Sekularni kalendar

Mjesto za mrvu ozbiljnije rasprave
User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7219
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Re: Sekularni kalendar

Post by MmeTipfeler » 12 Dec 2017, 19:54

Pih! Marconi je pao u zaborav. :( Nikakvo čudo u doba interneta. Nezahvalnici. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 12 Dec 2017, 20:57

Na današnji je dan 1805. godine rođen William Lloyd Garrison (12.12.1805. - 24.05.1879.), istaknuti američki abolicionist, novinar, borac za prava žena i društveni reformator. Najpoznatiji je kao urednik abolicionističkih novina Osloboditelj (Liberator), koje je utemeljio Isaac Knapp 1831. godine, a koje su izlazile u Massachusettsu sve dok ropstvo nije ukinuto Ustavnim amandmanom nakon Američkog građanskog rata. Bio je jedan od osnivača američkog Anti-Slavery društva. Kasnije je postao glasnogovornik pokreta za biračko pravo žena.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7219
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 12 Dec 2017, 21:04

HE kaže da je rođen prije dva dana: link.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 13 Dec 2017, 11:33

Na današnji je dan 1881. godine preminuo August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i pisac podlistaka.
Pučku je školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu i Pečuhu, a studirao je pravo u Pragu i Zagrebu, no studij nije završio. Nakon uređivanja listova u Beču vraća se 1866. godine u Zagreb i radi u uredništvu "Pozora", a potom kao gradski bilježnik i gradski senator. Bio je politički angažiran u Narodnoj stranci. Bijaše ravnateljem i dramaturgom u Hrvatskom zemaljskome kazalištu (prethodnici HNK), urednikom društvenoknjiževnoga časopisa "Vijenac" i potpredsjednikom Matice hrvatske. Prevodio je na hrvatski s njemačkoga, francuskoga, češkoga i engleskoga jezika.
Šenoa se okušao u svim književnim vrstama, i velikom broju je ili "zaorao" prvu brazdu, ili ostavio pisanu baštinu koju su kasniji pisci nasljedovali (a nerijetko se i pokušavali osloboditi autorova utjecaja). Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Šenoa je uveo roman u hrvatsku književnost i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta, u Europi druge polovice 19. stoljeća dominantna književna vrsta, postala omiljenim štivom. U skladu s literarnim programom koji je formulirao u kritičko-polemičkom tekstu "Naša književnost", 1865., Šenoin je veliki romaneskni projekt usmjeren na građu iz nacionalne povijesti te na suvremene događaje. No povijesni romani zauzimaju ipak središnje mjesto u njegovu opusu. Napisao ih je pet: Zlatarovo zlato, 1871., Čuvaj se senjske ruke, 1875., Seljačka buna, 1877., Diogenes, 1878. i Kletva, 1880.-81., nedovršeno djelo. U njima tematizira događaje iz različitih razdoblja hrvatske povijesti: sukob između Stjepka Gregorijanca i Zagrepčana u 16. stoljeću sa središnjom pričom o ljubavi između plemića i građanke (Zlatarovo zlato), važnu epizodu iz uskočke povijesti početkom 17. stoljeća (Čuvaj se senjske ruke), veliki sukob izmedu feudalaca i seljaka u 16. stoljeću (Seljačka buna), političke spletke u habsburškoj Hrvatskoj u 18. stoljeću (Diogenes), događaje iz 14. stoljeća koji su preusmjerili hrvatsku povijest (Kletva). Djela slijede model povijesnog romana koji je u europsku književnost uveo Walter Scott. Bit je toga modela u vjernoj rekonstrukciji povijesnih zbivanja na temelju istraživanja autentičnih dokumenata i povijesnih vrela. Cilj je pokazati kako su neke ideje, društvene okolnosti, raspored političkih snaga djelovali u određenom vremenu i oblikovali život običnih, malih ljudi. No, uza svu sličnost, Šenou od Scottova modela dijele i neke bitne razlike: hrvatski je romanopisac djelovao u drugačijoj nacionalnoj, a i europskoj književnoj klimi (ne smijemo zaboraviti da je Šenoa mlađi suvremenik Dostojevskog i Flauberta).
Šenoine lirske pjesme koje zauzimaju važnije mjesto samo u prvim godinama njegova stvaralaštva bile su slabijeg uspjeha. Manje je značajan kao ljubavni, a više kao politički i socijalni pjesnik. Šenoa je u mnogim pjesmama izražavao pokretačke ideje svojega doba i politički program Strossmayerova narodnjaštva (Na Ozlju gradu, Hrvatska pjesma, Budi svoj!, U slavu J. J. Strossmayera, Klevetnikom Hrvatske, Hrvat Bosni i ine). Valja napomenuti kako je Šenoa i osnivač moderne hrvatske kajkavske dijalektalne poezije.
Napisavši u manje od dvadeset godina opus od preko dvadeset svezaka, Šenoa je zasnovao modernu hrvatsku književnost na svim poljima. Kakav bi oblik imala ne samo hrvatska pisana riječ, nego i kultura općenito, da nije bilo Šenoe – nemoguće je i zamisliti.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 13 Dec 2017, 18:27

