Sekularni kalendar

Mjesto za mrvu ozbiljnije rasprave
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Sekularni kalendar

Post by Nukac » 06 Jan 2018, 13:56

HP PREDSTAVIO PRVI DŽEPNI ZNANSTVENI KALKULATOR

4. siječnja 1972. tvrtka Hewlett–Packard lansirala je prvi džepni znanstveni kalkulator HP–35 sa svim potrebnim funkcijama (trigonometrijskim, logaritamskim i eksponencijskim) za znanstvene proračune, čime je prestala potreba za logaritamskim tablicama, šiberima i sličnim pomagalima. Kalkulator HP–35 dobio je zbog toga naziv ubojica šibera. Iako je bio skup (395 američkih dolara), u tri je godine prodano oko tristo tisuća komada!

HP–35 je, barem dvije godine prije svih konkurenata, bio u stanju rješavati i najsloženije izraze bez ispisivanja međurezultata, zahvaljujući tzv. obrnutoj poljskoj notaciji (RPN) i četirima radnim »registrima« (radnim memorijama). Nakon HP–35 trebale su još pune dvije godine da i ostali proizvođači ponude znanstvene kalkulatore, ali tada se, od 1974., njihov broj brzo povećao, pa su se pojavile stotine proizvođača sa svojim modelima.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 06 Jan 2018, 15:31

Johann Ludwig Heinrich Julius Schliemann je rođen 1822. godine. Prema vlastitom pričanju već se sa osam godina zainteresirao za arheologiju kada je na poklon dobio knjigu Weltgeschichte (recimo Povijest svijeta). Zainteresirao se za grčku i rimsku mitologiju. Sa 14 godina kada je bio trgovački praktikant čuo je Homerove stihove i sve se više zanimao za grčku povijest učeći grčki jezik. Igrom slučaja je završio u Amsterdamu gdje je proširio znanje jezika za koje je bio nadaren. Govorio je i pisao njemački, nizozemski, engleski, francuski, ruskim, antički i moderni grčki. U svom arheološkom radu najviše je vremena i truda posvetio dokazivanju postojanja Troje i Trojanskog rata. Njegov je doprinos u tome što zahvaljujući bogatstvu koje je već imao nije se kao ostali tadašnji “arheolozi” ponašao poput pljačkaša grobova. Trudio se sistematično i znanstveno proučavati teze i tragove. Nakon smrti 1890. godine sahranjen je u mauzoleju koji je za njega izgrađen u Ateni. Otkrićem lokacije Troje i još više otkrićem mikenske civilizacije dao je veliki doprinos proučavanju grčke antike. Popularno se smatra ocem arheologije.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 07 Jan 2018, 19:42

