Sekularni kalendar

Za antropologiju, ekonomiju, filozofiju, povijest, sociologiju...
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

12 Feb 2018, 11:41

Danas imamo jedan velik rodjendan.

Na današnji dan 1809. godine rođen je Charles Robert Darwin (12.2.1809.-19.04.1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac, začetnik darvinizma tj. autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodnog odabira. Svojim idejama glede evolucijske biologije utjecao je na rad mnogih znanstvenika. Nakon studija medicine i teologije pridružuje se ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu, gdje zapaža da na otočju Galápagos postoji jedinstvena vrsta kornjača, američkog drozda i zeba koje su, unatoč tome što su blisko povezane, različite u strukturi i prehrambenim navikama od otoka do otoka. Ta opažanja natjerala su Darwina da si postavi pitanje da li je moguće da postoje veze između različitih ali i sličnih vrsta, te je 1836.g. svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio u djelu Bilješke o transmutaciji vrsta. Njegov je stav dodatno učvrstilo Malthusovo djelo Esej o principima stanovništva, čije je argumente primijenio na životinje i biljke te 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcije, no objavio ju je tek 1858.g. u novinama (istovremeno kada i Alfred Russel Wallace, mladi prirodoslovac koji je nezavisno od Darwina došao do istog zaključka); a u cjelosti 1859.g. pod naslovom Postanak vrsta (The Origin of Species, s podnaslovom "Podrijetlo vrsta uz pomoć prirodne selekcije ili preživljavanje povlaštenih rasa u borbi za opstanak"). Knjiga je nazvana "knjigom koja je šokirala svijet", ali se prodala u potpunosti već prvi dan te je naknadno tiskano još šest izdanja. Kritike su dolazile i od strane drugih znanstvenika, ali najviše od crkvenih prestavnika koji su mu spočitavali poricanje utjecaja "boga" na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama. Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi suvremenici te je Darwin izabran u Kraljevsko društvo 1839.g. i u Francusku akademiju znanosti 1878. Odana mu je počast i mjestom pokopa u opatiji Westminster.


User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

12 Feb 2018, 14:28

Na današnji je dan 1964. godine rođen hrvatski redatelj, novinar i književnik Predrag Lucić (Split, 12. veljače 1964. - Split, 10. siječnja 2018.).
Osnovnu i srednju školu, kako je napisao u biografiji za Hrvatsko društvo pisaca, "nešto nalik gimnaziji", završio je u Splitu. Studirao je kazališnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na kojoj je položio oba diplomska, "a ipak ostao apsolvent".
Od siječnja 1985. povremeno je surađivao u satiričnom podlistku Nedjeljne Dalmacije Feral. Od iste godine u Omladinskoj iskri piše kolumnu "Drugačije mlad", uređuje kulturnu rubriku i kako je napisao, "zajebantski podlistak Le Spizd". Na Splitskom ljetu 1987. godine napravio je festivalske novine Summer Times.
Od 1988. do 2008. stalni je autor Ferala. U Nedjeljnoj Dalmaciji 1989. počinje raditi kao novinar-terenac, a s Viktorom Ivančićem i Borisom Dežulovićem proširuje Feral koji tada dobiva svoje puno ime Feral Tribune. Ujesen 1990. s Feral Tribuneom seli u Slobodnu Dalmaciju, gdje radi i kao predratni i ratni reporter.
U ožujku 1993. napušta Slobodnu Dalmaciju i s grupom kolega pokreće "samostalni i suvereni satiričko-politički dvotjednik Feral Tribune", čije prve brojeve potpisuje kao glavni i odgovorni urednik.
U prosincu 1993. Feral Tribune postaje tjednik, a od tada do prestanka izlaženja Lucić radi kao urednik lista, autor satiričnih i tzv. ozbiljnih tekstova, uređuje web-stranice, kreira fotomontaže, ispisuje i uređuje razne rubrike (Greatest Shits, Na kraju krajeva, Šempjun, Tromblon, Informbiro, itd.), te pokreće i uređuje Biblioteku Feral Tribune.
Od 2007. zajedno je s Borisom Dežulovićem nastupao u pjesničkom kabareu "Melodije Bljeska i Oluje".
Objavio je "Greatest Shits – Antologija suvremene hrvatske gluposti", prvo izdanje 1998., drugo 1999.; Biblioteka Feral Tribune, Split (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem); "Haiku haiku jebem ti maiku – Velika Feralova pjesmarica", satirične pjesme, Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003.; "Ljubavnici iz Verone", Biblioteka Moderna poezija, HDP/Durieux, Zagreb 2007.; " Sun Tzu na prozorčiću. Čitanka iz nastranih književnosti za prve razrede vojnih, vjerskih i civilnih škola", Algoritam, Zagreb 2009.; "Bezgaća povijesne zbiljnosti"; satirične pjesme; Algoritam, Zagreb 2010. i ''Gusle u magli'', Algoritam, 2013. godine.
Bio je član HDP i Hrvatskog centra P.E.N.-a.
Nagradu "Judita" Splitskog ljeta, za umjetnička dostignuća u dramskom i glazbenom programu, dobio je 2017. za dramu Aziz.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