Na današnji je dan 1466. godine preminuo Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); talijanski kipar, majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Donatello je prvu kiparsku poduku stekao kod Nicolla di Banca, a pristupio je u Ghibertijevu radionicu u dobi od 18. g., oko 1403. g., te s Ghiberttijem ostao tri godine. Donatello je u bio obdaren svime što je bilo potrebno tadašnjem umjetniku: izvanredna tehnička jasnoća, duboka privrženost humanističkim idealima, ne manje duboka temperamenta i neka vrsta unutarnje žudnje koja ga je gonila da ispovijeda vlastiti nemir unatoč strogom nadzoru blistava uma.
Za pročelje firentinske prvostolnice u mramoru je izveo niz kipova svetaca i proroka. Iz toga ranijeg perioda Donatellova stvaralaštva potječe i njegov prvi David, tzv. David u mramoru, kojeg je napravio za grad Firencu (David je bio simbol otpora Firence prema moćnijem neprijatelju Milanu).
Godine 1443. Donatello napušta Firencu i odlazi na sjever, u Padovu, gdje vlada Mletačka Republika. Donatella su unajmili da radi raspelo i uredi baziliku Sv. Antuna Padovanskog. Iako je na sjeveru Italije bio kritiziran zbog preživotnog i nedovoljno klasičnog oblikovanja ljudskog tijela, u Padovi izvodi brojne radove za baziliku sv. Antuna (Raspeće) i u bronci lijeva čuveni konjanički kip venecijanskog kondotjera Gattamelate (oko 1445.-1450.). To je umjetnikovo najveće djelo u bronci, prvo djelo te vrste u renesansi izrađeno po uzoru na kip rimskog cara Marka Aurelija, te antičkih konja na pročelju crkve sv. Marka u Veneciji. Prva konjanička skulptura nakon antike koja slobodno stoji u prostoru nalazi se još uvijek na prvobitnom položaju na visokom postolju ispred bazilike Sv. Antuna Padovanskog. To razdoblje je najplodnije umjetnikovo razdoblje. Donatello ima radionicu sa 20 pomoćnika. U četiri godine iz Donatellove radionice izašlo je 29 skulptura od kojih je 16 umjetnik načinio vlastitom rukom.
Donatello se vraća u Firencu. Nakon deset godina odsustva u Firenci se umjetnička i duhovna klima mnogo promijenila. Njegova djela do 1466. g. prolaze pokraj glavnog toka, ali možda sa svojom snagom izražajnosti nadilaze sve što je umjetnik do sada napravio. U posljednjoj fazi okreće se naturalističkoj ekspresiji (Judita i Holoferno; Marija Magdalena).
Znatno je utjecao i na slikarstvo quattrocenta u nastojanju za anatomski što vjernijom i plastičnom modelacijom tijela.
Godine 1466., Donatello, najraniji “usamljeni genije” renesansnog kiparstva, je umro. Sahranjen je, po želji Cosima de' Medicia, u crkvi San Lorenzo kraj Cosimovog groba.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 14 Dec 2017, 13:50

Na današnji je dan 1989. godine preminuo Andrej Saharov, punim imenom Andrej Dmitrijevič Saharov (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, Moskva, 21. svibnja 1921. – 14. prosinca 1989.), ruski fizičar, disident i borac za ljudska prava. Doktorirao je 1947. u Moskvi (od 1953. akademik). Sudjelovao je u izradbi sovjetskog vojnoga nuklearnog programa. Zajedno s I. J. Tammom predložio je 1953. da se upravljiva termonuklearna reakcija izvede u plazmi smještenoj u magnetskom polju (tokamak).
Tijekom 1960-ih isticao je opasnost od nuklearnoga rata između SAD-a i SSSR-a, te se zalagao za obustavu nuklearnoga naoružavanja, zbog čega je bio smijenjen (1968.) s rada na vojnoistraživačkim projektima. Zagovarao je demokratizaciju SSSR-a i sudjelovao (1970.) u osnivanju Moskovskoga komiteta za ljudska prava. Godine 1975. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir (zbog zabrane izlaska iz SSSR-a nagradu je preuzela njegova supruga Jelena Boner, također istaknuta disidentica). Pošto je osudio sovjetsku vojnu intervenciju u Afganistanu, početkom 1980. bio je interniran u Gorki. S dolaskom M. S. Gorbačova na vlast, bio mu je dopušten povratak u Moskvu (1986.) te je nastavio političku aktivnost. U ožujku 1989. bio je izabran za parlamentarnoga zastupnika. Autor je više stručnih, političkih i drugih djela (Uspomene – rus. Vospominanija, 1990.), a o njem su mnoga napisana (J. Boner: Zajedno u samoći – eng. Alone Together, 1986.). Saharovljevim imenom nazvana je nagrada Europskoga parlamenta (od 1988.) za razvoj ljudskih prava i sloboda.
"Predviđam univerzalni informacijski sustav (UIS), koji ćesvakome, u svakome trenutku dati na uvid sadržaj bilo koje knjige ikada izdane ili bilo kojeg časopisa ili bilo koje činjenice. UIS će sesastojati od osobnih minijaturnih računalnih terminala,središnje kontrolne točke za priljev informacija, i komunikacijskihkanala koji će uključivati tisuće veza sa satelitima, kabelima ilaserskim linijama. Čak i djelomična realizacija UIS-a duboko ćeutjecati na svaku osobu, njezino slobodno vrijeme, njezin intelektualni i umjetnički razvoj. ... Ali prava povijesna uloga UIS-a biti će rušenje granica u razmjeni informacija među ljudima i državama."