NIKOLA TESLA IZUMITELJ S POGLEDOM U BUDUĆNOST PREMINUO JE NA DANAŠNJI DAN 1943. GODINE

Nikola Tesla je jedan od najvećih znanstvenika i izumitelja u povijesti tehnološkog razvoja čovječanstva. Njegovi patenti i teoretski rad na kraju 19. i početkom 20. stoljeća stvorili su uvjete za elektrifikaciju svijeta sustavom polifazne izmjenične struje, a rad na području visokofrekventnih struja i bežičnog prijenosa elektromagnetskih valova razvoj radio tehnike i telekomunikacija. Njegova istraživanja su pomogla otkriću radara, a uvelike je doprinio i razvoju rasvjete. Teslino razmišljanje o inovativnosti može se svesti na citat iz autobiografske knjige My Inventions, Century 1919.: Napredak i razvitak čovjeka bitno ovise o domišljatosti. Najvažniji je proizvod stvaralačkog uma izum. Njegov je konačni cilj potpuno ovladavanje uma nad prirodom i iskorištavanje njenih sila za potrebe čovječanstva. To je težak zadatak izumitelja, koji se često pogrešno shvaća i nedovoljno nagrađuje. On, međutim, nalazi golemu kompenzaciju u zadovoljstvu koje pruža njegov rad i u spoznaji da je jedinka izuzetne sposobnosti bez koje bi vrsta već odavno propala u teškoj borbi protiv nemilosrdnih elemenata.
Tesla je imao neobičan način dolaska do izuma. Prvo je u glavi razradio do posljednjeg detalja način rada nekog uređaja i “vidio” kako on radi, a tek onda je sve teoretski dokazao, skicirao i na kraju napravio uređaj koji je radio bez ikakvih problema.
Nikola Tesla se rodio u ponoć između 9. i 10. srpnja 1856. u Smiljanu, malom mjestu pokraj Gospića. Bio je jedno od petero djece pravoslavnog svećenika Milutina i Đuke Tesla rođ. Mandić. Već je kao dijete pokazivao inovativnost, a prema njegovim riječima, naslijedio ju je od majke. Tadašnju je pučku školu pohađao u Smiljanu i Gospiću, a maturirao je 1873. na Velikoj realnoj gimnaziji u Rakovcu kraj Karlovca. Nakon mature obolio je od kolere i uvjerio je oca da će ozdraviti jedino ako ga pošalje na studij na Visoku tehničku školu u Grazu. Studirao je od 1875. do 1878, kada je zbog ukinute stipendije i nedostatka novca morao prekinuti sa školovanjem. Godine 1881. odlazi u Budimpeštu raditi u Telegrafskom uredu, a kasnije u Telefonskoj centrali. Slijedeće godine, šetajući Budimpeštom dolazi na zamisao o okretnom magnetskom polju i elektromotorima koji se napajaju izmjeničnom strujom. Nakon Budimpešte, Tesla je još radio u Parizu i Strasbourgu, a zatim 1884. odlazi u SAD.
Kada je stigao u New York, Tesla se s pismom preporuke Charlesa Batchelora, prijašnjeg poslodavca, uputio Thomasu A. Edisonu kako bi ga ovaj zaposlio. U pismu je pisalo: Poznajem dva velika čovjeka i jedan od njih ste Vi; drugi je ovaj mladi čovjek. Tesla nije dugo radio za Edisona, jer se nisu slagali u pogledu primjene izmjenične struje što je kasnije rezultiralo otvorenim neprijateljstvom i nazvano “ratom struja”. Odlazak od Edisona ubrzala je anegdota u kojoj je Tesli obećao 50,000 $ za uspješno obavljeni posao, a kada ga je Tesla pitao za taj novac, Edison je odgovorio: Tesla, Vi ne razumijete američki humor. Gorko razočaran, Tesla je htio što prije praktično primijeniti otkriće okretnog magnetskog polja, za koje Edison nije imao interesa, tako da 1885. osniva tvrtku Tesla Electric Light and Manufacturing Company. U njoj je radio na pronalascima na području rasvjete, a ne na motorima zbog investitora. Najteže razdoblje u Teslinu životu je bilo od 1886. do 1887. kada je radio kao nadničar na kopanju kanala za polaganje kabela u New Yorku. Godine 1887. osniva tvrtku Tesla Electric Company i svoj laboratorij u New Yorku gdje konačno radi na usavršavanju načina primjene izmjenične struje. Patente tih motora i sustava distribucije izmjenične struje prijavio je 1887. i 1888. godine. Tesla je 15. svibnja 1888. održao predavanje i pokazao rad indukcijskog motora napajanog izmjeničnom strujom pred članovima American Institute of Electrical Engeneers. George Westinghouse je iste godine otkupio njegove patente povezane s primjenom izmjenične struje za 1,000,000 $, 150 dionica tvrtke Westinghouse i 1 $ naknade za svaku konjsku snagu instalirane snage motora. Kasnije je Westinghouse upao u novčane neprilike zbog ovog ugovora, pa je zamolio Teslu da mu pomogne, na što je on poderao ugovor poprativši to riječima: Gospodine Westinghouse, bili ste mi prijatelj, vjerovali ste u mene kada nitko drugi nije, bili ste toliko hrabri da mi date milijun dolara kada je drugima nedostajala ta hrabrost, podržali ste me čak i kada Vaši inženjeri nisu mogli predvidjeti velike mogućnosti mojih izuma u čemu smo mi bili ispred njih, a Vi ste stajali pokraj mene kao prijatelj. Korist za čovječanstvo od mog polifaznog sustava značila mi je više nego sam novac. Gospodine Westinghouse, spasit ćete svoju tvrtku, i tako moći razviti moje izume. Ovdje je moj i Vaš ugovor – oba ću poderati i više nećete imati problema s mojim tantijemima. Da li je to dovoljno? Tako se Tesla odrekao ugovora koji bi mu već početkom 20. stoljeća donio više milijuna dolara.