12 Feb 2018, 19:12

Bravo za Lucića! Šteta je što najprije moraš umrijeti da čuješ ovakve pohvale, kao što je nedavno rekao bivši ravnatelj Klaićeve bolnice. :D

Za Darwina su se malo zajebali. Naziv njegova djela glasi On the origin of species by means of natural selection or the preservation of favoured races in the struggle for life pa se dio nakon or (ili) eventualno može smatrati podnaslovom. Naši su prijevodi Postanak vrsta prirodnim odabirom ili Očuvanje povlaštenih rasa u borbi za život odnosno Postanak vrsta putem prirodnog odabira ili Očuvanje povlaštenih rasa u borbi za život.
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

12 Feb 2018, 23:03

Na današnji dan 1809. rođen je i Abraham Linkoln, 16. precednik od Sjedinjenih Američkih Država.
Mladić odrastao u sirotinjskoj familiji, siroče od malena prisiljeno na težak rad, izrastao je u kršnog mladića, i ne želeći postati farmer kao i njegov otac, smucao se trbuhom za kruhom po zabitima rodnog Kentakija i susjednog Ilinoisa radeći kao drvoseča, splavar, poštar, trgovac, sve dok mu nije dozlogrdilo rombati za druge pa izučio pravo, postao uspješan odvjetnik, otisnuo se u politiku gdje je ostvario i zavidnu karijeru. Okej, do odlaska u kazalište (kina tada još nije bilo). Za rana je spoznao strahote ropstva i odlučio posvetiti život borbi protiv te nepravde (što ga nije spriječilo da se priženi u bogatu robovlasničku familiju) i pošasti vampirizma (gdje mu je od velike koristi bilo umijeće rukovanja sjekirom).
Bio prvi ratni precednik koji je Razjedinjene Američke Države pretvorio u Sjedinjene Američke Države (e neće bre da se otcepe!). Dobro, ako ne računamo one ratove sa Englezima, Meksovima i Indijcima, prije toga. Poznat i po tome što mu je glavurda uklesana u planinu Rušmore skupa s još tri tamo neka lika, pa je jedan ćelavi debeljko smrtno ozbiljnog lica tamo nešto snimio.

Image
what we've got here is failure to communicate
User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 5526
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo
Has thanked: 7 times
Been thanked: 6 times

13 Feb 2018, 01:37



'vakos' robovi oslobađu. :unda:
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

13 Feb 2018, 13:06

Na današnji je dan 1787. godine preminuo Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, filozof i svećenik.
Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovačko Papinsko sveučilište Gregorianu i 1732. godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen za svećenika i stupio je u isusovački red. Godine 1740. postaje profesor matematike.
Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug.
U raspravi De aestu maris (1747.), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se i danas upotrebljava.
avio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporuča pokuse s dva dalekozora od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju astronomske refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili Olbers, Lagrange, Opolcer i Wilkens. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom tvari, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću.
U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov model atoma je izravna posljedica Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).
Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov heliocentrični sustav, prema kojemu se Zemlja i ostali planeti Sunčevog sustava okreću oko Sunca.
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

13 Feb 2018, 17:22

U Zagrebu, na današnji dan 1957. godine, rođena je istaknuta hrvatska novinarka Jasna Babić (13.02.1957. - 31.10.2017.).

Jasna Babić diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti, a novinarstvom se počela baviti 1980-tih, u omladinskim novinama poput Poleta i novinarstvu je posvetila više od pola svog života. Svoje bogato novinarsko iskustvo stjecala je na terenu, počevši od prvih reportaža u Poletu pa do dokumentiranja raspada Jugoslavije. Pisala je za listove „Danas“ i „Zapad“ u bivšoj Jugoslaviji, a radila je i u redakcijama Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije, Globusa, Nacionala, 24expressa, portala Lupiga.com. Svoje novinarsko umijeće je iskazala i kao osnivačica (jedna od) te kao dugogodišnja novinarka tjednika Nacional, a bila je i članica uredništva tjednika Globus. Ne smijemo zaboraviti, Jasna je i autorica dviju knjiga: „Zagrebačka mafija“ (2003) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i „Urota Blaškić“ (2005) o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“. Dulje od desetljeća, pred kraj života, bavila se istraživanjem procesa protiv posljednjih vještica u Zagrebu i njegovoj okolici. Iza nje je ostala i nedovršena knjiga na tu temu.

