http://www.24sata.hr/zanimljivosti/cres ... nom-278901
Znači, mladi sup, imenom Oštro je povuko čak do Švedske (valjda je čuo da je tam bolji standard) i sad ga vraćaju.
Na stranu supovi, kakva nam je situacija u državi s ugroženim vrstama? Jel radimo što po tom planu?
Ugrožene životinjske vrste
- Pješčana
- Posts: 8262
- Joined: 17 Sep 2011, 22:52
- Location: Hrvaška
- Contact:
Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich.
-
- Posts: 26
- Joined: 07 Jan 2012, 11:43
Zastitu, monitoring i brigu provode nesto drzavne institucije, nesto savjesni lovci i lovocuvari, nesto entuzijasti, a najvise nitko. Srecom kod nas nije tako hitno stanje kao u tropskoj Aziji i Africi.
Kao izvor informacija mogu posluziti Crvene liste (sisavaca, ptica, riba itd.) Hrvatske http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige-48.html , ali podaci s njih znaju biti i pogresni.
Tu je i zakon o zasticenim svojtama: http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/201 ... 019440.pdf
Vrlo dobar site je IUCN Red list - http://www.iucnredlist.org/
Onako nabrzinu:
Veliki tetrijeb je u jako losem stanju i ne treba mu puno da nestane, mali tetrijeb je nestao - ako je uopce i bio prisutan, ljestarka je dosta lose; orao stekavac se oporavio, suri orao je prisutan ali moglo bi bolje, stepski sokol je vrlo rijedak http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VS ... sokol1.pdf ,krski sokol nesto bolje http://ec.europa.eu/environment/nature/ ... rmicus.pdf , Eleonorin sokol ugrozen, smedjeglavi sup i kostoberina nestali, bjeloglavi sup se gnijezdi samo na Cresu (donedavno je bio prisutan i u Paklenici i jos par mjesta; supovi i orlovi opcenito su stradali u akcijama trovanja vukova pedesetih godina; takodjer, strvinarima ne pogoduje niska brojnost krupne divljaci, te nestanak ekstenzivnog stocarstva, jer nema vise krepane stoke po brdima - sve se spaljuje u kafilerijama).
Za ptice mocvarice ne znam, ima tu ugrozenih. Ima i ptica koje nisu ugrozene, ali su u padu - naprimjer trcka koja je stradala od pesticida u poljoprivredi, kamenjarka kojoj ne pogoduje sukcesija pasnjaka u sumu i sikaru, djetlici kojima ne pogoduje uklanjanje starih i supljih stabala...
Autohtone pastrve jadranskog sliva (solinska, zrnovnicka, neretvanska) su malobrojne i pred izumiranjem. Gaovice kako koja - http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=18198 http://www.imoart.hr/portal/priroda/ziv ... ovica.html
U dunavskom slivu mladica mislim da nije bas dobro, a jesetre nema otkad je izgradjena HE Djerdap.
Morski psi i raze su u padu, narocito veci. Od ostale morske ribe kavala je lose, a mnoge komercijalne i trazene vrste oborite ribe su u padu, iako se jos ne smatraju ugrozenima.
Za morske kornjace ne znam, vise se ne love ali njima trebaju neometane pjescane plaze za razmnozavanje. Ne znam kako stvar stoji s barskim i kopnenim kornjacama.
Vodozemci, posebno zabe, u padu su sirom svijeta zbog sirenja gljivicne bolesti (v. Chytrid fungus).
Za kukce ne znam. Ostale beskraljeznjake takodjer slabo pratim, ali znam da je rijecni rak nestao iz vecine rijeka, a u moru skamp je prelovljen i u znatnom padu; ako se dobro sjecam, i hlap je lose.
Od sisavaca, sredozemna medvjedica je mozda najugrozenija; smatralo se da je nestala, ali se ovih godina vidja najmanje jedna (najveca populacija je u Grckoj). Koga zanimaju medvjedice, odlican resurs je online casopis Monachus guardian http://www.monachus-guardian.org/library.htm
Od dupina dobri dupin je stabilan, obicni dupin je jako lose. Kitovi se oporavljaju sto je svjetski trend.
Ima nekih ugrozenih sismisa ali njih ne poznajem.
