Farmaceutska industrija ili mafija?
-
Donna Sole
- Posts: 3242
- Joined: 30 Sep 2011, 23:18
- Location: Virgin Valley
- Been thanked: 1 time
Vodi li ko računa o kvaliteti cjepiva 5u1 ili koliko već ujedan?
Nije li to previše za jedan slabašan dječji organizam?
Kad se već mora cijepit jer su blagodati i učinci cjepiva značajniji od rizika, onda nek se cijepi jedno po jedno i postupno a ne sve odmah...Neka vrate ona cjepiva iz našeg doba ...
nisam pametna, djeca su mi velika ali se već unaprijed bojim za dobrodošle unuke ..što onda?
Nije li to previše za jedan slabašan dječji organizam?
Kad se već mora cijepit jer su blagodati i učinci cjepiva značajniji od rizika, onda nek se cijepi jedno po jedno i postupno a ne sve odmah...Neka vrate ona cjepiva iz našeg doba ...
nisam pametna, djeca su mi velika ali se već unaprijed bojim za dobrodošle unuke ..što onda?
kurvanjski avatar, a
-
judolino
- Swine Who Must Be Obeyed
- Posts: 6223
- Joined: 25 Sep 2011, 09:03
Zanimljivo, kad su nas cijepili u mračnom dobu socijalizma, ta primitivna komunistička cjepiva su funkcionirala. Al bitno da je u kapitalizmu sve bolje i kvalitetnije, naravno...
-
Euklid
- old school
- Posts: 15047
- Joined: 04 Jun 2012, 18:13
- Location: una ballata del mare salato
Evo jedan interesantan istup dr. Sladoljeva, čovjeka koji je prvi upozoravao na malverzacije s cjepivima i kriminal u Imunološkom zavodu:
Dne 9.2.2014. „Koordinacija zaposlenika Imunološkog zavoda“ (Koordinacija) reagirala je na moj istup u emisiji Labirint od 6. 2. 2014. demantijem „Labirint – reakcija na istup dr Sladoljeva“. Za njega sam saznao nekidan. U vrijeme objave bio sam duže odsutan. Anonimni autori njime „žele informirati hrvatsku javnost" da se dr Srećko Sladoljev "nikada nije bavio cjepivima, ne posjeduje profesionalne kvalifikacije niti stručno iskustvo“, pa su „svi stavovi na temu cijepljenja i cjepiva isključivo stavovi pojedinca, a ne stručnjaka“. Prvo nije točno jer ja se jesam „bavio cjepivima“, a koliko sam u stavovima bio u pravu, pokazalo je vrijeme. Ne sjećam se da je moje tvrdnje netko osporio, osim sastavljača ovog demantija.
I.
Cijeli radni vijek bavio sam se, između ostalog, i cjepivima i cijepljenjem. Koordinacija to ne zna ili ne razumije. „Baviti se cjepivom“ ne znači tek rutinski umnožavati virus (antigen) na staničnoj kulturi za potrebe formulacije cjepiva! Osobno sam priredio na desetke različitih cjepiva (antigena), istraživao i primjenjivao za njih pojačivače, uveo metode kako bih pratio posljedično izazvani imunološki odgovor te na temelju tih rezultata optimirao cijepne sheme i konačno, za potrebe istraživanja, razvoja, ali i u komercijalne svrhe, sa suradnicima sam proizvodio stotinjak raznih antiseruma koji su - produkt cijepljenja.
Na Zavod sam došao 1983. g. (kontaktiran sam već 1981.). Bio sam jedan od malobrojnih (u svijetu) koji je ovladao imunoinženjeringom, tehnologijom kojom su se specifični antiserumi mogli proizvesti u neograničenim količinama u laboratoriju bez pokusnih životinja! Imperativ uvođenje ove tehnologije bio je u skladu s ugledom kojega je tada Imunološki zavod uživao u svijetu.