Za Jasnu s pravom možemo reći da je tijekom 1990-tih i 2000-tih zapravo bila najvažnija istraživačka novinarka u Hrvatskoj koja je veliki dio svoje novinarske karijere posvetila razotkrivanju glavnih likova hrvatske mafije.
Za svoj predani rad, Jasna Babić je u svibnju 2017.godine dobila HND-ovu nagradu za životno djelo Otokar Keršovani, uz obrazloženje kako je Jasna Babić „sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj koja je 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ušla u profesionalno novinarstvo.“
Zbog bolesti, Jasna nije bila u mogućnosti doći na dodjelu nagrade no tom prilikom su citirane njene riječi: „Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme.“
Jasna Babić umrla je u Zagrebu, 31. listopada 2017. godine, od posljedica teške bolesti.
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

15 Feb 2018, 14:04

Na današnji je dan 1564.godine rođen talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof Galileo Galilei (punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei, 15.2.1564. – 8.1.1642.). Rijetko koji znanstvenik uživa toliko divljenja kao Galileo, koji je zbog svojih mnogobrojnih istraživanja i empirijskog povezivanja astronomije i kozmologije prozvan ocem moderne astronomije, ocem moderne fizike i ocem moderne znanosti.
Njegova otkrića uključuju unaprijeđenje teleskopskog instrumentarija (sustavnim promatranjem neba otkriveni su Jupiterovi sateliti, Sunčeve pjege, Mjesečevi krateri i Mliječna staza), pozitivan nastavak istraživanja Kopernikovog heliocentričnog sustava (otkriće Venerinih mijena), istraživanja zakonitosti gibanja tijela (ubrzano gibanje, kosi hitac), zakona gravitacije i začetak ideje principa relativnosti. Smatra se i osnivačem balistike.
Inzistiranjem na heliocentričnom sustavu kao ispravnoj astronomskoj teoriji ušao je u sukob s Crkvom i drugim astronomima zbog njihove tadašnje sklonosti klasičnom geocentričnom sustav. Pod sumnjom za herezu i optužbom za pokušaj potkopavanja aristotelijanske filozofije prirode i Biblije, Rimska inkvizicija je 1615. zabranila Galileju da promiče heliocentrični sustav, a njegova istraživanja uvrstila je u popis zabranjenih djela. Nakon bestseller djela iz 1632. godine "Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo", u kojem uspoređuje ptolomejski i kopernikanski sustav i implicitno napada Papu Urbana VIII., protiv Galileja je pokrenut proces koji je doveo do kućnog pritvora u kojem je ostaodo svoje smrti. 1638.g. dovršava "Discorsi e dimostrazioni matematiche, intorno à due nuove scienze", subverzivno djelo koje kasnije postaje temeljem kinematike. Postoji legenda da je na samrti rekao čuvenu rečenicu: "Eppur si muove" (Ipak se okreće!).
Papa Ivan Pavao II. je 1992.g. službeno je ustanovio pogrešku Rimske inkvizicije, zatražio oprost i tom prilikom pozvao druge na dijalog znanosti i vjere po uzoru na Galilea.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

15 Feb 2018, 20:41

Nukac wrote:
15 Feb 2018, 14:04
Postoji legenda da je na samrti rekao čuvenu rečenicu: "Eppur si muove" (Ipak se okreće!)
Legenda zapravo tvrdi da je, pošto se pred sudom odrekao heliocentričnog sustava i bio oslobođen sumnje za heretičko naučavanje, izišao na ulicu i uskliknuo: "E pur si muove!" Prilično nevjerojatno jer bi ga smjesta netko prijavio, ako ga i suci ne bi čuli kroz prozor. :cerek:
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

16 Feb 2018, 12:31

Na današnji je dan 1698. godine rođen Pierre Bouguer (16.02.1698. – 15.08.1758.), francuski matematičar, geofizičar, geodet i astronom. Također je poznat pod nadimkom "otac pomorske arhitekture".
Već 1714. godine, u dobi od samo 16 godina, Pierre Bourguer je nasliejdio svojeg preminulog oca kao profesor hidrografije. Godine 1727. je dobio nagradu Francuske akademije znanosti za svoj rad "O jarbolima brodova".
Godine 1729. je objavio rad "Essai d'optique sur la gradation de la lumière", čiji je cilj definiranje količine svjetla koje se gubi prolaskom kroz određeni dio atmosfere. Otkrio je da je sunčeva svjetlost 300 puta jača od mjesečeve, te je na temelju tog otkrića obavio prva fotometrijska mjerenja. Također je otkrio heliometar, kojeg je kasnije usavršio Joseph von Fraunhofer.
Godine 1735. Bouguer je sudrelovao u znanstvenoj misiji u Peruu, koju je organizirao Charles Marie de La Condamine, sa ciljem mjerenja zakrivljenosti meridijana kod ekvatora. Ekspedicija je trajala deset godina, te je Bouguer 1749. godine opisao svoja opažanja u djelu "La figure de la terre". Godine 1746. je objavio svoj prvi rad sa područja pomorske arhitekture, "Traité du navire" u kojemu, između ostaloga, po prvi puta objašnjava korištenje metacentra kao mjere stabilnosti broda.
U njegovu su čast njegovim imenom nazvani krateri na Marsu, Mjesecu i jedan asteroid. Izraz "Bouguerova anomalija", koji se odnosi na male regionalne varijacije u gravitacijskom polju Zemlje i koji je uzorokovan varijacijama u gustoći podzemnog stijenja, je također dobio ime po njemu.
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

