrta po uzoru na šumu - samo s naglaskom na jestivo bilje. Tako se optimalno iskorištava prostor (kombiniranjem voćnjaka i povrtnjaka) i stvaraju povoljni uvjeti za rast mnogih biljaka.

Ovo je pojednostavljena šema šumskog vrta:



A ovdje možete vidjeti kako to izgleda u praksi.

http://www.youtube.com/watch?v=vBShBeC1f-Q

Biste li pokušali u svom vrtu stvoriti nešto slično?

[Zelena Vila]

Kod mene to izgleda ovako:

Visoka stabla ne sadim jer mi je vrt zapravo prirodno nastavlja na šumu - dakle, to je obavljeno.

Slijedi nekoliko starih jabuka. Malo dalje sam zasadila tri višnje (koje su se same zasijale kod susjede pa mi ih je prepustila).

Od grmića za sada imam tri ribiza, a planiram dodati još svega.

U donji sloj sam posadila malo metvice (napreduje sporije nego ona u gornjem, sunčanijem dijelu vrta, ali nadam se da će krenuti).

Sadim i salatu, blitvu, ciklu i kupusnjače (brokula, kelj pupčar i neku azijsku mješavinu kupusnjača za salatu).

Imam i par šparoga, uzgojeno iz sjemena - malo sam ih zobala, a najesti bi se trebala tek nagodinu.

Najzadovoljnija sam s češnjakom. Vidjela sam reportažu o tome kako se on može uzgajati kao trajnica - nije bilo previše detalja, pa sam improvizirala - posadila sam one zametke koji nastaju na vrhu, a kad su se stvorile lukovice ostavila sam ih u zemlji. Taj češnjak je sada divan i zelen, a izgleda puno ljepše od onog koji je sađen na klasični način. U društvo sam mu ubacila i jednu jagodu koju sad puštam da se proširi.

Taj dio vrta ne prekopavam nego obrađujem malim ručnim alatom. Samonikle biljke koje mi se sviđaju ostavim gdje jesu - npr, jaglace i šumske jagode.

Namjeravam i natjerati dragoljub da mi se penje uz voćke, ali još ga nisam uspjela razmnožiti.

Dio vrta ostat će otvoren, kao "šumska čistina", za rajčice, paprike i druge biljke kojima je potrebno mnogo svjetlosti i topline.

[Potjeh]

Pošalji koju slikicu ako ti je eksperiment uznapredovao. Malo sam skeptičan iako mi je zanimljiva ideja. Razmjerno je malo kultiviranih biljaka koje bi rado bile 'šumsko' tlo. Pri tom mislim na kiselost tla koju donosi kompost i otpalo lišće te na količinu dnevne insolacije.

Ja sam htio ove godine početi sa ovim eksperimentom: http://hr.scribd.com/doc/55720855/Vrt-bez-motike ali nisam našao vremena i volje pa ću probati početi ove jeseni.

[Zelena Vila]

Meni su od ovih vrućina stradale usprkos zalijevanju. Moj susjed si je dao truda pa ih je zaštitio mrežom koja propušta tek 30% svjetlosti po mojoj procjeni. Otvoreno sam zavidan. *traži dobavljača za 50kvadata mreže*

Kvotam te s druge teme. Što bolje štiti od viška svjetlosti i topline od krošnje stabala?

Šumski vrt tebi bi bio uspješniji nego meni jer si na moru. Gledala sam i prilog u Zelenom kvadratu o nekom primorskom vrtu koji odlično uspijeva ispod krošnje badema.

[Potjeh]

Pa ljeto je samo jedno godišnje doba. Ostala 3 godišnja doba nikome ne treba takva zaštita. Inače, dobro si spomenula bademe. Njihova krošnja propušta mnogo svjetlosti i odličan je kandidat za takav vrt. Problem je što raste jako jako sporo. Imam 2 badema i imam osjećaj da se nisu promijenili zadnjih 10-tak godina.

[Peka]

sve je to divno i krasno, ali da bi mogli koristiti pravi šumski vrt bilo bi dobro da negdje usput postanemo šumski ljudi Koliko znam, šumski vrtovi danas su moda, ne potreba, što je samo po sebi zanimljivo. Ljudi izgleda često i najviše vole one ciljeve koji su im najnedostupniji

[Zelena Vila]

sve je to divno i krasno, ali da bi mogli koristiti pravi šumski vrt bilo bi dobro da negdje usput postanemo šumski ljudi Koliko znam, šumski vrtovi danas su moda, ne potreba, što je samo po sebi zanimljivo. Ljudi izgleda često i najviše vole one ciljeve koji su im najnedostupniji

Možda i ne moramo. Robertu Hartu to je prilično dobro išlo, a nije bio šumski čovjek. Ono što radi Sepp Holzer također ima neke elemente šumskog vrta.

Da, moda je, a ne potreba i dobro da je tako. Postanu li šumski vrtovi potreba, to će značiti da je sve ostalo propalo.

Imam e-knjigu o šumskom vrtu, od nekih 700 stranica, to je prilično složena problematika - pravi šumski vrt teško je dizajnirati i potrebno je mnogo godina da se pokažu rezultati.

Ipak, mislim da bi stari voćnjaci mogli postati svojevrsni šumski vrtovi - zašto ispod voćaka ne saditi čičoku, češnjak, metvicu, matičnjak?

Nadam se da će se na ovu temu javiti netko tko je bio na onom predavanju u Varaždinu i podijeliti iskustva.

[drug mile]

Pored moje livade se nalazi samonikla šuma. Ima puno nejestivih stabala, ali tu i tamo nešto jestivo. Na jednom mjestu su divlja trešnja i divlja jabuka, i to blizu, dodiruju se. Ispod njih raste lješnjak, ogromni grmovi. Ispod lješnjaka raste kupina i bazga. Po podu šumske jagode.

Ovaj raspored nije sigurno nitko dizajnirao, nekim slučajem je baš tu nastao i meni služi kao podsjetnik da stvar ipak funkcionira i u prirodi, bez ljudskih intervencija. Ovi naši prostori teže tome da se pretvore u šumu, ne računam pri tom neke ekstreme, pa zašto onda provesti život u naporu da se spriječi pojava šume?