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 14 Dec 2017, 14:23

Na današnji je dan 1546. godine rođen Tycho Brahe (14.12.1546. - 24.10.1601.), danski astronom i znanstvenik. Za života je bio poznat i kao astrolog i alkemičar.
Tycho Brahe je najveći astronom-praktičar u povijesti. Tokom 20 godina svaku večer je provodio zabilježavajući položaje zvijezda. Uz pomoć njegovog rada Johannes Kepler je pokazao da se planeti gibaju po elipsama, a ne kružnicama.
Rođen je 1546. u pokrajini Skåne u Danskoj (danas u Švedskoj) aristokratskoj obitelji. No brigu za njega i njegovo obrazovanje preuzeo je njegov stric – viceadmiral. Mladi Tycho u četrnaestoj godini odlazi na sveučilište u Kopenhagenu. Obitelj je od njega željela stvoriti političara, no na kraju prve godine studija događa se nešto što će usmjeriti njegov životni put na drugu stranu.
Naime, bila je najavljena djelomična pomrčina Sunca i ona se dogodila točno u predviđeno vrijeme. Tycho biva zadivljen preciznošću predviđanja i odmah počinje čitati knjige iz astronomije. Stricu se to nije svidjelo, i tri godine poslije šalje ga u Leipzig. Tamo Brahe i dalje proučava astronomiju te stric diže ruke od njega. Brahe kupuje knjige i instrumente, obilazi sveučilišta u Wurtembergu, Baselu i Augsburgu te se napokon, s navršenih 26 godina, vraća se u Dansku. U međuvremenu je stric umro te Brahe odlazi živjeti kod ujaka koji je proizvodio papir i staklo te imao alkemijski laboratorij; u njemu se našlo mjesta i za astronomske instrumente. Brahe opisuje svoje instrumente i rezultate mjerenja u publikaciji "De nova stella", koja izlazi 1573. Dvije godine kasnije Brahe obilazi Europu, tražeći povoljnu lokaciju za svoju promatračnicu. Danski kralj Fridrich dodijelio mu je otočić Hven blizu Kopenhagena.
Tamo Brahe uz pomoć, danas nepoznatog, njemačkog arhitekta gradi dvorac koji naziva "Uraniborg". Podrum se sastojao od alkemijskog laboratorija, tiskare i zatvora za neposlušne otočane! U prizemlju je bila biblioteka te sobe za stanovanje, uključujući gostinjske. Sredina prvog kata imala je dvije kraljevske sobe, a sa strane su bile promatračnice. Iznad srednjeg dijela je bilo osam sobica za asistente i studente. Ugrađeni su bili sistem žica i zvonaca, kojim je mogao dozivati suradnike iz ostalih prostorija te cijevi s toplom vodom, koju tada nisu imali ni kraljevi u Louvreu! Pored "Uraniborga" izgrađuje "Stojerneborg" (Zvjezdani dvorac) čije su prostorije bile ispod zemlje, a kupole na površini, što je umanjivalo utjecaj vjetra i ostalih izvora vibracija na mjerenja. Na otoku je čak proizvodio i papir.
Brahe ostaje na svom otoku 21 godinu (prije nego se posvadio s nekim utjecajnim ljudima u Danskoj i preselio u dvorac Benatek, oko 35 km SI od Praga ) i u tom vremenu uvodi neke od vrlo važnih inovacija u astronomiju, posebno u prodručju mjerenja i otklanjanju sistematskih greški.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7219
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 14 Dec 2017, 17:36

Ne treba zaboraviti reći kako je za njega sustav i dalje ostao geocentričan. Kao da Kopernika nije ni bilo. :bonk:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 17 Dec 2017, 22:56

Danas se prisjećamo braće Wright. Braća Orville (Dayton, Ohio, 19. kolovoza 1871. - Dayton, 30. siječnja 1948.) i Wilbur Wright (Melville, Indiana, 16. travnja 1867. - Dayton, 30. svibnja 1912.) američki su konstruktori i graditelji aviona te pioniri zrakoplovstva; izgradili su prvi avion s motorom.
Braća Wright su bili prvi ljudi koji su 17. prosinca 1903. godine uspjeli poletjeti sa svojim avionom Flyer I preletjevši 37 metara. Let je trajao samo 12 sekundi. Sljedeće dvije godine letjeli su u blizini Daytona 105 puta i tako prikupili nova iskustva. Brzo su odustali od ležeći položaja upravljanja i ugradili sjedište pored motora.
Orville uspijeva 20.rujna 1905. godine izvesti prvi kružni let spustivši se na mjesto uzlijetanja, a 1. prosinca Wilbur leti s putnicima. Unatoč svemu njihov prvi javni let radi loših vremenskih prilika završava nakon par "skokova" aviona . Američki novinari proglašavaju ih lažljivom braćom, a njihov avion utopijom.
U to su vrijeme mnogi graditelji u Francuskoj pokušavali napraviti avion. Svi su oni čuli za braću Wright i željeli su doznati što više o smještaju kormila, motora i obliku krila, ali su to braća Wright vješto skrivala.
Braća Wright 9. listopada 1905. godine šalju pismo poznatom francuskom graditelju aviona Ferdinaddu Feberu u kojem nude ugovor za sklapanje aviona sposobnih za letove od 40 km i avione koji mogu prevoziti putnike. Wilbur brodom, u velikim sanducima donosi avion u Francusku 1908. godine, sastavlja ga i unatoč velikom zanimanju radi samo pokusne, kratke letove ne poželjevši otkriti njegove prave mogućnosti. Wilbur je 21. rujna 1908. godine prekinuo ponovna pisanja o „lažljivoj braći“ zadržavši se u zraku 1 sat, 31 minutu i 25 sekundi. Radio je krugove i "osmice" iznad glava zaprepaštenih gledalaca. Rekordi su se nizali, prešao je 66,6 km i postigao za tada nevjerojatnu brzinu od 60 km/h. Da bi otklonio sve sumnje 31. prosinca 1908. godine između krila je dao ugraditi barograf. Nakon slijetanja očitane vrijednosti bile su: trajanje leta- 2 sata, 43 minute i 24 sekunde; maksimalna visina 115 metara; prevaljen put 124,7 kilometara. Avion, zrakoplov teži od zraka napokon je dobio bitku nad zrakoplovima lakšim od zraka.
Već 1909. godine Wilbur Wright otvara u južnoj Francuskoj pilotsku školu u koju dolaze učenici iz svih krajeva Europe, a visoka tehnička škola u Můnchenu dodjeljuje braći Wilburu i Orvilleu naslov počasnog doktora.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 18 Dec 2017, 10:17

