Ugrožene životinjske vrste

Matematika, fizika, kemija, biologija, geologija...
User avatar
Pješčana
Posts: 8262
Joined: 17 Sep 2011, 22:52
Location: Hrvaška
Contact:

25 Aug 2012, 22:24

http://www.24sata.hr/zanimljivosti/cres ... nom-278901

Znači, mladi sup, imenom Oštro :cerek: je povuko čak do Švedske (valjda je čuo da je tam bolji standard) i sad ga vraćaju.
Na stranu supovi, kakva nam je situacija u državi s ugroženim vrstama? Jel radimo što po tom planu?


Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich.
Occam
Posts: 26
Joined: 07 Jan 2012, 11:43

26 Aug 2012, 23:09

Zastitu, monitoring i brigu provode nesto drzavne institucije, nesto savjesni lovci i lovocuvari, nesto entuzijasti, a najvise nitko. Srecom kod nas nije tako hitno stanje kao u tropskoj Aziji i Africi.

Kao izvor informacija mogu posluziti Crvene liste (sisavaca, ptica, riba itd.) Hrvatske http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige-48.html , ali podaci s njih znaju biti i pogresni.
Tu je i zakon o zasticenim svojtama: http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/201 ... 019440.pdf
Vrlo dobar site je IUCN Red list - http://www.iucnredlist.org/

Onako nabrzinu:

Veliki tetrijeb je u jako losem stanju i ne treba mu puno da nestane, mali tetrijeb je nestao - ako je uopce i bio prisutan, ljestarka je dosta lose; orao stekavac se oporavio, suri orao je prisutan ali moglo bi bolje, stepski sokol je vrlo rijedak http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VS ... sokol1.pdf ,krski sokol nesto bolje http://ec.europa.eu/environment/nature/ ... rmicus.pdf , Eleonorin sokol ugrozen, smedjeglavi sup i kostoberina nestali, bjeloglavi sup se gnijezdi samo na Cresu (donedavno je bio prisutan i u Paklenici i jos par mjesta; supovi i orlovi opcenito su stradali u akcijama trovanja vukova pedesetih godina; takodjer, strvinarima ne pogoduje niska brojnost krupne divljaci, te nestanak ekstenzivnog stocarstva, jer nema vise krepane stoke po brdima - sve se spaljuje u kafilerijama).
Za ptice mocvarice ne znam, ima tu ugrozenih. Ima i ptica koje nisu ugrozene, ali su u padu - naprimjer trcka koja je stradala od pesticida u poljoprivredi, kamenjarka kojoj ne pogoduje sukcesija pasnjaka u sumu i sikaru, djetlici kojima ne pogoduje uklanjanje starih i supljih stabala...

Autohtone pastrve jadranskog sliva (solinska, zrnovnicka, neretvanska) su malobrojne i pred izumiranjem. Gaovice kako koja - http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=18198 http://www.imoart.hr/portal/priroda/ziv ... ovica.html
U dunavskom slivu mladica mislim da nije bas dobro, a jesetre nema otkad je izgradjena HE Djerdap.
Morski psi i raze su u padu, narocito veci. Od ostale morske ribe kavala je lose, a mnoge komercijalne i trazene vrste oborite ribe su u padu, iako se jos ne smatraju ugrozenima.

Za morske kornjace ne znam, vise se ne love ali njima trebaju neometane pjescane plaze za razmnozavanje. Ne znam kako stvar stoji s barskim i kopnenim kornjacama.

Vodozemci, posebno zabe, u padu su sirom svijeta zbog sirenja gljivicne bolesti (v. Chytrid fungus).

Za kukce ne znam. Ostale beskraljeznjake takodjer slabo pratim, ali znam da je rijecni rak nestao iz vecine rijeka, a u moru skamp je prelovljen i u znatnom padu; ako se dobro sjecam, i hlap je lose.

Od sisavaca, sredozemna medvjedica je mozda najugrozenija; smatralo se da je nestala, ali se ovih godina vidja najmanje jedna (najveca populacija je u Grckoj). Koga zanimaju medvjedice, odlican resurs je online casopis Monachus guardian http://www.monachus-guardian.org/library.htm
Od dupina dobri dupin je stabilan, obicni dupin je jako lose. Kitovi se oporavljaju sto je svjetski trend.
Ima nekih ugrozenih sismisa ali njih ne poznajem.
Vuk se oporavio i stanje je oko 200 primjeraka, doduse prosle godine zabiljezen je odredjeni pad. Medvjed je u dosta dobrom stanju. Ris je bio izumro pocetkom 20.st, reintroduciran 70-ih godina (svega 3 para), bio se oporavio i prosirio, no vec neko vrijeme je u padu i brojnost u Hrvatskoj se procjenjuje na svega mozda 40-ak primjeraka.
Vidra je ugrozena i zasticena, ne znam trend. Dabar je bio izumro, reintroduciran je i mislim da mu dobro ide.

Takodjer, u Europi danas zapravo govorimo o osiromasenim ekosustavima; naime, niz vrsta istrijebljen je dosta davno. Pleistocenski lokaliteti (Dramlje-Vrtare, Mujina pecina, Biokovo, Vindija, Veternica i drugi) otkrivaju niz vrsta koje danas nisu vise prisutne, od spiljskog medvjeda, par vrsta nosoroga, slona i mamuta, do spiljskog lava, hijena, divljih goveda, divljih magaraca, konja, losova i kozoroga. Moguce je da su leopard i spiljski lav prezivjeli sve do u broncano doba, ali zapisa nema jer ih nije imao tko voditi. Na tada "civiliziranijem" juznom Balkanu naprimjer nadje se ponesto - recimo Kserkso spominje da su mu lavovi napadali deve za vrijeme pohoda na Makedoniju, Homer poznaje lavove i leoparde... Za divlje govedo (dugorogi tur - po kojem je Turopolje dobilo ime) znamo da je nestalo tek u srednjem vijeku...i tako dalje.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

31 Mar 2019, 15:34

Kad čovjek zajebe, ceh plaćaju životinje. Priča o Mljetu i mungosima poznata je, a Mljet nije jedini naš otok koji je ostao bez svojih zmija. I na drugom kraju svijeta, širom oceanskih otočja, kukaju zbog štete koju su nanijele invazivne životinjske vrste. U proteklih 500 godina čak 75 posto izumrlih ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca nestalo je upravo na otocima. A za dobar dio toga zaslužne su strane životinje koje je na netaknuta područja doveo čovjek.

U čudu vas može ostaviti zahtjev znanstvenika: "Bolje istrijebiti mace nego da ostanemo bez gougške strnadice!" - ali kad ne znamo bolje, što nam osim rigoroznih poteza preostaje? Istrebljenje mačaka, svinja, pasa i sličnih sisavaca moglo bi spasiti čak 9,4 posto globalno ugroženih otočnih vrsta.
Potpisi su za budale.
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

31 Mar 2019, 19:56

Sad sam lagano mišljenja da treba istrijebiti te tzv.znanstvenike, i tako su niškoristi, samo troše prirodne resurse i omogućuju širenje i razmnažanje najinvazivnije i najštetnije vrste na planetu. :mad:

Ali nije mi jasno šta ih uopće treba dirati izumiranje pojedinih vrsta kad čitavi ekosustavi nestaju.
what we've got here is failure to communicate
Post Reply