Sekularni kalendar

[MmeTipfeler]

Mozart je bio vec ovaj mjesec. Obljetnica smrti.

Ako je bio u siječnju, onda je to gadna zabuna. Mozart je umro u prosincu 1791., ali mi se sad ne traži točan datum.

[Nukac]

Onda je bilo u prosincu. Znam da smo ga vec imali.

[MmeTipfeler]

Otkada ta stranica postoji? Nikada ništa ne ponavljaju?

[Nukac]

Par godina sigurno. Naravno da se ponavljaju. Ali kod nekih ljudi obiljezavaju rodjendan a kod nekih dan smrti. Valjda kako je taj dan zauzeto. Vjerojatno im se obljetnica holokausta cini vecim dogadjajem. Ili na dan kad je umro Mozart nije bilo nekih drugih vaznih stvari.

[MmeTipfeler]

Ne valja im pos'o, pa to ti je.

Nema razloga da ponavljaju jer se za svaki datum u godini može naći bar 20-ak što važnih, a što zanimljivih stvari.

Kladim se da danas neće spomenuti ni Jane Austin ni Elvisa, ni Canossu.

[Nukac]

Na današnji je dan rođen Samuel Thomas von Sömmerring (28.01.1755. – 02.03.1830.), njemački liječnik, antropolog, paleontolog i izumitelj.
Sömmerring je otkrio makulu u mrežnici ljudskog oka. Njegovaistraživanja mozga i živčanog sustava, osjetilnih organa, embrija ideformacija embrija, te strukture pluća učinila su ga jednim odnajznačajnijih njemačkih liječnika.
Kada mu je bilo 23 godine u svojem je doktoratu opisao organizaciju kranijalnih živaca, te se njegova studija i danassmatra posve točnom. Objavio je brojne radove iz područja medicine, anatomije i neuroanatomije, antropologije, paleontologije, astronomije i filozofije. Prvi je izradio točnu skicu ženskog kostura. Pored navedenoga, Sömmerring je bio vrlo kreativan izumitelj, te je osmislio teleskop za promatranje svemira, kao i električni brzojav. Godine 1811. je razvio prvi brzojavni sustav u Bavarskoj, koji se danas nalazi u Njemačkom znanstvenom muzeju u Munchenu.

[Nukac]

Na današnji dan rođen je Anton Pavlovič Čehov (29. siječnja 1860. - 15. srpnja 1904.), slavni ruski književnik.
Svoju kreativnost u stvaralaštvu pokazuje već od srednje škole koju je pohađao u Tanganrogu objavljujući tekstove i uređujući školske novine. Nakon bankrota obitelji, koja se odselila u Moskvu, Čehov ostaje u Tanganrogu gdje počinje pisati svoju prvu dramu Bez oca, a koja nije pronađena do danas.
Nakon završetka srednje škole odlazi u Moskvu, gdje upisuje medicinu na Moskovskom sveučilištu ali zbog nedovršenog diplomskog rada nije stekao liječničku titulu. Započinje praksu u Čikinu, a iste godine objavljuje zbirku priča Melpomenine priče.1884.
Epidemija kolere izbija u razdoblju 1892./1893., a Čehov kao jedan od vodećih ljudi u pokrajinskoj sanitarnoj komisiji, besplatno liječinajsiromašnije seljake i bori se protiv gladi.
Čehov prodaje sva autorska prava na svoj rad izdavaču A.F. Marksu za 75 000 rubalja, što bi u današnoj vrijednosti bilo oko 80 000 dolara, te počinje uređivati svoja sabrana djela. Iste je godine nagrađen Ordenom sv. Stanislava za rad u obrazovanju.
Drame Antona Pavloviča Čehova još su uvijek vrlo popularne na repertoarima različith kazališta, ali i kao predlošci za filmske adaptacije. Do danas je snimljeno preko 285 filmova nastalih prema njegovim djelima, poput Ujaka Vanje u New Yorku iz 1994. godine u režiji Louisa Mallea te Galeba (1968., SidneyLumet) i Tri sestre (1970., Laurence Olivier).
"Privlačan je samo brak iz iz ljubavi; oženiti se djevojkom samo zatošto je ona simpatična isto je što i kupiti na tržnici nepotrebnu stvar samo zato što je lijepa. U bračnom životu najvažnija spona je ljubav, spolna privlačnost, jedno tijelo, a sve drugo nesigurno je i dosadno ma kako smo pametno proračunali. Dakle, nije riječ o simpatičnoj djevojci, nego o voljenoj."
-- Anton Pavlovič Čehov