Godine 1891. Tesla postaje državljaninom SAD-a. Iste je godine prijavio je niz patenata iz područja visokofrekventnih struja, a njemu u čast je jedan od uređaja kojima se dobivaju takve struje nazvan Teslin transformator. Te je godine održao predavanje s pokusima na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a sljedeće godine u Londonu i Parizu. U to je vrijeme Tesla vodio bogat društveni život, pa je tako upoznao Marka Twaina, kojemu je često pokazivao svoje pokuse u laboratoriju. Bio je prijatelj i s urednikom časopisa Century Magazine Robertom Underwoodom Johnsonom.
Godine 1892. mu umire majka i on se vraća u Hrvatsku. Iste godine je održao predavanje o izmjeničnoj struji i elektrifikaciji u Zagrebu.
Teslina je velika želja bila još od djetinjstva da ukroti snagu vode, a pogotovo onu Niagarinih slapova. Westinghouseov je plan za hidroelektranu na Niagari prihvaćen 1893. godine, a njime bi se trofazna izmjenična struja proizvedena u generatorima dalekovodom dovela do Buffala. Prvi agregat hidroelektrane pušten je u pogon 1895, a potpuno je završena slijedeće godine. Prilikom izgradnje generatora i sustava prijenosa električne energije korišteno je devet Teslinih patenata prijavljenih 1888. godine.
Tesla je 1893. godine pomogao Westinghouseu da pomoću izmjenične struje osvijetli Svjetsku izložbu u Chicagu. Izložba je bila posvećena dostignućima u elektrotehnici tako da je cijeli jedan dio bio namijenjen Teslinim izumima, gdje je on izvodio pokuse i tako potvrdio pobjedu izmjenične nad istosmjernom strujom.
Promatrajući različite učinke visokofrekventne struje, Tesla je uočio da se ona može prenositi samo jednim vodičem, pa ga je to dovelo do izuma bežičnog prijenosa elektromagnetskih titraja. Radovi na tom području rezultirali su još jednim velikim otkrićem tog genija - osnovnih principa radio-tehnike. Veliki udarac njegovu istraživanju na tom području bio je požar 1895. koji je uništio njegov laboratorij. Iste godine je izgrađen novi laboratorij, a sljedeće godine Tesla izvodi pokuse sa X-zrakama.
Tesla je izumio i prve teleautomate - strojeve kojima se bežično upravlja na daljinu. Izradio ih je u svom laboratoriju još 1894. godine, a kasnije ih je usavršavao tako da je 1898. godine prijavio patent za upravljanje brodovima i vozilima na daljinu.
Godine 1899. Tesla odlazi u Colorado Springs, gdje izvodi razne pokuse s veoma visokim naponima i visokofrekventnim strujama. U laboratoriju je radio ispitivanja kojima je otkrio stojne valove Zemlje, a uspio je proizvesti umjetna pražnjenja napona od više milijuna volti s duljinom munje do 40 metara. Tesla je puštao u zemlju velike količine struje, a zbog rezonancije je dobivao još veća pražnjenja na vrhu stupa. Pokusi u Colorado Springsu su bili pogubni za lokalnu elektranu jer generatori nisu izdržali povratnu struju i preopterećenje, pa su izgorjeli.
Pokusi u Colorado Springsu su bili priprema za slijedeći Teslin projekt, uspostavljanje bežičnog prijenosa energije pomoću tornja u Wardencyffeu na Long Islandu. Uz pomoć J. P. Morgana uspio je 1900. godine sakupiti 150,000 $ za izgradnju tornja koja je započela sljedeće godine. Toranj u Wardencyffeu, odnosno projekt Svjetskog bežičnog sustava nikada nije dovršen, a uništen je tijekom prvog svjetskog rata.
Tesla se nakon ovog neuspjelog projekta nikada nije financijski oporavio, a oko 1915. je bankrotirao.
Godine 1906. je pokazao kako radi turbina bez lopatica koja je kasnije nazvana Teslina turbina, a patentirao ju je 1913.
Godine 1917. primio je Edisonovu medalju, najveću nagradu udruženja American Institute of Electrical Engeneers. Iste je godine postavio temeljne principe radara koji se odnose na njegovu frekvenciju i snagu.
Na Teslin 75. rođendan, 1931. časopis Time ga je stavio na naslovnicu.
Nikola Tesla je prijavio patentnom uredu u SAD-u ukupno 112 patenata. Osim toga patente je još prijavio u Velikoj Britaniji (28), Kanadi (6), Argentini (1), Australiji (3), Austriji (4), Belgiji (21), Brazil (2), Kuba (1), Danska (3), Njemačka (19), Francuska (26), Indija (1), Italija (11), Japan (1), Mađarska (7), Meksiko (1), New South Wales (2), Novi Zeland (1), Norveška (3), Rodezija (1), Rusija (4), Španjolska (4), Švicarska (4), Švedska (4), Transvaal (1).
Nikad se nije ženio, nije ostavio direktne nasljednike, a imao je fobije prema kosi, bacilima i breskvama. Bio je opčinjen čistoćom i brojem tri. Pred kraj života volio se družiti s golubovima. Tesla je tečno govorio osim materinjeg, engleski, francuski, njemački, talijanski, češki i mađarski jezik.
Tesla je dobio počasne doktorate za svoj rad u nizu sveučilišta kao što su: Columbia University, Yale University, University de Poitiers, Politehnički instituti u Grazu, Beču i Bukureštu, te Sveučilišta u Beogradu, Brnu, Grenoblu, Parizu, Pragu, Sofiji i Zagrebu.
Tesla je preminuo 7. siječnja 1943. u hotelu New Yorker u sobi broj 3327.