Vuk se oporavio i stanje je oko 200 primjeraka, doduse prosle godine zabiljezen je odredjeni pad. Medvjed je u dosta dobrom stanju. Ris je bio izumro pocetkom 20.st, reintroduciran 70-ih godina (svega 3 para), bio se oporavio i prosirio, no vec neko vrijeme je u padu i brojnost u Hrvatskoj se procjenjuje na svega mozda 40-ak primjeraka.
Vidra je ugrozena i zasticena, ne znam trend. Dabar je bio izumro, reintroduciran je i mislim da mu dobro ide.
Takodjer, u Europi danas zapravo govorimo o osiromasenim ekosustavima; naime, niz vrsta istrijebljen je dosta davno. Pleistocenski lokaliteti (Dramlje-Vrtare, Mujina pecina, Biokovo, Vindija, Veternica i drugi) otkrivaju niz vrsta koje danas nisu vise prisutne, od spiljskog medvjeda, par vrsta nosoroga, slona i mamuta, do spiljskog lava, hijena, divljih goveda, divljih magaraca, konja, losova i kozoroga. Moguce je da su leopard i spiljski lav prezivjeli sve do u broncano doba, ali zapisa nema jer ih nije imao tko voditi. Na tada "civiliziranijem" juznom Balkanu naprimjer nadje se ponesto - recimo Kserkso spominje da su mu lavovi napadali deve za vrijeme pohoda na Makedoniju, Homer poznaje lavove i leoparde... Za divlje govedo (dugorogi tur - po kojem je Turopolje dobilo ime) znamo da je nestalo tek u srednjem vijeku...i tako dalje.
Kao izvor informacija mogu posluziti Crvene liste (sisavaca, ptica, riba itd.) Hrvatske http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige-48.html , ali podaci s njih znaju biti i pogresni.
Tu je i zakon o zasticenim svojtama: http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/201 ... 019440.pdf
Vrlo dobar site je IUCN Red list - http://www.iucnredlist.org/
Onako nabrzinu:
Veliki tetrijeb je u jako losem stanju i ne treba mu puno da nestane, mali tetrijeb je nestao - ako je uopce i bio prisutan, ljestarka je dosta lose; orao stekavac se oporavio, suri orao je prisutan ali moglo bi bolje, stepski sokol je vrlo rijedak http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VS ... sokol1.pdf ,krski sokol nesto bolje http://ec.europa.eu/environment/nature/ ... rmicus.pdf , Eleonorin sokol ugrozen, smedjeglavi sup i kostoberina nestali, bjeloglavi sup se gnijezdi samo na Cresu (donedavno je bio prisutan i u Paklenici i jos par mjesta; supovi i orlovi opcenito su stradali u akcijama trovanja vukova pedesetih godina; takodjer, strvinarima ne pogoduje niska brojnost krupne divljaci, te nestanak ekstenzivnog stocarstva, jer nema vise krepane stoke po brdima - sve se spaljuje u kafilerijama).
Za ptice mocvarice ne znam, ima tu ugrozenih. Ima i ptica koje nisu ugrozene, ali su u padu - naprimjer trcka koja je stradala od pesticida u poljoprivredi, kamenjarka kojoj ne pogoduje sukcesija pasnjaka u sumu i sikaru, djetlici kojima ne pogoduje uklanjanje starih i supljih stabala...
Autohtone pastrve jadranskog sliva (solinska, zrnovnicka, neretvanska) su malobrojne i pred izumiranjem. Gaovice kako koja - http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=18198 http://www.imoart.hr/portal/priroda/ziv ... ovica.html
U dunavskom slivu mladica mislim da nije bas dobro, a jesetre nema otkad je izgradjena HE Djerdap.
Morski psi i raze su u padu, narocito veci. Od ostale morske ribe kavala je lose, a mnoge komercijalne i trazene vrste oborite ribe su u padu, iako se jos ne smatraju ugrozenima.
Za morske kornjace ne znam, vise se ne love ali njima trebaju neometane pjescane plaze za razmnozavanje. Ne znam kako stvar stoji s barskim i kopnenim kornjacama.
Vodozemci, posebno zabe, u padu su sirom svijeta zbog sirenja gljivicne bolesti (v. Chytrid fungus).