Imunoinženjering zahtijeva specifična cijepljenja radi poticanja posebnih imunoloških stanica na umnožavanje i diferencijaciju koje će se kasnijim manipulacijama učiniti besmrtnima i proizvoditi tražena protutijela. Da bi se među stotinama rastućih kolonija stanica otkrio pravi klon, potrebno je u postupak ugraditi osjetljive imunološke metode njihovog pretraživanja (engl. screening), a svaka je po sebi malo „remek djelo“. Sa suradnicima sam "dizajnirao" preko 100 genetski stabilnih klonova željenih specifičnosti, od kojih čak 27 za potrebe izdvajanja koagulacijskih faktora iz ljudske plazme, a tridesetak za dijagnostiku krvnih grupa (ABO, Bombay (H), Coombsov reagens). Njihovu komercijalnu upotrebljivost potvrdio nekoliko godina kasnije i Republički zavod za transfuziju krvi..
To nije bilo sve. Prvi dizajnirani klon (1985) bio je na hormon štitnjače radi osuvremenjenja jednog našeg komercijalnog testa. Nije bio interesa. U suradnji s Institutom Ruđer Bošković napravili smo klonove na inzulin i zmijski otrov, a u suradnji s Medicinskim fakultetom na glikoprotein koji se javlja kod Alzheimerove bolesti (tek desetak godina kasnije Amerikanci su napravili prvi komercijalni serološki test!). Napravili smo i klonove na citomegalovirus za potrebe dijagnostike ovog virusa koji je kontraindiciran u trudnoći, klonove koji su izlučivali hemolizine itd. Sve je to trebao biti temelj za nove proizvode Imunološkog zavoda.
Bitno je ovdje reći kako je za svaki hibridom (klon) trebalo prirediti cjepivo, uvesti metode provjere imunog odgovora u cijepljenih životinja ali i metode screening-a rastućih hibridoma. Koliko je to znalo biti složeno, spominjem švicarsku firmu koja je tražila da za njih konstruiramo hibridome za potrebe dijagnostike aciliranog hemoglobina (Ac-Hb) kojim se mogao procijeniti ukupni status dijabetičara. Tehnološki nismo bili ekipirani proizvesti učinkovito Ac-Hb cjepivo, ali smo im sugerirali kako da ga sami naprave (danas je dijagnostika Ac-Hb uobičajena u dijagnostici šećerne bolesti).
Na žalost, sukob sa sveopćom korupcijom, lopovlukom i pretvorbenim nemoralom, loše se odrazio na posao s „hibridomima“. Sve što smo napravili, zatrto je. Direktor Beck stavio je hibridome „na led“ (nije htio investirati u „scale up“, prostor, fermentore itd.), a direktor Silobrčić dao ih je baciti. Neka korist od hibridoma bili su na kraju samo rezultati moje disertacije (1980-1981) u kojoj sam pokazao kako se pomoću „in vitro“ protutijela uspješno može pripremiti koštana srž za transplantaciju u svrhu liječenje leukemija. Ovom metodom danas se liječe ljudi.
1991-1998 vodio sam Odjel za imunodijagnostike koji je komercijalno proizvodio stotinjak antiseruma. Za to smo morali priređivati cjepiva, istraživati i provoditi sheme cijepljenja, dakle morao sam se „baviti cjepivima“. U svrhu boljih prinosa, prvi sam na Imunološkom zavodu (vjerojatno i u Jugoslaviji) odbacio krvarenje kao metodu prikupljanja antiseruma u životinja, a uveo plazmaferezu. Tek kasnije, metoda je primjenjena za proizvodnju naših antitoksičnih seruma protiv difterije i tetanusa! Odjel je 1991 i 1992. g imao je najveći rast na Zavodu . Oko 1000%. Do moga povratka iz HV-a 1994. g., Odjel je stagnirao, zbog nekvalitetnih isporuka gubili smo kupce itd..
