Trkeljanje.com

Prva knjiga o vrtu koju sam kupila bio je "Vrt bez motike" Ruth Stout.

Uglavnom, baba u vrtu ništa ne kopa nego sve pokriva debelim slojem sijena i slame. Tako zemlja ostaje rahla, puno bolje čuva vlagu, a korov se teže probija.

Ona preporučuje goleme količine malča, mislim da se radi o sloju od 20cm, a toliko ne mogu nikako nabaviti, pa sam malo prilagodila metodu.

Sada, u rano proljeće, zemlju držim nepokrivenu da se malo prosuši. Kasnije, kad krene vegetacija, naberem paprati, kopriva, koječega i time polako pokrivam zemlju. Inače, za malčiranje se ne preporučuje osjemenjeni korov, ali ja to sve bacam gore. Za sada nisam imala nekih problema. Stavljam i pokošenu travu, ali u vrlo tankom sloju jer se inače sve zaljepi i ušugavi.

Nije velik trud, a isplati se, pogotovo kad dođu ljetne vrućine. Vrt uopće ne zalijevam, a prošle su mi godine uspjele i paprike kojima treba puno vode.

Skužila sam i da na zemlji obavezno treba biti tanki sloj malča kada sadim rajčice. Inače se na prvoj kiši sadnice zablate, pa listovi trunu.

Zemlju ne prekopavam.

Toplo preporučujem!

I ja sam jako zadovoljan malčiranjem. Morao sam neko vrijeme trpiti dok su se drugi smijali. Kad je moj vrt ostao jedina zelena točka u kraju ovog ljeta, a jedini nemam vodu pa nema ni priče o zalijevanju, sad svi kažu, "vidiš, vidiš..." Problem je kako kažeš, nedostatak materijala. Ja malčiram sijenom ali ono brzo strune. Zato ga najviše koristim oko mladih voćkica, da nekako prežive ovu sušu, a vrt što dobije, dobije.

Totalno sam preskočio ovu temu...

Nisam se još okuražio. Ja imam materijala i previše samo mi nedostaje vremena. Ali, jako me interesira ovo pokušati. Negdje sam čitao da tlo ipak previše s vremenom izgubi dušika na ovaj način ali , valja pročitati knjigu pa onda suditi. Ipak je žena godinama radila po svojoj metodi.

Daklem, tko mi je blizu i posjeduje grabljice? Plaćam ručkom....

Ja bih kombinirao oba načina, prekopavanje s malčiranjem (ne treba se prekopavati svake godine).

bila je Vrtlarica prije par tjedana, intervju s bakom iz Bribira, koja je makrobiotičarka od nekih 80 godina, koja malčira
nema motike, nego malo prokopa nekom železnom kukom, i to je to. i sve joj uspijeva.

Bravo za baku. Koliko debel sloj treba biti?

Moj vrt je zasijan u 4. mjesecu, od tad nije nikad zaliven, nikad prekopan, korov nikad počupan. Jučer sam nabrao velike količine kapule, pastrnjaka, mrkva je još mlada ali već se može jesti, kupusnjače rastu ali još su male, ubrao sam ciklu, korabicu, a rotkvice, slanutak, bob već odavno i zaboravio. Odlično uspjevaju krastavci i rajčice.

Ovo je sve bez ikakvog održavanja vrta, i unatoč suši kakva se možda još dugo neće vidjeti.

E da, sloj malča. Ja sam zamalčirao sijenom (pokošenom travom) prije godinu dana u debljini od oko pola metra, ili malo manje. To se sleglo na možda 20-30 cm i tako bilo do proljeća. U proljeće je sloj malča bio oko 5 cm i kao takav je pokrio sjeme. Trenutno je malč vrlo tanak, na dosta mjesta proviruje zemlja.

Interes je da se malč u nekom trenutku zaštiha sa zemljom. Taj sloj na površini je ok i ima sve te prednosti koje se spominju, ali u vrijeme pripreme tla za sadnju mislim da je najbolje umiješati ga u zemlju.
A to ako se trava zakelji je pozitivno jer to je put prema tome da malč radi za plodnost to što treba raditi.

Ovo govoriš iz vlastitog iskustva? Jer to se protivi mojoj logici i svemu što sam pročitao. Mnogi govore da su se razočarali s malčem, i onda kasnije skužiš da su ga ukopavali u zemlju. Onda pređu na isključivo dodavanje na površinu, i shvate da je bolje.

Hm, malč bi se vjerojatno mogao ukopati, ali on zapravo i služi tome da se izbjegne kopanje. A pokošena trava kad se zaljepi stvara neprobojan sloj koji nije poželjan.

drug mile » wrote:Ovo govoriš iz vlastitog iskustva? Jer to se protivi mojoj logici i svemu što sam pročitao. Mnogi govore da su se razočarali s malčem, i onda kasnije skužiš da su ga ukopavali u zemlju. Onda pređu na isključivo dodavanje na površinu, i shvate da je bolje.