Joseph Vissarionovich Stalin (18 December 1878 – 5 March 1953) was a Georgian-born Soviet revolutionary and political leader. Governing the Soviet Union as its dictator from the mid-1920s until his death in 1953, he served as General Secretary of the Central Committee of the Communist Party of the Soviet Union from 1922 to 1952 and as Premier of the Soviet Union from 1941 to 1953. Ideologically a Marxist and a Leninist, Stalin helped to formalise these ideas as Marxism–Leninism while his own policies became known as Stalinism.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 18 Dec 2017, 13:27

Na današnji je dan preminuo Jean-Baptiste de Monet Lamarck, punim imenom i naslovom Jean-Baptiste Pierre Antoine de Monet, chevalier de Lamarck (Bazentin-le-Petit, 1. kolovoza 1744. - Pariz, 18. prosinca 1829.), francuski prirodoslovac i jedan od prvih evolucionista.
Rodio se u plemenitaškoj obitelji u Bazentinu. Obitelj mu je dala brojne ugledne vojnike. Studirao je na isusovačkom učilištu u Amiensu od 1755. do 1759. godine. U vojničku se karijeru dao 1761., stekavši naslov Chevalier de Saint-Martin. Ratovao je u Sedmogodišnjem ratu s Pruskom, u fazi poznatoj kao Pomeranijski rat, gdje je Pruska ratovala protiv Švedske. Odlikovan je za hrabrost na ratištu. Na svojoj postaji u Monaku, zainteresirao se za prirodoslovlje te je odlučio studirati medicinu. Nakon što je ranjen 1766. godine, povukao se iz vojske te se vratio studiju medicine.
Posebice se zanimao za botaniku. Kasnije je objavio trosveščano djelo Flora française. Postao je članom Francuske akademije znanosti 1779. godine. Vremenom se uključio i u rad pariškog botaničkog vrta te je postao čelnikom odjela za botaniku 1788. godine. Kad je utemeljen pariški Prirodoslovni muzej 1793. godine, ondje je dobio mjesto profesora zoologije.
Bio je kustos botaničke zbirke, a poslije profesor zoologije u Jardin du Roi. U "Zoološkoj filozofiji" sustavno je razradio prvu cjelovitu teoriju o evoluciji organskog svijeta, poznatu pod imenom lamarkizam, po kojoj organizmi stečena svojstva nasljeđuju. Temeljno značenje ima njegovo posljednje djelo "Prirodopis beskralježnjaka".
Njegovo djelo je bilo ispred vremena u kojem je živio, pa za života nije bio dovoljno shvaćen. Potkraj života je oslijepio te je umro u bijedi.
U biologiji se rabi kratica Lam. kad se citira botaničko ime.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 19 Dec 2017, 12:22

Danas se prisjećamo Aristotela (Stagira u Traciji, 384. pr.n.e. - Halkida, 322. pr.n.e.), starogrčkog filozofa i prirodoslovca. Postavio je Zemlju u središte svemira. Naglašava važnost logike ili rasuđivanja u filozofiji. Njegov filozofski sustav aristotelizam uči da se ljudsko znanje postiže najprije pomoću osjetnog iskustva.
Bio je Platonov učenik, a njegov metafizički dualizam odbacio je tvrdeći da u zbilji postoje samo pojedinačne stvari iz kojih razum apstrahira opće pojmove. U Ateni je osnovao vlastitu, peripatetičku filozofsku školu, koja je nastavila djelovati i poslije njegove smrti.
Po njegovu učenju, najviša je od svih znanosti "prva filozofija" (poslije nazvana metafizikom), jer proučava biće kao biće te otkriva da ono po sebi ima razna, to jest analogna značenja (biće kao kategorije: supstancija i njezinih devet akcidenata; biće kao zbilja i kao mogućnost; biće kao istinito). Sastavni i najviši dio "prve filozofije" jest teologija. Ona proučava božanski nus ili "um", koji je prvi, nepokretni i nepokrenuti pokretač sveukupne zbilje. Objašnjavajući gibanje i nastajanje kao prijelaz supstancije ne iz nebića u biće, nego iz bića kao mogućnosti u biće kao zbiljnost, Aristotel daje jedan od najvažnijih odgovora na središnji problem grčke filozofije. Taj prijelaz omogućuju metafizička načela materije (mogućnost neke stvari) i forme (ostvarenje te mogućnosti), koje u osjetnom svijetu ne postoje odvojeno, nego tek zajedno tvore konkretnu supstanciju. Gibanje se, dakle, događa tako da moguće biće postaje stvarno i stvarno moguće, čemu nema kraja, zbog čega je svijet vječan. Ali, da bi se ono potpuno objasnilo, potrebni su još tvorbeni i finalni uzrok, kao i "prvi uzrok", koji je sam nepokretan i stoga samo jedan. On je čista forma i čista zbilja (shvaćena kao čisto mišljenje, jer je mišljenje najviši oblik postojanja), dakle, najsavršenije biće, to jest bog. On se za svijet, koji mu je suvječan i nestvoren, ne zanima, niti ga misli, nego ga pokreće na način finalnog uzroka. Čovjek ima udjela u toj božanskoj zbilji po svom umu, koji je stoga besmrtan.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 21 Dec 2017, 16:54