U čast velikog izumitelja od 1960. jedinica u SI sustavu za magnetsku indukciju nosi naziv Tesla. Godine 1975. Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE) ustanovio je nagradu Nikola Tesla koja se dodjeljuje zaslužnim pojedincima na području elektroenergetike.
U čast njegovim postignućima jedan je krater na mjesecu nazvan po Tesli, a u Hrvatskoj tvrtka koja se bavi telekomunikacijama nosi naziv Ericsson Nikola Tesla d.d.
Tesli u čast je skladana i opera u dva čina pod nazivom TESLA – Lightning in his Hand australskog kompozitora Constantinea Koukiasa.

Tehnički muzej je u čast velikog izumitelja 2016. godine preimenovan u Tehnički muzej Nikola Tesla.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 08 Jan 2018, 12:44

Na današnji je dan, 1942. godine, rođen engleski teorijski fizičar Stephen Hawking, jedan od najpopularnijih živućih fizičara. Već krajem 1960-ih istaknuo se iznimnim radovima iz područja gravitacije, kvantne fizike i kozmologije. Vrlo je aktivan i danas premda već pola stoljeća boluje od amiotrofične lateralne skleroze. Hawking se, između ostalog, pojavio u Zvjezdanim stazama, Simpsonima i Teoriji velikog praska. Njegova Kratka povijest vremena, izvorno objavljena 1988. godine te prevedena na 44 jezika i prodana u 25 milijuna primjeraka, postala je vjerojatno najpoznatija popularizacijska knjiga svih vremena. Dvosmisleni završetak Kratke povijesti vremena ("...tada bismo spoznali um Boga.") Hawking je knjizi Velebni plan, koju je napisao u suradnji s Leonardom Mlodinowom, donekle popravio izričito naglašavajući da svemir nije trebao stvoritelja. Tek se nedavno Hawking javno deklarirao kao ateist i objasnio da mu je znanost pružila mnogo uvjerljivije objašnjenje stvaranja svijeta.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 09 Jan 2018, 13:41

Danas je dan sjećanja na Gregora Mendela (1822-1884), znanstevnika i redovnika njemačkih korijena iz Češke koji je tek posthumno postao poznat kao utemeljitelj genetike. Iako su seljaci već iskustvom od davnina znali da križanje pasmina životinja ili biljaka može pomoći isticanju određenih poželjnih karakteristika, tek su Mendelovi pokusi s graškom, koje je Mendel poduzeo od 1856 do 1863, jasno pokazali mnoga pravila nasljeđivanja, koje se danas nazivaju Mendelovim zakonima nasljeđivanja. Mendel je uzeo sedam ključnih osobina biljke graška: visinu biljke, oblik i boju mahune, oblik i boju zrna, te poziciju i boju cvijeta. Uočio je da križanjem žutog grašaka i zelenog grašaka uvijek dobija žuti grašak. Međutim, već u slijedećoj generaciji biljaka ponovno se javlja nešto zelenog grašaka i žuti grašak i to u omjeru 1:3. Da objasni ovaj fenomen Mendel je osmislio nazive "dominantno svojstvo" i "recesivno svojstvo" (u slučaju graška žuta boja je bila dominantno, a zelena recesivno svojstvo). Svoj rad je objavio 1866. godine u kojem je ponudio hipotezu da postoje (tada) "nevidljivi" čimbenici nasljeđivanja koji su uzrok "vidljivim" karakteristikama i to na predvidljiv način. Danas te "nevidljive" čimbenike nazivamo genima. Ogroman značaj Mendelovog rada nije bio prepoznat sve do početka XX stoljeća kad su Mendelove zakone ponovno otkrili i potvrdili drugi znanstvenici započinjući moderno doba genetike.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 11 Jan 2018, 11:06

Albert Hofmann, rođen na današnji dan, bio je švicarski medicinski kemičar najbolje poznat po tome što je bio prva osoba koja je sintetizirala, probala i iskusila dietilamid lizerginske kiseline (LSD). Također, izolirao je i sintetizirao aktivne sastojke psihodeličnih gljiva, psilcin i psilocibin. Njegova otkrića bilo je važan poticaj i putokaz u istraživanju neurofiziologije i neurofarmakologije. Autor je preko 100 znanstvenih radova i brojnih knjiga. Godine 2007 dijelio je prvo mjesto, zajedno s Tim Berners-Leejem na popisu 100 najvećih živučih genija prema izboru britanskog lista Telegraph. Umro je 2008 godine u dobi od 102 godine.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 12 Jan 2018, 11:35