16 Feb 2018, 16:06

MmeTipfeler wrote:
15 Feb 2018, 20:41
Legenda zapravo tvrdi da je, pošto se pred sudom odrekao heliocentričnog sustava i bio oslobođen sumnje za heretičko naučavanje, izišao na ulicu i uskliknuo: "E pur si muove!" Prilično nevjerojatno jer bi ga smjesta netko prijavio, ako ga i suci ne bi čuli kroz prozor. :cerek:
Možda je samo sa strane u bradu promrmljao :mig:... enivej, nije crkva bila baš tako totalno reakcionarna (ili barem svi njeni elementi nisu bili), zapravo je kroz dobar dio povijesti baš ona i zaslužna za očuvanje i razvoj nauke; u samostanima je čuvala pismenost i znanja iz prirodnih i društvenih znanosti, osnivala čak i laicima dostupne univerzitete i biblioteke, lječilišta, u nekoj mjeri dopuštala i kritičko promišljanje... uglavnom sve dok ne bi počela hereza, s kojom je katolicizam u par navrata imalo velikih poteškoća, mirisati u zraku. Nisu to bila samo čisto ideološka pitanja, nego i politička... a zna se kako su se ideološko-političke razmirice oduvijek razrješavale :usama:
Eto i Đordano Bruno je bio dominikanski fratar koji je spaljen ustvari zbog hereze po pitanjima ključnih figura kršćanstva (Isusa, boga i vraga), što je vuklo na protestantizam, a ne zbog znanstvenih teza kako se to često danas interpretira...
what we've got here is failure to communicate
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

16 Feb 2018, 18:16

haram wrote:
16 Feb 2018, 16:06
Možda je samo sa strane u bradu promrmljao :mig:...
O, da. A osjetljivi je novinarski mikrofon zabilježio baš tu izjavu. :D

Vjerojatno je tako mislio, ali se nije usudio reći. Ziheraški. Jebiga, kad ti je 70 godina, i ne možeš biti drugo nego ziheraš. Giordano je druga priča.

A da je znanost i znanje trebalo ostati u samostanima, za to se zalažemo i ja i Jorge, a Gutenberg neka vječno gori u paklu. :mad:
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

17 Feb 2018, 12:21

Danas se prisjećamo Girodana Bruna, talijanskog renesansnog filozofa i mislioca. Rođen je u siječnju, 1548. u Rimu, a ubijen je spaljivanjem na lomači 17. veljače 1600.
U dobi od šesnaest godina, 1565. ulazi u dominikanski red, gdje se posvetio studiranju teologije Svetog Tome Akvinskog i aristotelove filozofije. Iste godine mjenja ime Filippo u Giordano.
Sa inkvizicijom Katoličke crkve, prvi put se sreće 1566. god. zbog "glasnih misli o heliocentrizmu, beskraju Svemira i strukturi atoma".
Nakon što je osumnjičen za herezu, napušta samostan Minerva u Rimu i petnaestak godina luta po Europi.
Poricao je kršćanske dogme smatrajući da su filozofija i teologija nespojive. Suprostavljao se kršćanskom shvaćanju Boga kao ličnosti i nečeg transcendentnog te stvara panteističku doktrinu po kojoj se sve sastoji od vječne i beskrajne supstance dok je Univerzum jedinstvo u kojem se poklapaju sve suprotnosti (coincidentia oppositorum).
U povijesti prironih znanosti Bruno zauzima vidno mjesto u znanosti o svemiru. U načelu prihvaća Kopernikov nauk koji je nastao oko pola stoljeća ranije. Po Koperniku sistem našeg Sunca opkoljen je sferom zvijezda stajaćica, a Bruno u svim zvijezdama vidi sunca koja imaju svoje planete nastanjene živim bićima baš kao i naša Zemlja. Također ističe da Zemlja i naše Sunce nisu središnja kozmička tijela.
Bruno je svoje vrijeme obdario cijelim nizom novih pojmova, kao što su: svemir, neizmjernost, prirodni zakoni, razvojne snage u prirodi itd. Mjesto dogmatike stvorio je nov pjesnički panteistički kult prirodnih ljepota, koji se u mnogočemu podudara s antičkim formulama stoičke i neplatonske poezije o svijetu.
1591. dolazi u Veneciju na poziv patricija Monceniga, koja ga denuncira Papinskoj inkviziciji, koja ga hapsi i 1593. dovodi u Rim, gdje ostaje pod istragom sedam godina, biva osuđen na smrt i kao heretik spaljen na trgu Campo de' Fiori 17. veljače 1600. godine.
Vatikan se nikada nije službeno ispričao za spaljivanje Giordana Bruna.
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

17 Feb 2018, 14:18

MmeTipfeler wrote:
16 Feb 2018, 18:16
O, da. A osjetljivi je novinarski mikrofon zabilježio baš tu izjavu. :D