Na današnji je dan 1925. godine rođen Paul Kurtz (21.12.1925. – 20.10.2012.), poznati američki filozof, skeptik i sekularni humanist. Naziva ga se "ocem sekularnog humanizma".
Kurtz je 1969. godine osnovao izdavačku kuću Prometheus Books. Također je bio osnivač i predsjednik Povjerenstva za skeptičko propitivanje, Vijeća za sekularni humanizam i poznate udruge Center for Inquiry koja se u međuvremenu proširila širom svijeta, pa tako djeluje i u Hrvatskoj. Sudjelovao je u izradi Drugog humanističkog manifesta.
Izdao je preko 800 članaka, te je napisao ili uredio preko 50 knjiga. Njegova su djela prevedena na preko 60 jezika.
Kurtz je bio pokretačka snaga iza sekularizacije humanizma. Prije nego što je on prihvatio izraz "sekularni humanizam," koji je dobio veliki publicitet kroz debate sa kršćanskim tradicionalistima tokom osamdesetih godina, humanizam se doživljavao kao religija (ili pseudo-religija) koja ne uključuje nadnaravno.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 23 Dec 2017, 16:36

Na današnji dan, 23. prosinca 1947. u laboratoriju američke tvrtke Bell upravi je prvi puta predstavljen tranzistor. Istraživači tvrtke John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley 3. listopada 1950. za izum tog poluvodičkog elementa primili su i američki patent za taj prvi germanijski bipolarni tranzistor. Prvi komercijalni tranzistorizirani radio Regency TR-1 krenuo je u prodaju 1954. godine i proizvedeno ih je oko 150.000 primjeraka. Upravo taj mali uređaj bio je prvi primjer uporabe tranzistora u elektronskim uređajima široke potrošnje.

Povodom 70. obljetnice otkrića tranzistora, Oldtimer klub "Trophy" Požega organizira izložbu pod nazivom "70 godina tranzistora" u Suvenirnici Gradskog muzeja Požega u Požegi

tranzistor (engl. transistor, od trans[fer] [res]istor: prijenosni otpornik), aktivni poluvodički element s trima elektrodama. Razlikuju se bipolarni i unipolarni tranzistori. Promjenom ulazne struje bipolarnoga tranzistora ili ulaznoga napona unipolarnoga tranzistora upravlja se strujom u izlaznom krugu. U analognim sklopovima tranzistori se primjenjuju ponajprije za pojačanje signala, a u digitalnim sklopovima kao upravljane sklopke. (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62073)



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 24 Dec 2017, 15:06

Na današnji je dan 1524. godine preminuo Vasco da Gama ( oko 1460. - 24.12.1524.), portugalski pomorac i istraživač. Gama je prvi dospio pomorskim putem iz Europe u Indiju oko Afrike, 1497.-1499. Sa svoja tri putovanja u Indiju, i 1502.-1503. i 1524., potaknuo je trgovinu Europe i zapadne Azije, te učvrstio kolonijalnu moć Portugala u Indiji.

Na put se krenulo iz Lisabona 8. srpnja 1497. Ekspedicija je brojila 4 broda (Sao Gabriel i Sao Rafael, oba nosivosti 120 tona, Berrio, 50t, i jedan teretni brod nepoznatog imena od 200t). 16. prosinca 1497. Gama je prošao ušće Velike riblje rijeke (dotle je dospio i Dias) i krenuo u dotad europljanima nepoznate vode. Prvi dio puta Gamu je pratio Dias s petim brodom. Na dan Božića, 25. prosinca, Gama je nazvao kopno koje su ugledali toga dana Terra Natalis, današnji Natal (portugalski Natal znači Božić). U siječnju 1498. dospjeli su do današnje države Mozambik. U to vrijeme istočnu obalu Afrike su kontrolirali Arapi.

25. siječnja 1498. pristali su uz kopno (danas Quelimane) i mjesec dana se odmarali zbog popravaka na brodovima i iscrpljenosti posade bolestima. 3. ožujka Gama je stigao na mali otok Mozambik. Stanovnici su za posadu mislili da su muslimani (kao i oni) pa su im pružili pomoć. Gama je tu uzeo arapskog peljara da mu pomogne dovršiti putovanje do Indije. Nakon što je s arapimskim trgovcima, koji su bili također u luci, izvršio trgovinu začinima, Gama je nastavio putovanje. Ekspedicija je stigla u Calicut (danas Kozkihode). 20. svibnja 1498. Gama je sa hinduskim vladarom Zamorinom postigao trgovački sporazum, iako su arapski trgovci iskazali veliko nezadovoljstvo. Gama je od Zamorina dobio pismenu dozvolu da smije otvoriti trgovačku postaju u Calicutu. S vremenom su se pojačavala neslaganja između portugalca i hindusa.

Gama je u kolovozu krenuo nazad u Portugal. Sa sobom je poveo i 6 hindusa kralju Manuelu I. da bi Portugalci mogli naučiti njihove običaje i ostavio je dio ljudi da otvore trgovačku postaju u Calicutu. Zbog lošeg vremena Arapsko more su prošli tek za 3 mjeseca, a velik dio posade je umro od skorbuta. U svibnju Gama je s brodovima Sao Gabriel i Berrio oplovio Rt dobre nade, ali su se kasnije dva broda zbog navremena razdvojila. Gama se sa Sao Gabrielom vratio u Portugal 9. rujna 1499. Kralj Manuel I. dočekao je Gamu s počastima i udijelio mu godišnja primanja od 1,000 cruzadosa.