[MmeTipfeler]

Meni su sjajne Čehovljeve jednočinke, a od pripovijedaka nikad neću zaboraviti Kaštanku. Uspomena iz djetinjstva. Prevedeno je i kod nas. U nedostatku boljega, evo vam linka na englesku verziju, odskrolajte do naslova The Proposal (Prosidba). Majstorski.

[Nukac]

Na današnji je dan 1935. godine rođen Victor John Stenger (29.01.1935. – 25.08.2014.), američki fizičar, filozof, pisac i skeptik.
Tokom svoje istraživačke karijere na području fizike, Stenger je povezivan sa tzv. "Novim ateizmom", te je pisao popularne znanstvene knjige kojima je znanost približio široj publici. Izdao je dvanaest djela namijenjenih širokoj publici o fizici, kvantnoj mehanici, kozmologiji, filozofiji, religiji,ateizmu i pseudoznanosti. Godine 2007. je objavljeno njegovo najpopularnije djelo "Bog: Promašena hipoteza: Kako znanost dokazuje da bog ne postoji". Pisao je redovnu kolumnu o znanosti za Huffington Post.
Stenger je bio zagovornik filozofskog naturalizma, skepticizma i ateizma. Tvrdio je da, ukoliko svijest i slobodna volja postoje, u konačnici će one biti objašnjene na znanstveni način koji ne sadržava mistična ili nadnaravna objašnjenja.

[Nukac]

Na današnji je dan 1948. godine preminuo Mohandas Karamchand Gandhi (02.10.1869. – 30.01.1948.), vođa indijskog pokreta za nezavisnost. Koristeći se nenasilnim sredstvima, Gandhi je predvodio borbu Indije za nezavisnost, te je inspirirao pokrete za ljudska prava i slobode širom svijeta.
Od 1914. godine poznat je širom svijeta pod imenom Mahatma, dok ga u Indiji još zovu Bapu ("otac" ili "tata").

Gandhi je prvi puta upotrijebio nenasilni građanski neposluh kao pravnik u JUžnoj Africi, gdje se borio za građanska prava
indijske zajednice. Po povratku u Indiju 1915. godine započeo je sa organiziranjem seljaka, poljoprivrednika i radnika radi protesta protiv previsokih poreza i diskriminacije. Nakon što je 1921. godine preuzeo vodstvo Indijskog Nacionalnog Kongresa , Gandhi je vodio nacionalne kampanje za borbu protiv siromaštva, prava žena, poboljšanje odnosa među vjerskim zajednicama, te povrh svega radi uspostave indijske samouprave.

Nažalost, njegova vizija vjerski pluralne Indije nije prevladala, te je 1947 godine Indija dobila nezavisnost ali je stvoren i od nje odcijepljen Pakistan, što je dovelo do krvavih vjerskih sukoba, posebno u Punjabu i Bengalu. Njegov nenasilni stav i pokušaj rješenja sukoba pomirljivom politikom prema Pakistanu je kod nekih Indijaca smtram pretjerano popustljivim, te je Gandhi ubijen 30.01.1948. godine u atentatu kojeg su organizirali hinduski nacionalisti.

Njegova su učenja ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta, a njegovo djelo posebice je djelovalo na američkog borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga.