Nisam direktno radio u samoj proizvodnji virusnih cjepiva i antitoksina, ali su me uprave angažirale na oba posla. 1987. g., kada se odustalo od našeg cjepiva za gripu u aerosolu, mene su poslali u Dresden, najveću tvornicu cjepiva za gripu Istočnog bloka radi prijenosa tehnologije pročišćavanja animalnih proteina koja je bila nužna za ev. nastavak proizvodnje cjepiva u šprici (tada sam se prvi put počeo razmišljati o prirodnijim načinima imunizacije). Te godine predložio sam "topografsko snimanje" našeg najvrijednog cijepnog soja Edmonston-Zagreb hibridomskom tehnikom kako bismo "snimili" njegovu antigensku posebnost i tako ga zaštitili. Obzirom na zahtjevnost posla to sam mogao učiniti samo na Albert Einstein College of Medicine u Americi. Iz nepoznatih razloga Komisija za razmenu u oblasti prosvete SFRJ i SAD nije prihvatila preporuku uprave Imunološkog zavoda da odem na studijski boravak u SAD. 1988. g. napravio sam prvi hemaglutinacijski test za detekciju protutijela protiv virusa ospica na eritrocitima "neograničene" trajnosti (farmakopeja propisuje korištenje samo svježih eritrocita kratkog uporabnog roka). Rad je objavljen u jednom stručnom časopisu. 1989. g. izradio sam za potrebe naših virusnih cjepiva lateks test za mjerenje onečišćenja cjepiva fetalnim telećim serumom da bi tvrtka udovoljila strožem zahtjevu Svjetske zdravstvena organizacije. Metoda je objavljena 1990. g. u prestižnom časopisu, a Imunološki zavod bio prvi koji ju je napravio. Za potrebe testa trebalo se proizvesti antiserum posebno visokog titra. Postigli smo nevjerojatnih 1: 24,000.000 (mjereno hemaglutinacijskim testom) za što su, opet, bila potrebna ipak neka znanja o cjepivima i cijepljenju. 1990. g. predložio sam uvođenje fermentora u proizvodnju cjepiva. Imao sam sreće upoznati se 1981. g. u Erlangenu s prvim modelima, gotovo prototipovima fermentora za animalne stanične kulture. Zavod se do danas nije odmaknuo od rolera. Predlagao sam i izradu „genske legitimacije“ za soj Edmonston-Zagreb kako bi ev. detektirali razlike u genomu i najkonkretnije zaštitili naše intelektualno vlasništvo za koje se strane kompanije "tuku" 20 godina. 1995. postavljen sam na čelo radne grupe radi poboljšanja proizvodnje antitoksičnih seruma (antitetanus i antidifterija). Na otpisanim konjima uspjeli smo višestruko povećati titrove (u prilogu je znanstveno obrazloženi plan istraživanjima, Prilog 1, Komentar direktora proizvodnje na plan, Prilog 2, te karakteristična krivulja imunološkog odgovora, Prilog 3). 2007. g. predložio sam da naše davatelje specifične plazme imunološki bolje pripremimo za imunizacije tako da ih ojačamo (i zaštititimo!) prirodnim imunostimulatorima (npr. beta-glukan), a da se specifična plazma vrednuje ne prema volumenu već prema sadržaju specifičnih protutijela! Ideja je dobro primljena ali nije realizirana. 1998-2009. vodio sam proizvodnju prirodnog interferona, dakle nastavio se baviti kulturom stanica, proizvodnjom virusa i informacijskih molekula, ne i cjepivima. Suštinski su proizvodnje interferona i cjepiva slične - kod prve se na stanicama proizvode signalne molekule, a kod druge se umnožavaju virusi. Toliko o tome.
II.