Na današnji je dan 1920. godine rođen James Leonard Farmer, Jr. (12.01.1920. – 09.07.1999.), borac za ljudska prava i vođa Američkog pokreta za ljudska prava. Bio je inicijator i organizator "vožnje za slobodu" 1961. godine, što je u konačnici dovelo do desegregacije prijevoza putnika između saveznih država.
Farmer je 1942. godine bio jedan od suosnivača Povjerenstva za rasnu jednakost koje je kasnije preraslo u Kongres za rasnu jednakost, organizaciju koja se zalagala za dokidanje segregacije u SAD nenasilnim sredstvima. Do kraja života se zalagao za svoju viziju nacije u kojoj ljudi žive u stabilno integriranim zajednicama u kojima su političke ovlasti i građanska prava podijeljeni između ljudi različitih rasa i etniciteta.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 13 Jan 2018, 13:32

Danas je dan sjećanja na Jamesa Joycea (1882-1941), irskog pisca i pjesnika, te jednog od najzančajnijih pisaca dvadesetog stoljeća općenito. U ranim dvadesetima je odselio iz Irske i, premda je veći dio svojeg života proveo u inozemstvu, većina njegovih djela tematizira Dublin. Najznačajnija djela su mu zbirka pripovjedaka Dablinci (Dubliners) iz 1914 (posljednja priča u zbirci - Mrtvi (po kojoj će John Huston snimiti svoj posljednji film), zasigurno je jedna od najljepših priča u cjelokupnoj svjetskoj književnosti i najbolji dokaz da je Joyce već s prvim proznim djelom veliki svjetski pisac), roman Potret umjetnika u mladosti (A Portrait of the Artist as a Young Man) iz 1916, Finneganovo bdijenje (Finnegans Wake), roman objavljen 1939, te njegov najznačajniji roman Uliks (Ulysses), objavljen 1922. Šesnaesti dan lipnja, vrijeme radnje Uliksa, među Joyceovim je fanovima širom svijeta poznat kao Bloomsday, Bloomov dan. U cijelom svijetu, u Irskoj, a naročito u Dublinu, organiziraju se brojne manifestacije u čast Uliksa. Dublinci i turisti šetaju rutom Leopolda Blooma, jedu i piju u kavanama u koje je on zalazio šesnaestog dana listopada 1904. godine. Naravno, Joyceovci širom svijeta organiziraju i javna čitanja Uliksa. Joyce je poznat i po svojem kontroverznom odnosu prema religiji. Vrlo rano je napustio katoličku vjeru, premda je do kraja života nastavio istraživati duhovnost, pa čak i pohađati crkvene obrede, a njegova su djela prožeta kršćanskim referencama. Unatoč tome, na njegovom je sprovodu njegova supruga Nora odbila katoličkog svećenika riječima: "To mu ne bih mogla napraviti."



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10916
Joined: 17 Sep 2011, 23:06

Post by Stitch » 13 Jan 2018, 13:42

Moram te i ja pohvaliti. ;) Zabavna ti je tema, Nukac. :top:


Potpisi su za budale.

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 14 Jan 2018, 13:52

Na današnji je dan 1856. godine preminuo grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. - Radgona, 14. siječnja 1856.), hrvatski političar i "najstariji hrvatski preporoditelj".
Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.
Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen "Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom", koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj, na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.Grob Janka Draškovića na zagrebačkom Mirogoju.
Kad je umro, osiromašen, na svom imanju u Radgoni, oglasili su se poštovatelji njegova domovinskoga djela: među njima dva najveća pjesnika — Ivan Mažuranić i Petar Preradović.
Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 15 Jan 2018, 09:31

Na današnji je dan rođen Martin Luther King, američki svećenik,aktivist, humanitarac i vođa Pokreta za građanska prava Afroameriknaca. Igrao je ključnu ulogu u razvoju i napretku ljudskih i građanskih prava u SAD-u vodeći se principima nenasilja i građanskog neposluha.
Vodio je prvu uspješnu borbu protiv rasne segregacije u Albanyju uGeorgiji te organizirao nenasilne prosvjede u Birminghamu, Alabama, koje su privukle veliku medijsku pozornost diljem SAD-a zbog brutalne represije policije. Martin Luther King je takodjer pomogao organizaciju velikog Marša na Washington godine 1963 na kojem je izrekao jedan od najboljih i najljepših govora, čuveni „I have a dream“, koji se uvijek navodi kao jedan od najboljih i najnadahnutijih govora.
Godine 1964 dobio je Nobelovu nagradu za mir kao zaslugu za njegovu borbu protiv rasne nejednakosti. Nastavio je svoju aktivističku aktivnost, te se uključio i u borbu protiv siromaštva te američkog angažmana u Vijetnamu. Ubijen je 4. travnja 1968. godine. Danas se Dan Martina Luthera Kinga slavi diljem gradova i država SAD-a, stotine ulica su imenovane njemu u čast.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 15 Jan 2018, 14:29

I jedna mozda kontrovezna objava.