[Nukac]

Danas se prisjećamo nobelovca Emilia Gina Segrèa (1905. - 1989.), talijanskog fizičara.
Emilio Gino Segrè najpoznatiji je po otkriću subatomske čestice antiprotona i kemijskih elemenata tehnecija, plutonija-239 i astata. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1959., zajedno s Owenom Chamberlainom.
Uspio je otkriti novi kemijski element tehnecij, koji je stvarao radioaktivno zračenje, a to je bio prvi novootkriveni kemijski element, dobiven na umjetan način, a da ga nema u prirodi. Otkriva i kemijske elemente: plutonij-239 i astat. Otkriće plutonija-239 je pomoglo izgradnji atomske bombe, koja je 1945. bačena na Nagasaki.
Kad je bio u posjeti 1938. u Kaliforniji, fašisti Benita Mussolinija suuspjeli progurati antisemitski zakon, po kojem bi trebalo izbaciti Židove s univerziteta. Kako se to odnosilo i na njega, ostao je u SAD-u, i pronašao posao u Berkeleyevom labaratoriju, gdje je radio za vrlo malu nadnicu kod Ernesta Lawrencea. Kasnije radi kao profesor na sveučilistima Illinois, Rio de Janeiro i Berkeley sve do 1972.
Zajedno s Owenom Chamberlainom, doprinijeo je otkriću subatomske čestice antiprotona. To je i bio dokaz teorije Paula Diraca, po kojoj sve elementarne čestice imaju svoj anti-par ili antičesticu. Zbog tog otkrića dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1959., zajedno s Owenom Chamberlainom. Od 1974. radi kao profesor nuklearne fizike na Sveučilištu Rim.
Emilio Segrè je poznat i po tome što se bavio fotografiranjem i u svom radu je skupio veliku zbirku vrijednih fotografija. Umro je sa 84 godine od srčanog udara.

[Nukac]

Na današnji dan rođen je slavni austrijski kompozitor Franz Peter Schubert (31. 1. 1797. - 19. 11. 1828.).
Jedan je od prvih i glavnih predstavnika romantizma u glazbenom stvaralaštvu. U kratkom stvaralačkom razdoblju od 18 godina stvorio je bogat opus koji se odlikuje romantičnim sadržajem i izrazom. Skladao je oko 630 solo pjesama na stihove Goethea, Schillera i mnogih drugih pjesnika, zatim djela za vokalne sastave i zborove te klavirske sonate, komorna djela i simfonije. Njegova scenska glazba i opere pale su u zaborav.
Veći dio života Schubert je proveo u Beču u materijalno skromnim prilikama, a izdržavao se kao učitelj glazbe. Afirmirao se u umjetničkom krugu prijatelja koji su od 1823. priređivali privatne koncerte zvane "Šubertijade", posvećene njegovoj glazbi. Prvi javni koncert na kojem su izvedene isključivo Schubertove skladbe, održan je neposredno pred njegovu smrt, 1828. godine.
Godinu 1897., 100. obljetnicu Schubertova rođenja, glazbeni svijet je obilježio festivalima i glazbenim izvedbama posvećenim njegovoj glazbi. U Beču je održano deset dana koncerata, a Car Franjo Josip I. održao je govor u kojem priznaje Schuberta kao stvaratelja umjetničke pjesme i jednog od austrijskih najdražih sinova.
U Karlsruheu održana je prva produkcija njegove opere "Fierrabras".
Godine 1928. Schubertov tjedan održan je u Europi i SAD-u, kako bi označili sto godina skladateljeve smrti.
Schubertova djela izvođena su u crkvama, koncertnim dvoranama i emitirana na radio-postajama.