Koordinacija je u demantiju zaključila kako „činjenice govore da je zahvaljujući primjeni cjepiva u skladu s programom cijepljenja u Hrvatskoj ostvarena značajna redukcija od pobola od bolesti protiv kojih se djeca cijepe, a neke su bolesti već praktički iskorijenjene“
Ne bih se time složio. Masovna primjena cjepiva „eskalirala“ je pedesetih godina 20. stoljeća kada su poboli od zaraznih bolesti statistički već dosegli minimum. Cijepljenje nije promijenilo baš ništa u statistici usporavanja zaraznih bolesti. Promatrajući krivulje pobola, na njima ne možete uočiti trenutak kada se započelo s rutinskim cijepljenjima! Po mojem mišljenju, smanjenju pobola pridonijele su više druge stvari, poput higijene, sanitacije voda, ishrane i - možda masovne primjene hladnjaka. U zapadnim i sjevernim europskim zemljama gdje se cijepljenje samo preporuča ali nije obavezno, izbile su zadnjih godina mini-epidemije dječjih bolesti pa su se farmaceutske industrije slavodobitno požurile to objasniti posljedicom smanjenog cijepljenja. Začudno, pokazalo da su oboljela djeca bila mahom cijepljena. Kod zaušnjaka u omjeru čak 9:1! Iz dostupnih podataka isto je naknadno utvrđeno i za druge zaraze. Pobolijevaju cijepljeni kao i necijepljeni, prvi čak i više.
U svijetu su, međutim, dramatično porasle autoimune bolesti i autizam. Prije pedeset godina bile su rijetke i gotovo nepoznate. Sada su u svačijem "dvorištu". Autizam je u Americi imao pojavnost od 1 na 10,000 djece u 50-im godinama, da bi ustrajno rastao i 2013. g. dosegao od 1 na 50. Očito smo nečim gadno izmijenili novodobni „zdravstveni pejzaž“. Čime?
Zbog „prigovora savjesti“ svjesno sam se 2009. g. usprotivio cijepljenju pandemijskim cjepivom. Danas je i znanstveno potvrđena uzročno-posljedična veza tog cjepiva s autoimunim bolestima. Zaključak je potpisalo čak 600 liječnika neurologa. Pandemija je proglašena „najvećom medicinkom prevarom u povijesti“, ali se svejedno iz javnih proračuna širom svijeta isisao golemi novac. Mislim da možemo biti ponosni što je prvi član nekoga regulatornog tijela koji se tome suprostavio bio upravo član Nadzornog odbora Imunološkog zavoda. Mjesec dana nakon njega, na isti način očitovala se i poljska ministrica zdravlja.
Sve što sam (pro)rekao u vezi pandemije i pandemijskog cjepiva pokazalo se točnim: organizam se protiv pandemijskog virusa pretežito branio snažnom neimunološkom staničnom obranom pa je pandemija u populaciji prošla asimptomatski (1), antipandemijska protutijela zaštitila su nas unakrsnom reakcijom od budućih sezonskih gripa (2), cjepivo jest, prouzročilo autoimune bolesti, posebno Guillam-Barreov sindrom kojeg sam posebno isticao (3).
Pandemija je u hrvatskoj populaciji imala „ljekoviti“ učinak; ozbiljne gripe već 5 godina praktički nema, a ove se godine nije ni spominjala. Broj naručenih cjepiva se prepolovio. Istupi zbog kojih me je anonimna Koordinacija proglasila nestručnjakom koji se „nikada nije bavio cjepivima, ne posjeduje profesionalne kvalifikacije niti stručno iskustvo“, uvelike su pomogli sačuvati zdravlje ljudi ali i proračunska sredstva.
III.
I na kraju, Koordinacija mi je netočno imputirala kako sam se javnosti predstavljao kao „kandidat za potencijalnog direktora“? Jedino se sjećam da kada su me u jednoj informativnoj emisiji upitali „da li bih se prihvatio mjesta direktora kada bi mi ono bilo ponuđeno“, otprilike sam odgovorio „da bih to onda morao jer u nastaloj situaciji ne mogu bježati od odgovornosti.“
Srećko Sladoljev
U Zagrebu, 20. ožujka 2014.