Pa u biti malč i je pokrivalo, to da .
Govorim o iskustvu ukapanja mi je to glupo nazvati tako... Uloga na površini jest da se spriječi rast korova i smanji evapotranspiraciju, zaštiti tlo, pri obilnim padalinama regulira upijanje vode, regulira temperaturu kao da i da hranjiva biljci. Ukopavanjem mrtve organske tvari u tlo se poboljšava kvaliteta tla- količina hranjiva, struktura, tlo se prozračuje... Ovako instinktivno bih rekla da je normalno pametnije trajno poboljšavati kvalitetu tla, nego stvarati na površini umjetni horizont. Mislim da su i fakti na mojoj strani, zbog postupnije razgradnje i oslobađanja hranjiva te same dostupnosti, zbog negativnog efekta čisto humusnog sloja, zbog toga što se ukorijenjavanje ipak događa u tlu.
Kad postoji kontinuitet malčiranja stvarno nije problem preštihati gredicu u proljeće. A malč na površinu svakako.

Trava koja se sljepljuje je trava koja se razgrađuje, trava koja se razgrađuje je buduća hrana za biljku... Možda najsvježije pokošena trava napravi nekakav neprobojni štit, ali nikad takva nije dospjela na gredicu. Dok pokosiš do kraja, ovo je s početak već prosušeno. Iako ne vidim da je to nešto što se ne bi moglo riješiti nekim ekspresnim rahljenjem. Ili je stvarno cilj da se apsolutno ništa ne radi? Ah, permakultura .

Malč i tako na kraju završi u tlu - odnesu ga gliste i druge beštije. Iako, sve zapravo ovisi o tipu zemlje, najbolje je probati i jedno i drugo pa pratiti što se događa.
A i kod trave je vjerojatno bitno kako se kosi. Recimo, znam od susjeda uzeti svježe pokošenu travu koju on odmah nakon košnje izgrablja na hrpu i ostavi mi da si uzmem. Ako stavim deblji sloj, stvori se neka pljesniva masa koja podsjeća na karton i kroz koju ništa ne prolazi - zemlja ispod može ostati suha i nakon kiše.

Ne može se računati na jednaki efekt od organizama, a na aeraciju tla se sigurno ne može. A ona je poželjna.

znači, najblolje je prekriti zemlju tanjim slojem trave i korova?

Pješčana » wrote:znači, najblolje je prekriti zemlju tanjim slojem trave i korova?

Nije baš najbolje, ali može poslužiti. Samo korov ne bi trebao biti osjemenjen jer bi mogla narasti jedna lijepa gredica korova.

Idealno bi bilo staviti debeli sloj slame, ali jedna mala kockasta bala košta 5-10 kuna, pa to baš nije isplativo ako imaš veliki vrt.

Neko povrće (tipa luka i češnjaka) može i bez malča, ali zemlja ispod rajčica i paprika trebala bi biti malčirana.

nisu vam se rugali susjedi?

zašto?

zbog slame?

zbog lijenosti, prave ŽMK kopaju.

i pravi MOK-ovi*.


mok-muškarac, otac, kralj

Rajčice u plasteniku, malčirane lišćem.



Prvi put koristim suho lišće i baš sam zadovoljan. Kao svaki malč, spriječava isušivanje, zemlja ispod lišća je stalno blago vlažna iako je u plasteniku ovih dana preko 50 stupnjeva. Ne lijepi se jedno za drugo i ne sabija (značajno), recimo staza je pokrivena sa 15-ak cm lišća i nakon redovitog hodanja lišće se sleglo na 5-6 cm. I sada ga mogu jednostavno prstom razgrnuti i doći do zemlje koja je ispod.

Ne bojiš se da će ti zakiseliti tlo?

Nadam se da hoće, jer tlo mi je lužnato, kamenito, suho. Nadam se da će velike količine organskog materijala to malo neutralizirati. Inače, lišće i kompostiram, a ove gredice sa rajčicama sam započeo tako što sam na kamenjar iskrcao mnogo komposta od lišća.

Onda super. Moje je kiselo, ilovasto, mjestimično i glineno. Lišćem sam pokušavala malčirati krumpir (umjesto nagrtanja zemljom) ali pas i mačke su mi sve razjebali.

Inače, ove godine ne malčiram. Zbog puževa sam morala promijeniti čitavi koncept, tj. održavam tlo relativno suhim. Oni grdi narančasti, mislim da sam ih pobila na stotine... što udavila, što giljotinirala, što posolila. Grozno ali štaš. Ostalo ih je možda par komada, nadam se da će to kosovi sad imati pod kontrolom. (Imala sam tri mladunčeta, izlegli su se u gnijezdu na višnji koja je bila zarasla u kupine... vole trnje. )

Ja baš danas nagrnuo krumpir. Ne malčiram ga. Razmišljao sam da sad u ove jarke među redovima natrpam lišća, ali vjerojatno neću. Imam i drugih poslova, a sa ovim nemam ideju što bih dobio. Nije neka suša, ima kiše tu i tamo, zemlja je vlažna.