[Nukac]

Danas se prisjećamo Fredericka Douglassa (rođenog kao Frederick Augustus Washington Bailey, ?.?.1818 – 20.02.1895) afroameričkog društvenog reformatora, abolicionista, govornika, pisca i državnika. Nakon što je pobjegao iz ropstva postao je vođa abolicionističkog pokreta u državama Massachusetts i New York, gdje se posebno istaknuo svojim govorničkim vještinama i sjajnim tekstovima. Postao je živi primjer kako ne stoje robovlasnički argumenti da robovi nemaju intelektualni potencijal za funkcioniranje kao neovisni američki državljani. Čak su i brojni njegovi istomišljenici teško povjerovali kako je tako izniman govornik nekada bio rob.
Douglass je napisao nekoliko autobiografija. U njima je opisivao svoj život u ropstvu, a jedna od njih, Narrative of the Life of Frederick Douglass, an American Slave, postala je bestseller koji je bio iznimno uspješan u promicanju abolicije. Nakon američkog građanskog rata, Douglass je nastavio sa aktivnom kampanjom protiv ropstva. Aktivno se zalagao za pravo glasa za žene, te je obavljao nekoliko državničkih funkcija. Premda nije dao svoju suglasnost za nominaciju, Douglass je postao prvi afroamerikanac koji je kandidran za potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država u kampanji predsjedničke kandidatkinje Victorije Woodhull.
Vjerovao je u jednakost svih ljudi, neovisno o rasi, spolu ili socijalnom ili etničkom porijeklu. Jednom je prilikom izjavio, "Ujediniti ću se sa bilo kime da bih činio dobro, a ni s kime da bih činio zlo."
Premda je bio aktivni vjernik, žestoko je kritizirao religijsko licemjerje. Posebno je deklariranim vjernicima, prije svega robovlasnicima, zamjerao nepridržavanje tzv. Zlatnom pravilu koje označava etičko načelo ponašanja pojedinaca prema bližnjem na način na koji i sam očekuje od drugih prema njemu.

[Nukac]

Na današnji se dan prisjećamo Wernera Heisenberga (5.12.1901. -1.2.1976.), njemačkog fizičara koji je značajno doprinijeo kvantnojmehanici. Osmislio je metodu formuliranja kvantne mehanike matricama (1925. g.) koja je postala osnova moderne kvantne teorije, te je za to nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku 1932. godine. Izniman je njegov doprinost istraživanjima na polju nuklearne fizike, fizike čestica i teorije kvantnog polja: svojim "principom neodređenosti" utvrdio je granice eksperimentalnog istraživanja pojava koje se zbivaju u atomu i upozorio na nemogućnost istovremenog točnog određivanja položaja i brzinesubatomskih čestica (elektrona). Objasnio je feromagnetizam (uvodeći pojam sila izmjene između elektrona), postavio je teoriju o građi atomske jezgre, razvio teoriju o jednakosti nuklearnih međudjelovanja protona i neutrona. Jedan je od rijetkih znanstvenika koji je decidirano isticao potrebu integracije socijalnih i prirodnih znanosti. Jedan od njegovih doktoranada bio je i nas fizičar i humanist Ivan Supek.

[Nukac]

Na današnji se dan diljem Amerike, a poglavito u Punxsutawneyju u Pennsylvaniji slavi tzv. Groundhog Day (Dan svisca). Temeljem pensilvanijsko-njemačke tradicije, lokalni predstavnici toga jutra bude svisca iz zimskog sna da bi predvidio vrijeme: ako on vidi svoju sjenu i vrati se u brlog, slijedi još 6 tjedana zime, a ako je ne vidi, slijedi rano proljeće. Stara engleska pjesma kaže: If Candlemas be fair and bright,
Come, Winter, have another flight; If Candlemas brings clouds and rain, Go Winter, and come not again

Organizatori festivala tvrde da je točnost prognoze svisca između 75-90%, no prema kanadskoj studiji koja je obuhvatila prognoze za posljednjih 30 - 40 godina, ta je točnost 37%. Sama proslava je u Americi prisutna već duže vrijeme (prvi zapis datira iz 1841.g.), ali je svjetsku popularnost stekla filmom Groundhog day iz 1993. godine.