Dne 9.2.2014. „Koordinacija zaposlenika Imunološkog zavoda“ (Koordinacija) reagirala je na moj istup u emisiji Labirint od 6. 2. 2014. demantijem „Labirint – reakcija na istup dr Sladoljeva“. Za njega sam saznao nekidan. U vrijeme objave bio sam duže odsutan. Anonimni autori njime „žele informirati hrvatsku javnost" da se dr Srećko Sladoljev "nikada nije bavio cjepivima, ne posjeduje profesionalne kvalifikacije niti stručno iskustvo“, pa su „svi stavovi na temu cijepljenja i cjepiva isključivo stavovi pojedinca, a ne stručnjaka“. Prvo nije točno jer ja se jesam „bavio cjepivima“, a koliko sam u stavovima bio u pravu, pokazalo je vrijeme. Ne sjećam se da je moje tvrdnje netko osporio, osim sastavljača ovog demantija.
I.
Cijeli radni vijek bavio sam se, između ostalog, i cjepivima i cijepljenjem. Koordinacija to ne zna ili ne razumije. „Baviti se cjepivom“ ne znači tek rutinski umnožavati virus (antigen) na staničnoj kulturi za potrebe formulacije cjepiva! Osobno sam priredio na desetke različitih cjepiva (antigena), istraživao i primjenjivao za njih pojačivače, uveo metode kako bih pratio posljedično izazvani imunološki odgovor te na temelju tih rezultata optimirao cijepne sheme i konačno, za potrebe istraživanja, razvoja, ali i u komercijalne svrhe, sa suradnicima sam proizvodio stotinjak raznih antiseruma koji su - produkt cijepljenja.
Na Zavod sam došao 1983. g. (kontaktiran sam već 1981.). Bio sam jedan od malobrojnih (u svijetu) koji je ovladao imunoinženjeringom, tehnologijom kojom su se specifični antiserumi mogli proizvesti u neograničenim količinama u laboratoriju bez pokusnih životinja! Imperativ uvođenje ove tehnologije bio je u skladu s ugledom kojega je tada Imunološki zavod uživao u svijetu.
Imunoinženjering zahtijeva specifična cijepljenja radi poticanja posebnih imunoloških stanica na umnožavanje i diferencijaciju koje će se kasnijim manipulacijama učiniti besmrtnima i proizvoditi tražena protutijela. Da bi se među stotinama rastućih kolonija stanica otkrio pravi klon, potrebno je u postupak ugraditi osjetljive imunološke metode njihovog pretraživanja (engl. screening), a svaka je po sebi malo „remek djelo“. Sa suradnicima sam "dizajnirao" preko 100 genetski stabilnih klonova željenih specifičnosti, od kojih čak 27 za potrebe izdvajanja koagulacijskih faktora iz ljudske plazme, a tridesetak za dijagnostiku krvnih grupa (ABO, Bombay (H), Coombsov reagens). Njihovu komercijalnu upotrebljivost potvrdio nekoliko godina kasnije i Republički zavod za transfuziju krvi..
To nije bilo sve. Prvi dizajnirani klon (1985) bio je na hormon štitnjače radi osuvremenjenja jednog našeg komercijalnog testa. Nije bio interesa. U suradnji s Institutom Ruđer Bošković napravili smo klonove na inzulin i zmijski otrov, a u suradnji s Medicinskim fakultetom na glikoprotein koji se javlja kod Alzheimerove bolesti (tek desetak godina kasnije Amerikanci su napravili prvi komercijalni serološki test!). Napravili smo i klonove na citomegalovirus za potrebe dijagnostike ovog virusa koji je kontraindiciran u trudnoći, klonove koji su izlučivali hemolizine itd. Sve je to trebao biti temelj za nove proizvode Imunološkog zavoda.