Vjerojatno je tako mislio, ali se nije usudio reći. Ziheraški. Jebiga, kad ti je 70 godina, i ne možeš biti drugo nego ziheraš. Giordano je druga priča.
Pa naravno da je kužio da je bezbolnije da se "predomisli" u sudnici, nego na kotaču ili lomači. :mig:
I naravno da je intelektualno ostao nepokolebljiv, što je za očekivat da će diskretno izraziti tu i tamo u bliskim prijateljskim krugovima, što je preraslo u legendu.
Giordano je valjda preduboko zabrazdio i izazvao prevelike reakcije da se samo tako izvuče. A možda su mu i trenutne političke okolnosti išle manje na ruku. Duboka tragedija zapravo.

MmeTipfeler wrote:
16 Feb 2018, 18:16
A da je znanost i znanje trebalo ostati u samostanima, za to se zalažemo i ja i Jorge, a Gutenberg neka vječno gori u paklu. :mad:
Tebe znam, a ko je Jorge?
Kriv je zapravo sustav uređivanja ljudskih međuodnosa poznat kao demokracija, kad je glas svakog idiota i moralnoetičkog monstruma jednako uvaživ kao i najboljih od ljudskog roda... faking novovalna politička korektnost, a ne alati kao pismenost i znanstvena metodologija. Vonnegut veli da je kriv hipertrofirani cerebralni korteks, i to je iz jedne perspektive sasvim točno s obzirom da je razum tek alat za instinkte da dođu do svojih zadovoljenja.


Najs post o Giordanu, @Nukac :top:
what we've got here is failure to communicate
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

17 Feb 2018, 15:38

Na današnji je dan 1865. godine rođen Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. - Sarajevo, 29. listopada 1908.), najznačajniji hrvatski pjesnik realizma i značajan pravaš.
Rođen u Senju, pod Nehajem, gdje zbog svoje buntovne naravi završivši gimnaziju nije maturirao. Elitni zavod Germanico-Hungaricum u Rimu, gdje je imao postati svećenikom, napušta vrlo brzo jer ne osjeća u sebi svećenički poziv. Ali je taj kratki boravak u Rimu ostavio trajni, neizbrisivi trag u njegovoj osjećajnosti i njegovu pjesništvu. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe, i s diplomom učitelja "na gradjanskih skolah" odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu, jer u Khuenovoj Hrvatskoj za nj nije bilo kruha. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo: to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao.
U Sarajevu je punih osam godina (1895.-1903.) uređivao književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Nominalni urednik bio je vladin savjetnik Kosta Hormann, čovjek širokih obzorja, dobročinitelj Matošev, ali je stvarni urednik časopisa, Hormannovim povjerenjem, bio Kranjčević. Uživao je zaista zavidnu slobodu i zahvaljujući njoj Nada je okupljala najuglednije hrvatske književnike i postala najvažniji književni časopis hrvatske moderne. U njoj je objavio veći broj svojih književnih prikaza i ocjena, a neki od njih vidno nadilaze trenutne potrebe, zbog kojih su bili napisani.
Prvu pjesmu objavio je u Hrvatskoj vili (Zavjet, 1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatog pjesnika dočekani su oduševljeno i proročanski: "Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!" Iz Rima šalje još dvije pjesme sušačkoj Slobodi (Pozdrav i Senju-gradu, 1884.), a vrativši se iz Rima objavljuje u Viencu značajnu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.). Tako je za samo godinu dana obilježio prostor svoga pjesništva i najavio svoj pjesnički put: punih dvadeset i pet godina, od Zavjeta 1883. do Hristove slike u Savremeniku 1908., teći će crtom koju definiraju tri uporišne točke: Domovina - Čovjek - Bog. Dosljedno na toj crti, Kranjčević se nije mijenjao nego rastao i sazrijevao.
Kao pjesnika zanimale su ga sve brige i tegobe njegova naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih parabola, simbola iz povijesti kršćanstva i židovskog naroda; njihovom je alegoričnošću odijevao temeljna ljudska pitanja o svemiru, o životu, o neskladu ideala i zbilje, o svrsi čovjeka i prirode, o vjeri, o Crkvi, o Bogu, o smrti, o ljubavi i suzi, o grijehu i o sreći, o pravdi, o slobodi - o pitanjima koja bi inače bila više nego obična; o tragikomediji svijeta, za koji ni on, kao ni njegova velika pjesnička simpatija Heine, nije uvijek pravo znao, je li bolnica ili umobolnica. Svemirske vizije koje otkriva njegova poezija izrasle su iz mračne stvarnosti khuenovske Hrvatske. Sve patnje što su ih trpjeli njegova pogažena domovina i njegov poniženi narod doživljavao je starčevićanskim očajavanjem i proživljavao svojim pjesničkim senzibilitetom tako intenzivno, da je njihov domet prelazio granice zemaljske stvarnosti. Kozmička dimenzija njegova pjesništva, o kojoj se toliko govorilo i nagađalo, suvislo i nesuvislo, nije zapravo ništa drugo nego bolni odjek i projekcija hrvatske nesreće. Ona proizlazi iz nesklada svijeta - i u neskladu svijeta završava.
Prevodio je s njemačkog i engleskog, a njegova djela prevedena su na bugarski, češki, esperanto, francuski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, ruski, slovački, slovenski i talijanski jezik.
User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 5526
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo
Has thanked: 7 times
Been thanked: 6 times