Za kukce ne znam. Ostale beskraljeznjake takodjer slabo pratim, ali znam da je rijecni rak nestao iz vecine rijeka, a u moru skamp je prelovljen i u znatnom padu; ako se dobro sjecam, i hlap je lose.
Od sisavaca, sredozemna medvjedica je mozda najugrozenija; smatralo se da je nestala, ali se ovih godina vidja najmanje jedna (najveca populacija je u Grckoj). Koga zanimaju medvjedice, odlican resurs je online casopis Monachus guardian http://www.monachus-guardian.org/library.htm
Od dupina dobri dupin je stabilan, obicni dupin je jako lose. Kitovi se oporavljaju sto je svjetski trend.
Ima nekih ugrozenih sismisa ali njih ne poznajem.
Vuk se oporavio i stanje je oko 200 primjeraka, doduse prosle godine zabiljezen je odredjeni pad. Medvjed je u dosta dobrom stanju. Ris je bio izumro pocetkom 20.st, reintroduciran 70-ih godina (svega 3 para), bio se oporavio i prosirio, no vec neko vrijeme je u padu i brojnost u Hrvatskoj se procjenjuje na svega mozda 40-ak primjeraka.
Vidra je ugrozena i zasticena, ne znam trend. Dabar je bio izumro, reintroduciran je i mislim da mu dobro ide.
Takodjer, u Europi danas zapravo govorimo o osiromasenim ekosustavima; naime, niz vrsta istrijebljen je dosta davno. Pleistocenski lokaliteti (Dramlje-Vrtare, Mujina pecina, Biokovo, Vindija, Veternica i drugi) otkrivaju niz vrsta koje danas nisu vise prisutne, od spiljskog medvjeda, par vrsta nosoroga, slona i mamuta, do spiljskog lava, hijena, divljih goveda, divljih magaraca, konja, losova i kozoroga. Moguce je da su leopard i spiljski lav prezivjeli sve do u broncano doba, ali zapisa nema jer ih nije imao tko voditi. Na tada "civiliziranijem" juznom Balkanu naprimjer nadje se ponesto - recimo Kserkso spominje da su mu lavovi napadali deve za vrijeme pohoda na Makedoniju, Homer poznaje lavove i leoparde... Za divlje govedo (dugorogi tur - po kojem je Turopolje dobilo ime) znamo da je nestalo tek u srednjem vijeku...i tako dalje.
- Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Kad čovjek zajebe, ceh plaćaju životinje. Priča o Mljetu i mungosima poznata je, a Mljet nije jedini naš otok koji je ostao bez svojih zmija. I na drugom kraju svijeta, širom oceanskih otočja, kukaju zbog štete koju su nanijele invazivne životinjske vrste. U proteklih 500 godina čak 75 posto izumrlih ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca nestalo je upravo na otocima. A za dobar dio toga zaslužne su strane životinje koje je na netaknuta područja doveo čovjek.
U čudu vas može ostaviti zahtjev znanstvenika: "Bolje istrijebiti mace nego da ostanemo bez gougške strnadice!" - ali kad ne znamo bolje, što nam osim rigoroznih poteza preostaje? Istrebljenje mačaka, svinja, pasa i sličnih sisavaca moglo bi spasiti čak 9,4 posto globalno ugroženih otočnih vrsta.
U čudu vas može ostaviti zahtjev znanstvenika: "Bolje istrijebiti mace nego da ostanemo bez gougške strnadice!" - ali kad ne znamo bolje, što nam osim rigoroznih poteza preostaje? Istrebljenje mačaka, svinja, pasa i sličnih sisavaca moglo bi spasiti čak 9,4 posto globalno ugroženih otočnih vrsta.
Potpisi su za budale.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Sad sam lagano mišljenja da treba istrijebiti te tzv.znanstvenike, i tako su niškoristi, samo troše prirodne resurse i omogućuju širenje i razmnažanje najinvazivnije i najštetnije vrste na planetu.
Ali nije mi jasno šta ih uopće treba dirati izumiranje pojedinih vrsta kad čitavi ekosustavi nestaju.
Ali nije mi jasno šta ih uopće treba dirati izumiranje pojedinih vrsta kad čitavi ekosustavi nestaju.
what we've got here is failure to communicate