Bitno je ovdje reći kako je za svaki hibridom (klon) trebalo prirediti cjepivo, uvesti metode provjere imunog odgovora u cijepljenih životinja ali i metode screening-a rastućih hibridoma. Koliko je to znalo biti složeno, spominjem švicarsku firmu koja je tražila da za njih konstruiramo hibridome za potrebe dijagnostike aciliranog hemoglobina (Ac-Hb) kojim se mogao procijeniti ukupni status dijabetičara. Tehnološki nismo bili ekipirani proizvesti učinkovito Ac-Hb cjepivo, ali smo im sugerirali kako da ga sami naprave (danas je dijagnostika Ac-Hb uobičajena u dijagnostici šećerne bolesti).
Na žalost, sukob sa sveopćom korupcijom, lopovlukom i pretvorbenim nemoralom, loše se odrazio na posao s „hibridomima“. Sve što smo napravili, zatrto je. Direktor Beck stavio je hibridome „na led“ (nije htio investirati u „scale up“, prostor, fermentore itd.), a direktor Silobrčić dao ih je baciti. Neka korist od hibridoma bili su na kraju samo rezultati moje disertacije (1980-1981) u kojoj sam pokazao kako se pomoću „in vitro“ protutijela uspješno može pripremiti koštana srž za transplantaciju u svrhu liječenje leukemija. Ovom metodom danas se liječe ljudi.
1991-1998 vodio sam Odjel za imunodijagnostike koji je komercijalno proizvodio stotinjak antiseruma. Za to smo morali priređivati cjepiva, istraživati i provoditi sheme cijepljenja, dakle morao sam se „baviti cjepivima“. U svrhu boljih prinosa, prvi sam na Imunološkom zavodu (vjerojatno i u Jugoslaviji) odbacio krvarenje kao metodu prikupljanja antiseruma u životinja, a uveo plazmaferezu. Tek kasnije, metoda je primjenjena za proizvodnju naših antitoksičnih seruma protiv difterije i tetanusa! Odjel je 1991 i 1992. g imao je najveći rast na Zavodu . Oko 1000%. Do moga povratka iz HV-a 1994. g., Odjel je stagnirao, zbog nekvalitetnih isporuka gubili smo kupce itd..
Nisam direktno radio u samoj proizvodnji virusnih cjepiva i antitoksina, ali su me uprave angažirale na oba posla. 1987. g., kada se odustalo od našeg cjepiva za gripu u aerosolu, mene su poslali u Dresden, najveću tvornicu cjepiva za gripu Istočnog bloka radi prijenosa tehnologije pročišćavanja animalnih proteina koja je bila nužna za ev. nastavak proizvodnje cjepiva u šprici (tada sam se prvi put počeo razmišljati o prirodnijim načinima imunizacije). Te godine predložio sam "topografsko snimanje" našeg najvrijednog cijepnog soja Edmonston-Zagreb hibridomskom tehnikom kako bismo "snimili" njegovu antigensku posebnost i tako ga zaštitili. Obzirom na zahtjevnost posla to sam mogao učiniti samo na Albert Einstein College of Medicine u Americi. Iz nepoznatih razloga Komisija za razmenu u oblasti prosvete SFRJ i SAD nije prihvatila preporuku uprave Imunološkog zavoda da odem na studijski boravak u SAD. 1988. g. napravio sam prvi hemaglutinacijski test za detekciju protutijela protiv virusa ospica na eritrocitima "neograničene" trajnosti (farmakopeja propisuje korištenje samo svježih eritrocita kratkog uporabnog roka). Rad je objavljen u jednom stručnom časopisu. 1989. g. izradio sam za potrebe naših virusnih cjepiva lateks test za mjerenje onečišćenja cjepiva fetalnim telećim serumom da bi tvrtka udovoljila strožem zahtjevu Svjetske zdravstvena organizacije. Metoda je objavljena 1990. g. u prestižnom časopisu, a Imunološki zavod bio prvi koji ju je napravio. Za potrebe testa trebalo se proizvesti antiserum posebno visokog titra. Postigli smo nevjerojatnih 1: 24,000.000 (mjereno hemaglutinacijskim testom) za što su, opet, bila potrebna ipak neka znanja o cjepivima i cijepljenju. 