17 Feb 2018, 15:44

haram wrote:
17 Feb 2018, 14:18
Pa naravno da je kužio da je bezbolnije da se "predomisli" u sudnici, nego na kotaču ili lomači. :mig:
I naravno da je intelektualno ostao nepokolebljiv, što je za očekivat da će diskretno izraziti tu i tamo u bliskim prijateljskim krugovima, što je preraslo u legendu.
Giordano je valjda preduboko zabrazdio i izazvao prevelike reakcije da se samo tako izvuče. A možda su mu i trenutne političke okolnosti išle manje na ruku. Duboka tragedija zapravo.




Tebe znam, a ko je Jorge?
Kriv je zapravo sustav uređivanja ljudskih međuodnosa poznat kao demokracija, kad je glas svakog idiota i moralnoetičkog monstruma jednako uvaživ kao i najboljih od ljudskog roda... faking novovalna politička korektnost, a ne alati kao pismenost i znanstvena metodologija. Vonnegut veli da je kriv hipertrofirani cerebralni korteks, i to je iz jedne perspektive sasvim točno s obzirom da je razum tek alat za instinkte da dođu do svojih zadovoljenja.


Najs post o Giordanu, @Nukac :top:
Jbg. sve je to populus, a vox populi se mora čut'. :Pop:
Rek'o pop! :rofl:
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

17 Feb 2018, 18:22

haram wrote:
17 Feb 2018, 14:18
Tebe znam, a ko je Jorge?
Ime ruže.

Molim da se na početku ovog isječka primijeti posuda s plavom bojom. Poanta je u tome što je u to doba plava boja bila iznimno rijetka i skupa.
Najs post o Giordanu, @Nukac :top:
Fali čavao. :raspa:
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

17 Feb 2018, 21:45

MmeTipfeler wrote:
17 Feb 2018, 18:22
Ime ruže.

Molim da se na početku ovog isječka primijeti posuda s plavom bojom. Poanta je u tome što je u to doba plava boja bila iznimno rijetka i skupa.
Hmmm, nije li to bila purpurna? :misli:
Aaaa, odličan film! Penitenziagite!, Dulčiniti... eto zašto se crkveni establišment toliko bojao hereza :E
MmeTipfeler wrote:
17 Feb 2018, 18:22
Fali čavao. :raspa:
Šta sad to znači?
what we've got here is failure to communicate
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

18 Feb 2018, 13:12

Opet smo na struji danas.

Na današnji je dan 1745. godine rođen Alesandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (18.02.1745. - 05.03.1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.
Volta se od mladosti zanimao za električne pojave, pa je tako još kao mladi student napisao pjesmu na latinskom "De vi attractiva ignis electrici ac phaenomenis inde pendentibus", u kojoj je opisao svoje oduševljenje električnim pojavama.
Godine 1774. je postao profesor fizike, a 1779. godine imenovan je profesorom na Sveučilištu u Paviji.
Volta je 1775. godine izradio "Elektrophor", napravu koja proizvodi statični elektricitet. Nakon toga se posvjećuje kemiji plinova i otkriva plin metan. Godine 1794. dobio je veliko međunarodno priznanje Copleyevu medalju koju mu je dodijelilo londonsko Kraljevsko društvo.
Negdje oko 1800. godine napravio je takozvani Voltin elektrostatički stup, prethodnika moderne baterije. Voltin elektrostatički stup je baterija, koja se sastoji od izmjenično poredanih ploča bakra i cinka. Između ploča se nalazila krpica koja ih je međusobno dijelila. Pošto je kroz stup stalno prolazila stuja, Voltin elektostatički stup je bio najupotrebljiviji izvor električne energije.
Po njemu je nazvana jedinica za napon (Volt).
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