Na današnji je dan 1891. godine rođena Diana Budisavljević (djevojačko prezime Obexer) (Innsbruck, 15. siječnja 1891. - Innsbruck, 20. kolovoza 1978.) hrvatska humanitarka austrijske nacionalnosti, nezavisna socijalna aktivistica. Tijekom Drugog svjetskog rata u razdoblju od 1941. do 1945. potaknula i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora, sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare.
Saznavši za stradanje srpskih žena i djece u ustaškom logoru Loborgrad, u jesen 1941., Diana Budisavljević sa skupinom suradnika organizira "Akciju Diane Budisavljević" kako ju je sama nazvala. Akcija se sastojala od skupljanja i slanja pomoći u novcu, hrani, odjeći i lijekovima zatočenim ženama i djeci u logorima Loborgrad, Gornja Rijeka, Stara Gradiška, Jasenovac, Mlaka i Jablanac; zatim od izvlačenja i prijevoza majki i djece iz logora; dalje, od udomljavanja nezbrinute logoraške djece u zagrebačke, jastrebarske i sisačke obitelji, kao i u dječje domove i bolnice te prikupljanju pomoći za njihovo uzdržavanje. Osim toga, vodila je sustavnu i složenu kartoteku evidencije djece što je omogućilo njihovo ponovno spajanje s majkama i očevima koji su bilislani na prisilni rad u Njemačku. Osim brige za goli život ipreživljavanje, Diana Budisavljević je nastojala sačuvati identitetdjece i tako omogućiti njihov povratak obiteljima. Obuhvatan,težak i opasan posao Diana Budisavljević ne bi mogla uraditi bez mreže podrške u kojoj su bili Židovska bogoštovna općina u Zagrebu koja je posredovala u slanju pomoći zatočenim ženama i djeci u logorima, sestre Hrvatskog crvenog križa koje su pomogale u organiziranju prijevoza i skrbi za malene logoraše, te Caritasa Zagrebačke nadbiskupije na čelu s ravnateljem Stjepanom Dumićem i msg. Pavlom Jesihom koji su organizirali udomljavanje djece po obiteljima. Od siječnja 1943. i nadbiskup Alojzije Stepinac se aktivno uključuje u spašavanje i udomljavanje srpske djece, no tek nakon što je tijekom prethodne dvije godine bio suzdržan te davao prazna obećanja, kako navodi Diana Budisavljević usvom dnevniku. Svjedočanstvo o svom djelovanju kao i o stravičnom ustaškom teroru nad srpskim ženama i djecom, pretočila je u dnevnik koji započinje 23. listopada 1941., a završava 7. veljače 1947. Dnevnik svjedoči o njezinoj izuzetnoj hrabrosti, upornosti, humanosti i nesebičnosti. Brigom Dianine unuke, psihologinje dr. Silvije Szabo, sačuvana je dokumentacija i dnevnik na osnovu kojih je Hrvatski državni arhiv izdao knjigu "Dnevnik Diane Budisavljević" 2003. godine.
Odmah po završetku rata, u svibnju 1945. godine, a na zahtjev Ministarstva socijalne politike, odnosno Odjeljenja zaštite naroda(OZNA-e), kartoteke s podacima o logoraškoj djeci i roditeljima morala je predati vlastima.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 16 Jan 2018, 12:24

PRVO SPAJANJE SVEMIRSKIH LETJELICA S LJUDSKOM POSADOM

Na današnji dan 16.1.1969. dva svemirska broda spojila su se u orbiti oko Zemlje. Spajanje svemirskih brodova Sojuz 4 i Sojuz 5 nije bilo prvo spajanje letjelica u orbiti. Ipak, ovo je bilo prvo spajanje prilikom kojeg se u svakoj letjelici nalazila ljudska posada.
Ovo je bilo prvi put u povijesti da su astronauti iz jednog svemirskog broda prešli u drugi svemirski brod. To su ostvarili izlaskom u otvoreni svemirski prostor. Sojuz 4 lansiran je sa jednim članom posade a Sojuz 5 sa tri člana posade. Dva člana iz Sojuza 5 prešla su u Sojuz 4 i s njime se spustili na Zemlju. Time je bio iskušan prijelaz iz letjelice u letjelicu kojeg je tadašnji Sovjetski Savez bio planirao za slučaj leta na Mjesec, koji na kraju nije bio nikad ni pokušan od strane SSSR-a. Po tom planu jedan astronaut prešao bi u orbiti oko Mjeseca iz zapovjednog u mjesečev brod i spustio se na Mjesec. Kasnije bi se, poslije odlaska sa Mjeseca, vratio ponovno u zapovjedni svemirski brod, nakon spajanja u Mjesečevoj orbiti.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7133
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 16 Jan 2018, 15:50

