Tepaj ti njoj kako god želiš, samo nek je čitko.
Moderna matematika
-
- Posts: 565
- Joined: 28 Sep 2011, 18:16
Naveo bih 2-3 stvari o matematici, ili matematičarima.
Matematika nije prirodna znanost, nego kognitivna. Bar ju tako klasificiraju- iako se dosta matematičara ne bi s tim složilo. Veliki ruski matematičar Vladimir Arnoljd je insistirao da je matematika grana fizike (široko shvaćene). "Čista" matematika je novijega datuma, dobar dio velikih matematičara su bili i fizičari u modernom smislu (Arhimed, Newton, Descartes, Leibniz, Stokes, Poincare, Poisson, ...).
Svjetonazorski, u nešto suženom vidu, matematičari se dijele na realiste/empiriste i platoniste (ovi prvi u još nekoliko grupa). Prva skupina drži da je matematika produkt ljudskoga uma i ništa više. Veliki predstavnici su bili Poincare, Hilbert, L.E.J. Brouwer i još neki. Druga skupina misli da matematički objekti postoje nezavisno od ljudskoga uma, te da ih matematika samo otkriva (to je bilo Platonovo mišljenje). Među modernima, tomu su bliski Goedel, Grothendieck, možda von Neumann (za njega nisam siguran).
Matematika nije prirodna znanost, nego kognitivna. Bar ju tako klasificiraju- iako se dosta matematičara ne bi s tim složilo. Veliki ruski matematičar Vladimir Arnoljd je insistirao da je matematika grana fizike (široko shvaćene). "Čista" matematika je novijega datuma, dobar dio velikih matematičara su bili i fizičari u modernom smislu (Arhimed, Newton, Descartes, Leibniz, Stokes, Poincare, Poisson, ...).
Svjetonazorski, u nešto suženom vidu, matematičari se dijele na realiste/empiriste i platoniste (ovi prvi u još nekoliko grupa). Prva skupina drži da je matematika produkt ljudskoga uma i ništa više. Veliki predstavnici su bili Poincare, Hilbert, L.E.J. Brouwer i još neki. Druga skupina misli da matematički objekti postoje nezavisno od ljudskoga uma, te da ih matematika samo otkriva (to je bilo Platonovo mišljenje). Među modernima, tomu su bliski Goedel, Grothendieck, možda von Neumann (za njega nisam siguran).
-
- Posts: 565
- Joined: 28 Sep 2011, 18:16
Iako nisam neki značajni matematičar- daleko od toga !- mogu reći nešto o vidovima matematike koji djeluju na psihu. Osobno, nije mi nikad bila interesantna matematička logika, i tu sam truba. No, viša algebra- onoliko koliko sam ju radio- ostavlja dojam, kad se svladaju osnove, neke dublje spoznaje o zbilji. Slična, a opet drugačija je, algebarska topologija, visokog i višega ranga. Kod nekih teorema kao da se javlja opojnost i kao da puca širi pogled na međupovezanost matematičkih objekata.
Iako iznimno funkcionalne, priznajem da nikad nisam bio jako zagrijan za diferencijalne jednadžbe. Možda zato što ozbiljno rješavanje nužno uvlači numeričku analizu, meni dosta naporno polje.
Osim učenja nekoga predmeta, sjećam se zadivljenosti kod čitanja Grothendieckovih djela (maloga dijela golema opusa). Nije mi bilo jasno kako netko to može napraviti. Iako sam pozaboravljao dosta toga, ostalo mi je sjećanje kao da bazam kroz prašumu, a vidim tek dva-tri drveta.
Sumarno, bavljenje visokom matematikom je, posebice za iznimne talente, kao potraga za općim zakonima preobrazbe struktura. Pojedini dijelovi mogu biti od tek tehničke važnosti, neki od vrlo velike, a da ne daju neku širu spoznaju. No, dio je -i za one koji nisu tu nešto kreativni- i intelektualno i emocionalno i- zašto ne - spiritualno zadovoljstvo. Pitanje što razne spoznaje teorije brojeva, više algebre, topologije "znače" i nije toliko besmisleno. Znače nešto, no prije bih rekao da upućuju na granice dosega ljudskoga uma. No, to je već tema za sci fi ...
Iako iznimno funkcionalne, priznajem da nikad nisam bio jako zagrijan za diferencijalne jednadžbe. Možda zato što ozbiljno rješavanje nužno uvlači numeričku analizu, meni dosta naporno polje.