18 Feb 2018, 14:18

Na današnji je dan 1885. godine rođen Josip Goldberg (Sarajevo, 18.02.1885. - Zagreb, 05.10.1960.), znameniti hrvatski akademik židovskog porijekla, profesor, geofizičar, meteorolog i član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).
Akademik Goldberg je počeo raditi kao srednjoškolski nastavnik 1908. godine na gimnaziji u Mostaru. Tu se iskazao kao vrsni pedagog i znanstveni radnik. Često je putovao u Graz, Brno, Beč, Prag, Dresden i Leipzig radi stjecanja u svom pozivu. Još za vrijeme boravka u Mostaru prijavio je disertaciju iz područja termodinamike. U Beču je 1914. promoviran u doktora filozofije. Istegodine je dobio zaposlenje na Velikoj gimnaziji u rodnom Sarajevu, a 1920. je prešao na Veliku realnu gimnaziju (kasnije II muška realna gimnazija Sarajevo).
Kao profesor, od svojih je učenika zahtijevao ozbiljnost i odgovornost prema obvezama, gotovo jednako kao što je i sam prilazio svojim nastavničkim dužnostima. Na osnovi nastavničkog rada i cjelokupnog djelovanja, prof. Goldberg je bio svrstan među najistaknutije profesore srednjih škola u Sarajevu između Prvog i Drugog svjetskog rata.
Osim na gimnaziji, predavao je i na sarajevskoj Tehničkoj školi. Autor je više srednjoškolskih udžbenika iz astronomije i fizike. U Sarajevu je neumorno razvijao znanstveni rad, pa je tako bio stekao kvalifikacije za nastavnika fizike na Univerzitetu, no u tadašnjim uvjetima mu nije bilo omogućeno da tamo i radi. 1922se mjesec dana na Geofizičkom zavodu u Zagrebu pripremao za terenski rad s geomagnetskim teodolitom. Na inicijativu akademika Stjepana Škreba, tadašnji direktor Geofizičkog zavoda, prof. Goldbergu je 1927. ponuđeno mjesto opservatora na Zavodu. Zahvaljujući temeljitosti, širini, i kritičnosti u radu, prof. Goldberg je ubrzo postao istaknuti stručnjak u geofizici , uključen u sve aktivnosti oko organizacije i unapređenja te struke.
1936 je organizirao mareografska istraživanja seša u Bakarskomzaljevu. 1940 je bio izabran dopisnim i 1951 pravim članom JAZU-a, u kojoj je bio urednikom Rasprava Odjela za matematičke,fizičke i tehničke nauke. Jedan je od suosnivača suvremene medicinske meteorologije u Kraljevini Jugoslaviji.
Zalaganjem prof. Goldberga već je 1937 uspostavljena suradnjaGeofizičkog zavoda u Zagrebu i Sveučilišne klinike za bolesti živčanog sustava, a koja traje do danas. 1940 je svoja opažanja o talasoterapiji na Jadranu izložio na simpoziju Hrvatskog liječničkog društva.
Ratne godine za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta je proveo vrlo povučeno, prisilno je bio umirovljen zbog svojeg židovskog podrijetla. Podučavao je osnovnoškolce i srednjoškolce uz neznatni honorar ili čak bez njega. Život tokom tih ratnih godina je podnosio teško, bio je vrlo potišten, a priliku da pobjegne na partizanski oslobođeni teritorij nije iskoristio zbog obiteljskih razloga. Odmah iza rata, 1946, u novoformiranoj FNR Jugoslavije je bio postavljen za redovnog profesora geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Kada je u sastav PMF-a ušao i Zavod za geofiziku pod nazivom Geofizički institut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prof. Goldberg je bio imenovan prvim njegovim predstojnikom.
1949 je organizirao mjerenja magnetske deklinacije na Jadranu. Upravo zahvaljujući njemu geofizika je bila uvedena kao posebna struka sa specijalizacijom u meteorologiji ili užoj geofizici tj. geodinamici. Predavanja prof. Goldberga na PMF-u su bila prožetanjegovim stvaralačkim entuzijazmom. Preuzevši dužnost pročelnika Fizičke sekcije Drugog odjela zalagao se za njen što bolji rad. Tako je nastojanjem prof. Goldberga 1958 godine osnovan Institut za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku JAZU-a, a 1959 je izgrađena montažna zgrada za visinski opservatorij tog Instituta na Medvednici. Također je za života aktivno sudjelovao u rješavanju znanstvenih i organizacijskih problema srodnih ustanova kao što su hidrometeorološke, hidrografske, oceanografske, geomagnetske i seizmološke.
Autor je više znanstvenih radova. Na PMF-u je 1948 uveo predmet geofizika s meteorologijom. Glavno područje njegova znanstvenog i stručnog rada su bili fizika i astronomija, te geofizika i meteorologija, a napose klimatologija, fizička oceanografija i zemaljski magnetizam. U meteorologiji je istraživao povezanost razdiobe naoblake s vremenskim prilikama na nekom području, te je pridonio istraživanju i poznavanju klime u Hrvatskoj za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i FNR Jugoslavije. Publicirao je također stručne i popularne članke iz geofizike i fizike, njihove povijesti i filozofije te napisao srednjoškolske udžbenike iz astronomije i fizike. Bio je i predsjednikom matematičko-fizičke sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

19 Feb 2018, 07:10

haram wrote:
17 Feb 2018, 21:45
Hmmm, nije li to bila purpurna? :misli:
Ne baš. Ova boja odnosno nijansa koja se vidi na filmu, to je ultramarin, a njega su proizvodili od lapis lazulija koji su dovlačili tko zna otkuda i mrvili u prah. Poludragi kamen. Čak je i opat Suger na vitrajima upotrebljavao staklo obojeno kobaltom. Ultramarinsko plava u srednjovjekovnom je slikarstvu, a i poslije, rezervirana za prikaze Djevice Marije.