Pih! Možda bih vam i oprostila što ste jučer zaboravili Rosu Luxemburg, ali Stitchov Robespierre sigurno vam neće oprostiti godišnjicu osude na smrt koju je 1793. građaninu Capetu izrekao Konvent, a ja vam neću oprostiti što ste zaboravili da je 16. siječnja 1605. objavljena prva knjiga Don Quijotea. :mad:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 16 Jan 2018, 16:47

Pa slobodno onda objavis to nama neznalicama. :top:



User avatar
Riona
Posts: 3078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 16 Jan 2018, 19:13

Slažem se. Podijelite svoje znanje; Nukac se sam trudi, a mi ostali čitamo sa zadovoljstvom... i mašemo nožicama pritom. :p



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7133
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 16 Jan 2018, 19:56

Riona wrote:
16 Jan 2018, 19:13
Slažem se. Podijelite svoje znanje; Nukac se sam trudi, a mi ostali čitamo sa zadovoljstvom... i mašemo nožicama pritom. :p
Budimo pošteni. Nukac prenosi s Fejsa. Možda i sam piše te priloge, to ne znam. Ja lupim ono čega se sjetim. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 16 Jan 2018, 23:16

MmeTipfeler wrote: Budimo pošteni. Nukac prenosi s Fejsa. Možda i sam piše te priloge, to ne znam. Ja lupim ono čega se sjetim. :D
Pa i ako samo prenosi, ima nesto truda u tome, svakodnevno. Hocu reci, valja pohvaliti i eventualno doprinesti. Ja mislim.

Sent using T




User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7133
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 17 Jan 2018, 07:15

Riona wrote:
16 Jan 2018, 23:16
Pa i ako samo prenosi, ima nesto truda u tome, svakodnevno. Hocu reci, valja pohvaliti i eventualno doprinesti. Ja mislim.
Pa ja pridonosim. Što dodacima, što kritikom.

Sekularni kalendar zapravo je vrlo nespretan naziv jer se svakoga datuma u godini tijekom povijesti zbilo po nekoliko događaja tako da je teško među njima odabrati. Ideja je, ako dobro razumijem, da to bude opreka katoličkome kalendaru, a u tom kalendaru dvojbe nema: Crkva je odlučila tako i ima da bude tako. :D

Riječ je o pisanoj formi radijske emisije "Dogodilo se na današnji dan", ne znam emitira li se još uvijek, no ako su već kalendar, ne bi bilo na odmet da, kada već biraju jedan događaj kojemu će na određeni datum posvetiti tekst, bar ukratko spomenu nekoliko drugih vezanih uz taj datum.

No mene najviše ljuti što su neprecizni, što se ne osvrću na kritike i što si dopuštaju proizvoljna tumačenja. Primjerice, za 14. siječnja tvrde da je datum kada je 1639. donesen prvi pisani ustav u povijesti (država Conecticut), a malo dalje u tekstu vele, citiram, "ovaj dokument nije ustav u današnjem smislu" i "ipak sadrži elemente pisanog ustava". Mislim, dajte se dogovorite - ili je ustav ili nije ustav. Po toj se logici i Hamurabijev zakonik može nazvati ustavom. :D

Prvi pisani ustav u povijesti bio je američki - 1787., a prvi u Europi poljski - 1791. Francuzi su došli tek poslije.

Primjerice, netočno su naveli 25. prosinca kao dan završetka Saturnalija - nemam pojma otkuda su izvukli taj podatak! - a na moj komentar da su Saturnalije završavale dva dana prije toga, dakle, 23. prosinca, niti su se udostojali odgovoriti - očito im komunikacija s čitateljima nije jača strana - a kamoli ispraviti evidentnu pogrešku.

Vjerojatno toga ima još, ali nisam plaćena za K.u.K (kontrolu i korekciju).

Ne volim neozbiljnost i zbrku pa to ti je. :(

P. S. Baš sam preletjela kalendar za ovu godinu. Nestrpljivo čekam hoće li Francuzima javiti da im nacionalni praznik više ne pada 14. srpnja, nego tri dana prije toga. :cerek:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 17 Jan 2018, 07:53

Ovo je bila k.k. (konstruktivna kritika). :D

Sent using T




User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 17 Jan 2018, 09:07

Ja ne ulazim u to koliko su podaci točni ili ne. Jer za većinu stvari nemam pojma.

Hvala Tipfelerki na ispravkama. Ako već ovi u Sekularnom kalendaru ne ispravljaju, barem ovdje na Trkeljanju imamo ispravke.

