Sekularni kalendar

[Riona]

Zna li netko da je na današnji dan, prije točno dvije godine, umrla Nelle Harper Lee?

Ne. Ajd nam pricaj :okupljena djeca slusaju price:


Sent using T

[MmeTipfeler]

Ne. Ajd nam pricaj :okupljena djeca slusaju price:

To Kill a Mockingbird. Poznato?

[Riona]

pa ne prica se taakoo! "Bila jednom..." počneš.

[MmeTipfeler]

Može i tako.

Bila jednom jedna knjiga i autorica je za nju dobila Pulitzerovu nagradu. A onda se pojavila politička korektnost pa se djelo u pojedinim američkim školama izbacuje iz programa zato što, citiram, makes people uncomfortable. To je zapravo i bio cilj, zar ne?

[Riona]

Pa znaš... kakav je to način uznemirivati ljude?

[haram]

Ne ali rastužilo me je kad sam čuo da je umro Charlie Harper

screw političku korektnost

[MmeTipfeler]

Ne ali rastužilo me je kad sam čuo da je umro Charlie Harper

Ne zajebavaj!

screw političku korektnost

Meni se čini da sve više ona jebe nas. Više ni budali ne možeš reći da je budala jer bi mogao dobiti tužbu za duševne boli.

[Nukac]

Na današnji je dan 1889. godine rođen Hulusi Behçet (20.02.1889. – 08.03.1948.), turski dermatolog i znanstvenik. Opisao je bolest upaljenih krvnih žila 1937. godine, koja je po njemu nazvana Behçetova bolest.
Tokom Prvog svjetskog rata (1914–1918) je služio u vojnoj bolnici u gradu Edirne kao specijalist za dermatologiju i spolne bolesti. Nakon rata, prvo je preselio u Budimpeštu, a zatim u Berlin, kako bi studirao i proširio svoje znanje medicine. Po povratku u Tursku otvorio je privatnu ordinaciju. Godine 1923. Behçet je imenovan ravateljem Bolnice za spolna osobljenja u Istanbulu, da bi zatim prešao u Bolnicu Guraba, koja je danas medicinski fakultet Sveučilišta u İstanbulu. Čitavo vrijeme je nastavio raditi u privatnoj ordinaciji.
Nakon modernizacije sveučilišta 1933. godine, Behçet je osnovao katedru dermatologije i spolnih bolesti. Njegova glad za istraživanjima, pisanje znanstvenih radova i spremnost za ulazak u diskusije bile su njegove glavne karakteristike. Poznati njemački patolog Schwartz ga je opisao kao "znanstvenika koji je poznat posvuda osim u svojoj zemlji", te je dodao kako ga nikada nećete naći u Turskoj budući da stalno putuje i predstavlja svoja otkrića. Behçet je preveo brojne tekstove na turski kako bi pomogao edukaciji novih generacija, te je objavljivao radove u brojnim međunarodnim znanstvenim časopisima kako bi uspotavio kontakt sa kolegama iz udaljenih zemalja kao što je Koreja.

[Riona]

Ne zajebavaj!

Meni se čini da sve više ona jebe nas. Više ni budali ne možeš reći da je budala jer bi mogao dobiti tužbu za duševne boli.

Cek kad dozna za Sulejmana Velicanstvenog!

Sent using T

[Nukac]