Aaaa, odličan film!
Knjiga je još bolja. :top:

Šta sad to znači?
Pa ne znam koliko je točno, ali navodno su Giordanu jezik probili čavlom da prestane bogohuliti pred sudom.
User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

19 Feb 2018, 11:52

Na današnji dan obilježavamo rođenje Nikole Kopernika (19.2.1473. - 24.5.1543.). poljskog astronoma čija je heliocentrična teorija označila početak revolucije u astronomiji i postala preteča kasnijih otkrića Keplera i Newtona. Do svibnja 1514. napisao je Commentariolus, prvu skicu tvrdnji koje će kasnije potkrijepiti dokazima u svom klasičnom djelu "De revolutionibus orbium coelestium" (O Revoluciji Nebeskih Sfera, 1343.) i tako dovesti u pitanje geocentričnu kozmologiju koja je bila dogmatično prihvaćena još od Aristotelova vremena. Kopernik je zagovarao heliocentrični model svemira koji zasniva na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca zajedno s ostalim planetima, smatrajući da je to jednostavnije objašnjenje istog fenomena dnevne rotacije neba i godišnjeg pomicanja Sunca, eliptičnog i retrogradnog pokretanja planeta. U središtu radikalne reorganizacije svemira Kopernik se ipak držao starih aristotelovskihih doktrina čvrstih nebeskih sfera i kružnog kretanja nebeskih tijela, i čitava aristotelovska fizika pokreta ostala je nedirnuta. Sa značajnim se izmjenama priklonio ptolomejskom prikazu planetarnog kretanja kompliciranom kombinacijom krugova, zvanih epiciklidi. Obzirom da je shvaćao da njegova teorija naznačava ogromno povećanje veličine svemira, odlučio je proglasiti ga beskonačnim. Tvorac je metode kojom se određuju srednje udaljenosti planeta od Sunca (mjerene srednjom udaljenosti Zemlje). te je uveo novu astronomsku veličinu: zvjezdanu ili sideričku godinu (vrijeme ophoda planeta oko Sunca u koordinatnom sustavu koji je vezan za daleke zvijezde, a centar ima u Suncu. Takav je period istinska fizikalna veličina koja pripada samo planetu). Katolička crkva je 1616. zabranila sva njegova i sva ostala djela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju, a zabrana je povučena tel 1757. godine.
Nikola Kopernik pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske, no sve do 2005.g. točno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski, što je kasnije i potvrđeno identifikacijom. 23. svibnja 2010. Kopernik je uz priznanja i svečanost ponovno pokopan u istoj katedrali.
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

19 Feb 2018, 14:16

MmeTipfeler wrote:
19 Feb 2018, 07:10
Ne baš. Ova boja odnosno nijansa koja se vidi na filmu, to je ultramarin, a njega su proizvodili od lapis lazulija koji su dovlačili tko zna otkuda i mrvili u prah. Poludragi kamen. Čak je i opat Suger na vitrajima upotrebljavao staklo obojeno kobaltom. Ultramarinsko plava u srednjovjekovnom je slikarstvu, a i poslije, rezervirana za prikaze Djevice Marije.
Aaa, nisam to znao... znam da je sve do 19. stoljeća za jedan gram purpurne (koja je i danas propisana u odjevnim detaljima nekih visokih klerika u crkvenoj hijerarhiji) trebalo ubrati oko 10 000 morskih puževa, pa je bila skuplja od zlata (po težini). Indigo-plava u srednjevjekovnoj Evropi isto nije bila baš jeftina.

MmeTipfeler wrote:
19 Feb 2018, 07:10
Knjiga je još bolja. :top:
Moguće, ali vizualni dojam je neprocjenjiv... te autentične srednjevjekovne kule, polumračni interiori, trodimenzionalni likovi, zvuci, grafički prikazan život, nazori, onodobna atmosfera općenito... :top:

MmeTipfeler wrote:
19 Feb 2018, 07:10
Pa ne znam koliko je točno, ali navodno su Giordanu jezik probili čavlom da prestane bogohuliti pred sudom.
Uh, šta su ti moderatorske ovlasti...
what we've got here is failure to communicate
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

19 Feb 2018, 16:32

haram wrote:
19 Feb 2018, 14:16
Uh, šta su ti moderatorske ovlasti...
:D :D :D

Vidiš, vidiš... To još nismo stavili u pravila... :raspa:

Pigmenti su bili općenito skupi, cijena je ovisila o dostupnosti, kao i o kvaliteti.

Knjiga je uvijek bolja jer vizualiziraš vlastite slike, a ne one koje ti film nameće.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

19 Feb 2018, 23:21

Zna li netko da je na današnji dan, prije točno dvije godine, umrla Nelle Harper Lee?
Post Reply