1990. g. predložio sam uvođenje fermentora u proizvodnju cjepiva. Imao sam sreće upoznati se 1981. g. u Erlangenu s prvim modelima, gotovo prototipovima fermentora za animalne stanične kulture. Zavod se do danas nije odmaknuo od rolera. Predlagao sam i izradu „genske legitimacije“ za soj Edmonston-Zagreb kako bi ev. detektirali razlike u genomu i najkonkretnije zaštitili naše intelektualno vlasništvo za koje se strane kompanije "tuku" 20 godina. 1995. postavljen sam na čelo radne grupe radi poboljšanja proizvodnje antitoksičnih seruma (antitetanus i antidifterija). Na otpisanim konjima uspjeli smo višestruko povećati titrove (u prilogu je znanstveno obrazloženi plan istraživanjima, Prilog 1, Komentar direktora proizvodnje na plan, Prilog 2, te karakteristična krivulja imunološkog odgovora, Prilog 3). 2007. g. predložio sam da naše davatelje specifične plazme imunološki bolje pripremimo za imunizacije tako da ih ojačamo (i zaštititimo!) prirodnim imunostimulatorima (npr. beta-glukan), a da se specifična plazma vrednuje ne prema volumenu već prema sadržaju specifičnih protutijela! Ideja je dobro primljena ali nije realizirana. 1998-2009. vodio sam proizvodnju prirodnog interferona, dakle nastavio se baviti kulturom stanica, proizvodnjom virusa i informacijskih molekula, ne i cjepivima. Suštinski su proizvodnje interferona i cjepiva slične - kod prve se na stanicama proizvode signalne molekule, a kod druge se umnožavaju virusi. Toliko o tome.
II.
Koordinacija je u demantiju zaključila kako „činjenice govore da je zahvaljujući primjeni cjepiva u skladu s programom cijepljenja u Hrvatskoj ostvarena značajna redukcija od pobola od bolesti protiv kojih se djeca cijepe, a neke su bolesti već praktički iskorijenjene“
Ne bih se time složio. Masovna primjena cjepiva „eskalirala“ je pedesetih godina 20. stoljeća kada su poboli od zaraznih bolesti statistički već dosegli minimum. Cijepljenje nije promijenilo baš ništa u statistici usporavanja zaraznih bolesti. Promatrajući krivulje pobola, na njima ne možete uočiti trenutak kada se započelo s rutinskim cijepljenjima! Po mojem mišljenju, smanjenju pobola pridonijele su više druge stvari, poput higijene, sanitacije voda, ishrane i - možda masovne primjene hladnjaka. U zapadnim i sjevernim europskim zemljama gdje se cijepljenje samo preporuča ali nije obavezno, izbile su zadnjih godina mini-epidemije dječjih bolesti pa su se farmaceutske industrije slavodobitno požurile to objasniti posljedicom smanjenog cijepljenja. Začudno, pokazalo da su oboljela djeca bila mahom cijepljena. Kod zaušnjaka u omjeru čak 9:1! Iz dostupnih podataka isto je naknadno utvrđeno i za druge zaraze. Pobolijevaju cijepljeni kao i necijepljeni, prvi čak i više.
U svijetu su, međutim, dramatično porasle autoimune bolesti i autizam. Prije pedeset godina bile su rijetke i gotovo nepoznate. Sada su u svačijem "dvorištu". Autizam je u Americi imao pojavnost od 1 na 10,000 djece u 50-im godinama, da bi ustrajno rastao i 2013. g. dosegao od 1 na 50. Očito smo nečim gadno izmijenili novodobni „zdravstveni pejzaž“. Čime?