SVEMIRSKA POSTAJA MIR ZAPOČINJE DUGOGODIŠNJU MISIJU

Na današnji dan 20. veljače .1986. Sovjetski Savez lansirao je u orbitu oko Zemlje prvi, osnovni modul svemirske postaje "Mir". Na ovaj osnovni modul priključeno je još pet modula do 1996. godine i jedan manji modul za pristajanje space shuttlea. To je bila prva modularna orbitalna postaja. Zbog političkih promjena u tijeku misije postaja je postala postaja Rusije. Osnovna posada postaje brojila je tri člana, a za vrijeme smjene posada bilo ih je šest. Dvanaest i pol godina postaja je bila nastanjena. S postajom su se spajali i američki space shuttleovi. Zbog uspješne međunarodne suradnje u postaji su boravili astronauti mnogih zemalja. Tako su astronauti NASA-e u postaji ostvarili svoje tada najduže letove. Najduži let ostvario je ruski astronaut liječnik Valerij Poljakov koji je u jednoj misiji tamo proveo 437 dana i 18 sati. To je još uvijek i danas svjetski rekord. Tamo su se obavljala istraživanja i eksperimenti na polju biologije, humane biologije, medicine, fizike, meteorologije, astronomije i tehnologije. Postaja je imala masu od oko 130 tona. U to vrijeme to je bio najveći satelit u orbiti oko našeg planeta. Nakon završetka programa, 23. ožujka 2001. orbitalna postaja kontrolirano je ubačena u atmosferu Zemlje gdje je najveći dio sagorio a ostali dijelovi pali su u područje Tihog oceana. U to vrijeme već je postala nastanjena Međunarodna svemirska postaja (ISS) koja je tada bila u prvoj fazi sastavljanja.
https://history.nasa.gov/SP-4225/mir/mir.htm

[MmeTipfeler]

Cek kad dozna za Sulejmana Velicanstvenog!

Misliš da Sulje ne bi ni bilo bez serije?

[Riona]

Misliš da Sulje ne bi ni bilo bez serije?

Ma mislila sam na pravog. Kad se vec pali na davno poznate smrti.

Sent using T

[MmeTipfeler]

Ali... zar pravi Charlie Harper nije još živ?

[Riona]

Ali... zar pravi Charlie Harper nije još živ?

Pa nije. To su reprize
Ako mislis na glumca...hoda jos naokolo, cini mi se

Sent using T

[Nukac]

Danas se prisjećamo Sophie (Sophia Magdalena, 09.05.1921. – 22.02.1943.) i Hans (Hans Fritz, 22.09.1918. – 22.02.1943.) Scholl, sestre i brata koji su bili članovi njemačkog pokreta otpora Bijela ruža. Nakon što su uhićeni za vrijeme dijeljenja proturatnih letaka na Sveučilištu u Munchenu, osuđeni su za izdaju i istog dana smaknuti na giljotini.
Sophie je motivaciju za svoj aktivizam pronašla prije svega u vjeri, koja je imala veliku ulogu u njezinom životu. Organizacija Bijela ruža je osnovana nakon što su njezini osnivači pročitali odlučnu antinacističku propovijed Clemensa Augusta Graf von Galena ("Lav iz Münstera"), katoličkog biskupa iz Münstera. Premda su bili Luterani, Sophie i Hans su bili iznimno motivirani njegovim riječima.
Bili su užasnuti pismima koja su dobivali sa istočnog fronta u kojima su njihovi poznanici opisivali masovna ubojstva ratnih zarobljenika i Židova. U svojoj korespondenciji sa svojim dečkom, koji je bio vojnik na istočnom frontu, Sophie u tančine rasporavlja o "teologiji savjesti". Upravo se tim stavom neuspješno branila nakon uhićenja i za vrijeme suđenja gdje je izjavila: "Naposlijetku, netko je trebao započeti. U ono što smo napisali i rekli vjeruju i drugi. Samo se ne usuđuju govoriti kao i mi."
Posljednje riječi Sophie Scholl su bile:
"Kako možemo očekivati da pravda pobijedi kada gotovo nitko nije voljan individualno se žrtvovati za pravednost. Takav je lijep, sunačan dan, a ja moram ići. Ali što moja smrt znači ukoliko se kroz nas tisuće ljudi probudi i bude spremno zauzeti stav?"
Naslijeđe Bijele ruže, a posebno Sophie Scholl u Hrvatskoj posebno njeguje Centar za građansku hrabrost (više na http://www.civilcourage.hr/sophie-scholl-legacy/).

[MmeTipfeler]

Ako mislis na glumca...hoda jos naokolo, cini mi se

Ne. Mislila sam na pankera. Otprilike je jednake dobi kao Keith Richards, čini mi se. Možemo otvoriti kladionicu tko će prvi ili tko će dulje.

[Riona]

Ne. Mislila sam na pankera. Otprilike je jednake dobi kao Keith Richards, čini mi se. Možemo otvoriti kladionicu tko će prvi ili tko će dulje.