Portugalac Pedro Alvares Cabral je 1500.-1501. izvršio drugo putovanje u Indiju sa 13 brodova. U Calicutu su Portugalci i Hindusi zaratili. Kada je Cabral odbio (ili mu nije ni ponuđena ?) vodstvo nove ekspedicije u Indiju, zapovjedništvo je preuzeo Gama. Gama je dobio titulu Admiral indijskog oceana i krenuo na put 12. veljače 1502. sa 20 brodova. Gama je prisilio vladara grada Kilwa (Tanzanija) na plaćanje danka portugalskom kralju, a zatim pristao uz teritorij Goa (kasnije će Goa biti glavno uporište portugalske moći u Indiji). Gama je zatim pristao u gradu Cannanore, sjeverno od Calicuta. Tu je opljačkao arapski trgovački brod koji je stigao nekoliko dana poslije s između 200 i 400 putnika (i žene i djece). Gama je naredio smaknuće svih putnika, te je zapljenio njihov teret. To je bio najokrutniji čin njegove karijere.

Gama je postigao sporazum s vladarom Cannanorea, a zatim se uputio u Calicut. Zamorin je ponudio Gami savezništvo, ali je ovaj odbio. Gama je postavio Zamorinu ultimatum da hindusi napuste luku, te je brodovima bombardirao grad iz daljine. Zatim je otišao sjeverno od Calicuta i postigao sporazum s jednim vladarom, Zamorinovim neprijateljem. 20. veljače 1503. Gama je krenuo iz Cannanorea na povratak u Portugal.
Nisu poznati detalji o drugom prijemu Game kod Manuela I. Gama je u međuvremenu oženio Caterinu de Ataide ( oko 1500). Na treće putovanje u Indiju Gama je je krenuo tek 1524. Novi portugalski kralj Ivan III. Portugalski imenovao ga je indijskim potkraljem (umjesto Eduardo de Mendezesa). Nakon 3 mjeseca u Indiji, Gama se razbolio i umro.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 25 Dec 2017, 12:15

Danas završavaju Saturnalije, drevni rimski festival u čast boga Saturna. Praznik je proslavljan prinošenjem žrtava u Saturnovom hramu na rimskom forumu i javnim gozbama, koje su pratile razmjene poklona, stalne zabave i karnevalska atmosfera koja je ignorirala rimske društvene norme.
Za vrijeme sedmodnevne svečanosti posvećene bogu Saturnu pilo se, plesalo, kockalo i uživalo na svaki dozvoljen i nedozvoljen način; odnosno, nedozvoljeno je postajalo dozvoljeno tih dana, kada čak ni sudovi nisu radili, pa je upravo kratkotrajno odsustvo zabrana i reda pridonosilo slasti razuzdanih užitaka. Robovi bi bili slobodni te bi ih prema nekim tvrdanjama na gozbama posluživali njihovi gospodari. Zato su se zvale i praznikom robova, lat. Feriae servorum. Senatori bi nosili tunike umjesto formalnih toga, a bilo je čak i zamjene odjeće između muškaraca i žena. Saturnalije su završavale uoči dvadeset i petog prosinca, dana Mitre, iranskog boga svjetlosti, dana posvećenog nepobjedivom suncu, pa su taj dan kasnije pokršteni Rimljani elegantno pretvorili u kršćanski svetak i tako mu produžili vijek za najmanje dva milenija. Ali u što su se pretvorile saturnalije? Vjerojatno nisu nestale jer one nisu bile samo produkt rimske civilizacije, nego prvenstveno ljudskog poriva da u sumorno doba godine dobije oduška. Saturnalije su bile festivali kojima se rimska civilizacija, kao i indijska prije nje, i mnoge druge, prilagođavala, atavističkim valjda, ljudskim potrebama. Nesumnjiva im je prednost bila to što su bile jasno definirane – točno se znalo što saturnalije nude i podrazumijevaju. Pjesnik Katul je Saturnalije nazivao „najboljim od svih dana“.
Prema nekim izvorima je upravo ovaj blagdan prethodnica današnjeg Božića.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 25 Dec 2017, 12:21

I jos jedan vrlo vazan rodjendan.

Sir Isaac Newton PRS (/ˈnjuːtən/;[6] 25 December 1642 – 20 March 1726/27[1]) was an English mathematician, astronomer, theologian and physicist (described in his own day as a "natural philosopher") who is widely recognised as one of the most influential scientists of all time and a key figure in the scientific revolution. His book Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica ("Mathematical Principles of Natural Philosophy"), first published in 1687, laid the foundations of classical mechanics. Newton also made pathbreaking contributions to optics, and he shares credit with Gottfried Wilhelm Leibniz for developing the infinitesimal calculus.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7219
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 25 Dec 2017, 17:56

Zeznuli su se sa Saturnalijama pa sam im to i napisala. Posljednji je dan te svetkovine (ne festivala, pobogu!) padao na 23. prosinca, i to po julijanskome kalendaru. Jednako su zeznuli Newtona jer gregorijanski kalendar u njegovo vrijeme u Engleskoj još nije bio prihvaćen, ali to im je već napisao netko drugi. No nisu jedini koji petljaju s Newtonovim rođendanom.