Porijeklo ove tradicije je u europskom folkloru i paganskom festivalu Imbolc, gdje su se za prognoziranje vremena koristili medvjedi ili jazavci. Slične se manifestacije održavaju i u Srbiji (Sretenje, 15.2.), Njemačkoj (Siebenschläfertag, 27.06.), Velikoj Britaniji (St. Swithun's day, 15.07.) i na Aljasci (Marmot Day, 02.02.). Svizac (Marmota monax) je glodavac iz obitelji Sciuridae; a među "prognostičarima" je najpoznatiji punxsutavnijski Phil.

[MmeTipfeler]

Jebovas svizac da vas jebo! A bitka za Staljngrad? Početak njemačkog kraja? To ništa?

[Nukac]

Nista. Svizac je zanimljiviji.

[MmeTipfeler]

Nista. Svizac je zanimljiviji.

Držite se vi svisca i zamatajte čokoladu.

[Šabović Adis]

Na današnji se dan diljem Amerike, a poglavito u Punxsutawneyju u Pennsylvaniji slavi tzv. Groundhog Day (Dan svisca). Temeljem pensilvanijsko-njemačke tradicije, lokalni predstavnici toga jutra bude svisca iz zimskog sna da bi predvidio vrijeme: ako on vidi svoju sjenu i vrati se u brlog, slijedi još 6 tjedana zime, a ako je ne vidi, slijedi rano proljeće. Stara engleska pjesma kaže: If Candlemas be fair and bright,
Come, Winter, have another flight; If Candlemas brings clouds and rain, Go Winter, and come not again

Organizatori festivala tvrde da je točnost prognoze svisca između 75-90%, no prema kanadskoj studiji koja je obuhvatila prognoze za posljednjih 30 - 40 godina, ta je točnost 37%. Sama proslava je u Americi prisutna već duže vrijeme (prvi zapis datira iz 1841.g.), ali je svjetsku popularnost stekla filmom Groundhog day iz 1993. godine.

Porijeklo ove tradicije je u europskom folkloru i paganskom festivalu Imbolc, gdje su se za prognoziranje vremena koristili medvjedi ili jazavci. Slične se manifestacije održavaju i u Srbiji (Sretenje, 15.2.), Njemačkoj (Siebenschläfertag, 27.06.), Velikoj Britaniji (St. Swithun's day, 15.07.) i na Aljasci (Marmot Day, 02.02.). Svizac (Marmota monax) je glodavac iz obitelji Sciuridae; a među "prognostičarima" je najpoznatiji punxsutavnijski Phil.

Znam ovo, to su preokpirali iz filma.

Jebovas svizac da vas jebo! A bitka za Staljngrad? Početak njemačkog kraja? To ništa?

Dig'o mi se.

[Riona]

Jebovas svizac da vas jebo! A bitka za Staljngrad? Početak njemačkog kraja? To ništa?

I? O tome su snimljeni filmovi i napisane tone knjiga. Ajmo malo nešto drugo; kako bi ti rekla, događalo se pored toga još koješta.

Držite se vi svisca i zamatajte čokoladu.

Meni je ionako zanimljivije ovo uspoređivanje proslava na taj dan

Ne treba zamatati, maznut ćemo je odma'

[MmeTipfeler]

I? O tome su snimljeni filmovi i napisane tone knjiga. Ajmo malo nešto drugo; kako bi ti rekla, događalo se pored toga još koješta.

I od tih filmova i tona knjiga mi smo upamtili samo ZDS.

[Riona]

I od tih filmova i tona knjiga mi smo upamtili samo ZDS.

Co?

[MmeTipfeler]

Co?

Ono iz još neidentificirane opere. Ma znaš... crne košuljice, kukuruz je ovoliko visok, spomen-pločice, i to...

[Riona]

Ono iz još neidentificirane opere. Ma znaš... crne košuljice, kukuruz je ovoliko visok, spomen-pločice, i to...

Aha

[Nukac]

"Ne postoji hereza niti filozofija koja bi crkvi bila odvratnija od čovjeka.
(James Joyce, 02.02.1882. - 13.01.1941.)