Osim učenja nekoga predmeta, sjećam se zadivljenosti kod čitanja Grothendieckovih djela (maloga dijela golema opusa). Nije mi bilo jasno kako netko to može napraviti. Iako sam pozaboravljao dosta toga, ostalo mi je sjećanje kao da bazam kroz prašumu, a vidim tek dva-tri drveta.
Sumarno, bavljenje visokom matematikom je, posebice za iznimne talente, kao potraga za općim zakonima preobrazbe struktura. Pojedini dijelovi mogu biti od tek tehničke važnosti, neki od vrlo velike, a da ne daju neku širu spoznaju. No, dio je -i za one koji nisu tu nešto kreativni- i intelektualno i emocionalno i- zašto ne - spiritualno zadovoljstvo. Pitanje što razne spoznaje teorije brojeva, više algebre, topologije "znače" i nije toliko besmisleno. Znače nešto, no prije bih rekao da upućuju na granice dosega ljudskoga uma. No, to je već tema za sci fi ...
-
- Posts: 565
- Joined: 28 Sep 2011, 18:16
Istina, što se odnosi i na matematičke grane i oblike u konačnici reducirane na diferencijalne jednačbe (tenzori, diferencijalne forme itd.) To samo pokazuje da je velika većina matematike izvan fizike- jednostavno, nema primjene, pa su stoga zamisli kao Maxa Tegmarka- promašene: https://www.nytimes.com/2014/02/16/book ... gmark.html
- Quark
- Informatičar starog kova
- Posts: 1860
- Joined: 20 Oct 2015, 19:19
- Has thanked: 2 times
- Been thanked: 4 times
Imam od Frenkela Love&MathHroboatos wrote: ↑04 Apr 2017, 21:19Istina, što se odnosi i na matematičke grane i oblike u konačnici reducirane na diferencijalne jednačbe (tenzori, diferencijalne forme itd.) To samo pokazuje da je velika većina matematike izvan fizike- jednostavno, nema primjene, pa su stoga zamisli kao Maxa Tegmarka- promašene: https://www.nytimes.com/2014/02/16/book ... gmark.html
TDK MA-XG najbolja kazeta na svitu.
- Šabović Adis
- Inventar
- Posts: 5526
- Joined: 22 Aug 2015, 20:45
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 7 times
- Been thanked: 6 times
http://www.edwardfrenkel.com/lovemath/
Fakat bismo ostali uskraćeni za svršni uzrok plagijarizma odnosno ne bismo uopšte morali odoljevati svekolikom iskušenju imitatorstva te bismo se u potpunosti mogli posvetiti umjetnosti slikanja. Ovako, ne vidimo dalje od Goge Van Kenoge i Spase Pikase a umjetnost spade na umješnost. Zanat iberales! Kakav uspjeh, jebote...
I ovaj peint ei fens, jel' to neki moleraj u pitanju - ko je vidio slikat' tarabe...il' šarena vrata? Aupičku...
Koljiiiii...
Fakat, šta?What if you had to take an art class in which you were taught only how to paint a fence, but were never shown the paintings of van Gogh or Picasso?
Fakat bismo ostali uskraćeni za svršni uzrok plagijarizma odnosno ne bismo uopšte morali odoljevati svekolikom iskušenju imitatorstva te bismo se u potpunosti mogli posvetiti umjetnosti slikanja. Ovako, ne vidimo dalje od Goge Van Kenoge i Spase Pikase a umjetnost spade na umješnost. Zanat iberales! Kakav uspjeh, jebote...
I ovaj peint ei fens, jel' to neki moleraj u pitanju - ko je vidio slikat' tarabe...il' šarena vrata? Aupičku...
Alas, this is how math is taught, and so for most of us it becomes the intellectual equivalent of watching paint dry. In Love and Math, renowned mathematician Edward Frenkel reveals a side of math we’ve never seen, suffused with(...)
Koljiiiii...
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
-
- Posts: 5232
- Joined: 07 Oct 2011, 15:32
Neka matematike, ko je prije 100 godina mislija da će Liejeve algebre i njihove reprezentacije bit najzabavniji dio fizike.Hroboatos wrote: ↑04 Apr 2017, 21:19Istina, što se odnosi i na matematičke grane i oblike u konačnici reducirane na diferencijalne jednačbe (tenzori, diferencijalne forme itd.) To samo pokazuje da je velika većina matematike izvan fizike- jednostavno, nema primjene, pa su stoga zamisli kao Maxa Tegmarka- promašene: https://www.nytimes.com/2014/02/16/book ... gmark.html