Moj point je u tome da obilježimo neke važne datume u povijesti. Naravno da nemam monopol na ovu temu i da su svi dobrodošli sa svojim upisima.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7133
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 17 Jan 2018, 11:05

Nukac wrote:
17 Jan 2018, 09:07
Ja ne ulazim u to koliko su podaci točni ili ne. Jer za većinu stvari nemam pojma.

Hvala Tipfelerki na ispravkama. Ako već ovi u Sekularnom kalendaru ne ispravljaju, barem ovdje na Trkeljanju imamo ispravke.

Moj point je u tome da obilježimo neke važne datume u povijesti. Naravno da nemam monopol na ovu temu i da su svi dobrodošli sa svojim upisima.
Nije ovo bilo upućeno kao prigovor tebi, nemoj krivo shvatiti, a ionako samo ti i ja ovdje nešto pišemo. Riona kibicira. :D

Nego, ovo je dobra ideja: kao stranica lajkat ćemo Sekularni kalendar i najaviti kako se svi ispravci i dodaci mogu naći kod nas. :raspa:

P. S. Da smo nedajbože otvorili temu i pozvali članove da prema datumima upisuju događaje o kojima nešto znaju, tema bi stala nakon tri posta. Ovako bar imamo što čitati. :top:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Riona
Posts: 3078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post by Riona » 17 Jan 2018, 12:01

MmeTipfeler wrote: Nije ovo bilo upućeno kao prigovor tebi, nemoj krivo shvatiti, a ionako samo ti i ja ovdje nešto pišemo. Riona kibicira. :D

Nego, ovo je dobra ideja: kao stranica lajkat ćemo Sekularni kalendar i najaviti kako se svi ispravci i dodaci mogu naći kod nas. :raspa:

P. S. Da smo nedajbože otvorili temu i pozvali članove da prema datumima upisuju događaje o kojima nešto znaju, tema bi stala nakon tri posta. Ovako bar imamo što čitati. :top:
Najbolje da nesto napises, pa se zapletes u "a bas ti znas, ja sam biJo tamo, doruckovao s Kantom". :durica:
Kibiciranje je zgodan posao.:mudri:

Sent using T




User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 17 Jan 2018, 13:39

Danas se prisjećamo Philippa Franza Balthasara von Siebolda (17.02.1796. – 18.10.1866.), njemačkog liječnika, botaničara i putnika. Postao je poznat po svojem proučavanju japanske flore i faune, te po uvođenju zapadnjačke medicine u Japan. Njegova je kćerka prva japanska liječnica Kusumoto Ine.
Siebold se prijavio za službu liječnika u nizozemskoj vojsci kako bi bio u mogućnosti putovati na istok. Stupio je u službu 19.06.1822. godine, te je imenovan kirurgom na frigati Adriana, na kojoj je isplovio za Indoneziju. Nakon svega nekoliko mjeseci provednih u Indoneziji, upućen je na otok Dejima u blizini Nagasakija. Budući da je na otoku bilo vrlo malo nizozemaca, obavljao je dužnost liječnika i znanstvenika. To mu je omogućilo suradnju sa japanskim liječnicima, te je ubrzo psotao poznat širom Japana.
Japanski su ga znanstvenici pozvali da ih upozna sa dostignućima zapadne znanosti, a on je od njih učio o japanskoj. Nakon što je izliječio utjecajnog lokalnog službenika dobio je dozvolu za putovanje po Japanu, što je iskoristio za liječenje pacijenata, te za prvo korištenje cjepiva u povijesti Japana.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4105
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 17 Jan 2018, 16:12

Georg Spalatin (17. 1. 1484 – 16. 1. 1545), značajno ime njemačkog humanizma i Lutherove reformacije. Svoje pravo prezime Burkhardt zamijenio je latiniziranim imenom rodnoga mu Spalta (okolica Nurnberga). Iako zaređen za svećenika, Spalatin se nije zanimao za teologiju, nego za humanističke znanosti poput prava, povijesti i antičkih jezika.
Spalatin je služio kao savjetnik izbornog saksonskog kneza, Friedricha III Mudrog i bio diplomat u pregovorima s papinskim legatima, preteći Luthera na suđenjima u Augsburgu i Wormsu. Unaprijedio je sveučilište u Wittenbergu, vodeći biblioteku i obogaćujući je humanističkim knjigama i časopisima te savjetujući upošljavanje profesora novih, modernih svjetonazora. Njegovim radom i utjecajem, sveučilište u Wittenbergu postalo je najjačim u Njemačkoj tog vremena i središtem ne samo reformacije nego i njemačkog humanizma. Umro je u Altenburgu, dan prije svog 61. rođendana.