Moje poznavanje pankera je siromasno. Jedini i odlucujuvi razlog -potpuna nezainteresiranost. Zato smijesan nesporazumak.

Sent from
T

[haram]

Danas se prisjećamo Sophie (Sophia Magdalena, 09.05.1921. – 22.02.1943.) i Hans (Hans Fritz, 22.09.1918. – 22.02.1943.) Scholl, sestre i brata koji su bili članovi njemačkog pokreta otpora Bijela ruža. Nakon što su uhićeni za vrijeme dijeljenja proturatnih letaka na Sveučilištu u Munchenu, osuđeni su za izdaju i istog dana smaknuti na giljotini...

ovo je prestrašno...

Organizacija Bijela ruža je osnovana nakon što su njezini osnivači pročitali odlučnu antinacističku propovijed Clemensa Augusta Graf von Galena ("Lav iz Münstera"), katoličkog biskupa iz Münstera.

Taj lav je više rikao zbog crkvene imovine nego zbog Židova...

[MmeTipfeler]

ovo je prestrašno...

Misliš na giljotinu? Fallada je to opisao u Svatko umire sam.

[MmeTipfeler]

Moje poznavanje pankera je siromasno. Jedini i odlucujuvi razlog -potpuna nezainteresiranost. Zato smijesan nesporazumak.

I ja ih poznajem samo u teoriji. U praksi ne mogu ni čuti za njih.

P. S. Sad čekam Šabovića da usklikne kako teorija bez prakse ne vrijedi.

[Riona]

I ja ih poznajem samo u teoriji. U praksi ne mogu ni čuti za njih.

P. S. Sad čekam Šabovića da usklikne kako teorija bez prakse ne vrijedi.

Nek si ih on samo slusa. Prakse radi. Nek ih slusa i za tebe. Podjela rada

Sent using T

[Nukac]

Ljudeki, poceli ste zachatavat temu koja nije za chat!

[Nukac]

Na današnji je dan rođen Arthur Schopenhauer (22.2.1788.-21.9.1860), njemački filozof postkantovske tradicije i utemeljitelj metafizičkog pesimizma poznat po osebujnom literarnom stilu. Osnovni pojmovi njegove filozofije bili su pesimizam, estetika i volja. Volju je promatrao kao slijepi nagon, gospodara i pokretača svega, dok je intelekt samo sluga. Zapamćen je po dvama djelima "Svijet kao volja i predodžba" te "Parerga i paralipomena", u kojima je isticao da u tragediji i besmislenosti ljudskog postojanja iscjeliteljsku moć uz askezu i odricanje od života ima jedino umjetnost, te je cjelokupno ljudsko postojanje sagledavao iz estetske perspektive, priznajući dotad nepriznatu važnost samog umjetnika. Schopenhauer je poznat i kao "ženomrzac" koji je smatrao je "ženina priroda da služi", ističući da su ipak "žene razboritije u svom sudu od muškaraca" i da su "suosjećajnije prema patnjama drugih", što je okarakterizirao kao slabost. Njegovo najpoznatije djelo, filozofski klasik "Svijet kao volja i predodžba", utjecalo je na brojne filozofe i umjetnike kasnijeg razdoblja, kao npr. Nietzschea, Wittgensteina, Einsteina, Freuda, Borgesa, Manna, Bernharda, Tolstoja, Kafku, Hessea.

[MmeTipfeler]

Ljudeki, poceli ste zachatavat temu koja nije za chat!

Ne gnjavi. Ovako je zanimljivije.

Ujedno koristim priliku da čestitam rođendan Misalu po zakonu Rimskoga dvora.


Vita, vita, štampa naša gori gre!
Tako ja oću, da naša gori gre!
1482. miseca ijuna 20., ... dni.
To bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, Žakan iz Roča,
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.

[Šabović Adis]

I ja ih poznajem samo u teoriji. U praksi ne mogu ni čuti za njih.

P. S. Sad čekam Šabovića da usklikne kako teorija bez prakse ne vrijedi.

Jel' baš da uletim?

Nukac, skužaj!