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 26 Dec 2017, 12:20

Na današnji je dan 1791. godine rođen Charles Babbage (26.12.1791. - 18.10.1871.), engleski matematičar, filozof i protoračunarski znanstvenik.
Charles Babbage je prvi uspio razbiti Vigenèrovu kriptografsku metodu, koja je bila smatrana "neslomljivom" metodom u ranom devetnestom stoljeću. Osim toga, usavršio je diferencijalni i analitički stroj.
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo specijalne namjene. Dizajniran za računanje polinomnih funkcija, no pošto se logaritamske i trigonometrijske funkcije mogu aproksimirati polinomima, ovaj stroj može se upotrijebiti i za aproksimaciju. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. Prvi od ovih uređaja bio 1786. godine zamislio J.H. Müller, ali taj uređaj nikada nije napravljen. 1822. g. Babbage je osvježio ideju poslavši pismo Kraljevskom Astronomskom udruženju pod naslovom "Bilješka o primjeni mašina za izračunavanje veoma velikih matematičkih tablica." Naime, Babbage je uočio veliki postotak pogreške prilikom računanja brojčanih tablica od strane ljudi koji su nazivani «computers» (eng. računari). Diferencijalni stroj mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija, čime je također izbjegao potrebu za množenjem i dijeljenjem. Ovaj stroj nije nikada dovršen iz više razloga. Babbage je konstantno tražio od britanske vlade još novaca, ali kako projekt dugo vremena nije napredovao, britanska vlada je odbila nastaviti financirati projekt. Bazirajući se na Babbageovim originalnim planovima, londonski Muzej znanosti konstruirao je potpuno funkcionalan Diferencijalni stroj 2 između 1989. i 1991. g. u čast 200-te godišnjice Babbageovog rođenja. 2000. godine napravljen je pisač koji je Babbage originalno dizajnirao za diferencijalni stroj. Najzanimljivije je, međutim, da se Babbageov originalni koncept pokazao točnim, uz veoma male greške (nastale vjerojatno slučajem, ili autorovim načinom zašite od nedozvoljenog korištenja). Od kada su završeni, i stroj i pisač rade bezprijekorno. Napravljeni su poštivanjem tehnologije 19. st. Prvi diferencijalni stroj sastavljen je od 25 tisuća dijelova, težio je 13,6 tona i bio 2,4m visok. Kasnije je napravljena poboljšana verzija koja je svoje prvo računanje obavila u Londonskom muzeju znanosti. Ispisala je rješenje na 31 znamenku, što je tri puta više znamenaka nego što ispiše današnji prosječni kalkulator.
Analitički stroj, važni korak u povijesti računala, bio je jedan od prvih mehaničkih računala nalik općenitom pojmu današnjeg modernog računala. Kao osnovnu bazu koristio je binarni brojevni sustav - baš kao i svako današnje moderno računalo. Imao je ulazno-izlaznu jedinicu: jedinicu za unos podataka, odnosno za ispis istih. Jedinica za pohranjivanje podatka: bušene kartice koje je Babbage zamislio za svoj analitički stroj koristile su se dugi niz godina dok se nije otkrilo magnetsko zapisivanje. Centralna jedinica za obradu podataka: tzv. procesor. Programski jezik: analitički stroj je imao skup naredaba kojima je upravljao s podatcima i funkcijama središnje jedinice (napravila ga je Adda Byron )
Za razliku od diferencijalnog stroja, analitički stroj je imao programski jezik, tj. bio je programabilan. Kao i diferencijalni stroj, ni ovaj stroj, zbog financijskih i političkih problema, nije dovršen za života Charlesa Babbagea. Neki vjeruju kako ni tehnološki nije bilo moguće provesti ovaj projekt u djelo u to vrijeme, dok drugi pak tvrde da se s tehnologijom iz tog razdoblja mogao ostvariti projekt, samo da su financijska i politička potpora bile jače. Babbageov analitički stroj trebao je pokretati parni stroj. Stroj bi bio dug 30, a širok 10 metara. Memorija stroja mogla je imati tisuću brojeva, od kojih je svaki mogao imati 50 znamenaka. 1910. g. Charlesov sin Henry P. Babbage napravio je dio stroja i na njemu izračunao višekratnike broja p.



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 27 Dec 2017, 08:52

Louis Pasteur (/ˈluːi pæˈstɜːr/, French: [lwi pastœʁ]; December 27, 1822 – September 28, 1895) was a French biologist, microbiologist and chemist renowned for his discoveries of the principles of vaccination, microbial fermentation and pasteurization. He is remembered for his remarkable breakthroughs in the causes and prevention of diseases, and his discoveries have saved many lives ever since. He reduced mortality from puerperal fever, and created the first vaccines for rabies and anthrax. His medical discoveries provided direct support for the germ theory of disease and its application in clinical medicine. He is best known to the general public for his invention of the technique of treating milk and wine to stop bacterial contamination, a process now called pasteurization. He is regarded as one of the three main founders of bacteriology, together with Ferdinand Cohn and Robert Koch, and is popularly known as the "father of microbiology".



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7219
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 31 Dec 2017, 23:39

Budući da nas još manje od sat vremena dijeli od ponoćne pucačine, a Nukac nas već nekoliko dana prikraćuje za prijenos sa Sekularnog kalendara, hajde da pobrojim nekoliko događaja vezanih uz 31. prosinca.

Neću nužno ići redom, ali prvi mi padaju na pamet dvojica ratnika i vojskovođa. Prvi je Belizar (čitali ste Gravesa, nadam se) koji je 535. pobijedio Ostrogote i osvojio Siciliju u ime Bizanta. Drugi je Cesare Borgia koji je 1502. osvojio Urbino, nakon čega je to vojvodstvo potpalo pod papinsku vlast, ne samo Aleksandrovu, nego je i poslije ostalo pod papinskom šlapom.

Zatim, tu je Marie Skłodowska-Curie koja je 1911. primila drugu Nobelovu nagradu. Beat that!

James Bradley na današnji je dan, godine 1744., najavio nutaciju Zemljine osi. Ne pitajte me što je to, ima neke veze s astronomijom, a ostalo guglajte. :D

Godine 1696. Engleska se dosjetila novoj dažbini: porezu na prozore. Do deset prozora po kući plaćalo se 2 šilinga, a poslije toga trebalo je dobrano odriješiti kesu. Kako su se i izlozi smatrali prozorima, a na engleskome jednako i nazivali - window(s), to je posebno pogodilo trgovce.

Ima li još štogod? Eh, da, 1857. kraljica Victoria proglasila je Ottawu glavnim gradom britanske kolonije Kanade. Legenda kaže da je izbor određen ravnalom: povukli su na karti crtu između Toronta i Montréala pa se Ottava našla na pola puta.

Poslije je došao Mujo s grtalicom. :cerek:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 04 Jan 2018, 03:41

Danas je rođendan velikog pisca, Johna Ronalda Reuela Tolkiena! Engleski pisac, poeta, filolog i sveučilišni profesor (1892 – 1973) stvorio je svojim književnim djelima sasvim novi književni žanr (fantasy) i novu živopisnu mitologiju Međuzemlja s Bilbo Baginsom, Frodom, Gandalfom, Sarumanom i ostalim likovima romana Hobit, Gospodar prstenova i Silmarilion. Njegova djela su skoro sva ekranizirana u vrlo popularne filmove. Čestitamo Tolkienday svim ljubiteljima njegovih knjiga!



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 05 Jan 2018, 18:43

Danas je rođendan jednog od najvećih talijanskih književnika, esejista, semiotičara, filozofa i književnog kritičara Umberta Eca (Alessandria, 5. siječnja 1932 - Milano, 19. veljače 2016.)! Ovaj velikan moderne književnosti rodio se 1932 i najpoznatiji je po povijesnom romanu “Ime ruže” po kojemu je snimljen i istoimeni film. Osim ovog romana Umberto Eco je autor brojnih drugih djela, poput “Foucaltovo klatno”, “Otok prethodnog dana”, “Praško groblje” i dr.
Godine 1995 u eseju “Vječni fašizam” nabrojio je 14 općih pojava fašističkih ideologija, smatrajući da je, iako ih nije moguće povezati u koherentni sustav, dovoljna pojava jedne od njih da se omogući stvaranje fašizma oko samo te jedne pojave. On koristi pojam „Ur-fašizam“ kao opći opis različitih povjesnih formi fašizma.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 05 Jan 2018, 18:44

A ovo je za jucer:

Danas je dan sjećanja na Louisa Brailla (1809-1852) čovjeka koji je osmislio tzv. Braillevo pismo, pismo slijepih i slabovidnih osoba čime im je omogućio pismenost i edukaciju. Njegov je sistem i danas u uporabi. I sam je rano oslijepio zbog nesreće u djetinjstvu, ali to ga nije spriječilo da se obrazuje i pokaže izvrsne rezultate što mu je donijelo stipendiju francuskog kraljevskog Instituta za slijepu mladež. Dok je bio student započeo je razvijati sistem taktilnog koda koji je omogućio slijepim i slabovidnim osobama da čitaju i pišu brzo i efikasno. Inspiriran vojnom kriptografijom Charlesa Barbiera Braille dizajnirao je novu metodu specifično za potrebe slijepih. Svoje djelo predstavio je prvi puta 1824. godine.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro



User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 4132
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam

Post by Nukac » 06 Jan 2018, 12:32

Danas je spomendan na Franklina D. Roosevelta, (1882-1945) američkog predsjednika i državnika koji je obilježio cijelu jednu epohu: zaslužan za snažan oporavak ekonomije od Velike depresije bio je prije svega upamćen kao jedan od vođa Antifašističke koalicije koji je ključno doprinio pobjedi nad fašizmom. U domovini je provodio politiku New Deala koja je uspjela ujediniti i sindikate i poslodavce, korigirao je i regulirao financijsku industriju, Wall Street i banke, te započeo veliki program državnih investicija u infrastrukturu. Njegova politika je ubrzo preporodila SAD i ponovno ih učinila poželjnim mjestom za useljenje. Tijekom fašističkih godina u Europi, SAD su bile „arsenal demokracije“ svijeta i primale brojne izbjeglice iz Europe. Ulaskom u rat Franklin D. Roosevelt je promjenio svjetsku ravnotežu snaga te bio ključni faktor sloma fašizma tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova politika i ponašanje uvelike je pomoglo integraciji segregirane Amerike, bio je heroj manjiskih grupa, ponajviše zbog politike koja je uvažavala prava Afroamerikanaca, katolika, Kineza i Židova koji su u SAD-u često bili diskriminirani. Unatoč nesretnoj pogrešci interniranja građana japanskog porijekla tijekom Drugog svetskog rata tijekom kojeg nije bilo činjenja zločina uobičajenih u Europi, Franklin D. Roosevelt se ipak može nazavati moralno najčišćim vođom na strani antifašističke koalicije. Franklin D. Roosevelt bio je u invalidskim kolicima od 1921. godine kao posljedica poliomijelitisa. Umro je prije zavrsetka Drugog svjetskog rata. Povjesničari ga smatraju jednim od tri najveća državnika SAD-a, uz Abrahama Lincolna i Georga Washingtona.


Sent from my iPhone using Tapatalk Pro