Zbog „prigovora savjesti“ svjesno sam se 2009. g. usprotivio cijepljenju pandemijskim cjepivom. Danas je i znanstveno potvrđena uzročno-posljedična veza tog cjepiva s autoimunim bolestima. Zaključak je potpisalo čak 600 liječnika neurologa. Pandemija je proglašena „najvećom medicinkom prevarom u povijesti“, ali se svejedno iz javnih proračuna širom svijeta isisao golemi novac. Mislim da možemo biti ponosni što je prvi član nekoga regulatornog tijela koji se tome suprostavio bio upravo član Nadzornog odbora Imunološkog zavoda. Mjesec dana nakon njega, na isti način očitovala se i poljska ministrica zdravlja.
Sve što sam (pro)rekao u vezi pandemije i pandemijskog cjepiva pokazalo se točnim: organizam se protiv pandemijskog virusa pretežito branio snažnom neimunološkom staničnom obranom pa je pandemija u populaciji prošla asimptomatski (1), antipandemijska protutijela zaštitila su nas unakrsnom reakcijom od budućih sezonskih gripa (2), cjepivo jest, prouzročilo autoimune bolesti, posebno Guillam-Barreov sindrom kojeg sam posebno isticao (3).
Pandemija je u hrvatskoj populaciji imala „ljekoviti“ učinak; ozbiljne gripe već 5 godina praktički nema, a ove se godine nije ni spominjala. Broj naručenih cjepiva se prepolovio. Istupi zbog kojih me je anonimna Koordinacija proglasila nestručnjakom koji se „nikada nije bavio cjepivima, ne posjeduje profesionalne kvalifikacije niti stručno iskustvo“, uvelike su pomogli sačuvati zdravlje ljudi ali i proračunska sredstva.
III.
I na kraju, Koordinacija mi je netočno imputirala kako sam se javnosti predstavljao kao „kandidat za potencijalnog direktora“? Jedino se sjećam da kada su me u jednoj informativnoj emisiji upitali „da li bih se prihvatio mjesta direktora kada bi mi ono bilo ponuđeno“, otprilike sam odgovorio „da bih to onda morao jer u nastaloj situaciji ne mogu bježati od odgovornosti.“
Srećko Sladoljev
U Zagrebu, 20. ožujka 2014.
'if you fall, i'll be there' (floor)
Kako se procjenjuje steta? Onog sto zadesi zla sudbina cijepljenja kao npr. moju sestru s 3 godine zivota, te nakon obicnog cjepiva oboljeva od leukemije je steta nemjerljivaBara huda » wrote: Ok, ajde daj tvoje osobno misljenje.
Nikakvi linkovi i posebni slucjevi.
Mislis li da je veca steta od cijepljnja protiv odredjenih bolesti ili od necijepljenja protiv istih tih bolesti?
Da ne otvaram novu temu, evo jos malo podataka od najvecih neprijatelja ljudskog roda
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/uz ... na-tamiflu
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/uz ... na-tamiflu
A ni nasi veleizdajnici ne kaskaju za ovima gorenavedenimaVlade širom svijeta godinama su pravile zalihe lijekova protiv gripe, za slučaj pandemije koju su prognozirali stručnjaci. Najviše je potrošeno na Tamiflu, proizvod farmaceutskog giganta Rochea. Međutim, britanski naučnici sada su saopćili da su milijarde uzaludno potrošene i da lijek nije djelotvoran kao što se ranije mislilo.
Svijet je 2003. godine slušao upozorenja da će doći do smrtonosne pandemije. U Aziji se ptičija gripa počela širiti na ljude. Stručnjaci su govorili da su milijarde ljudi širom svijeta u opasnosti.
Tamiflu je tada stekao status najdjelotvornijeg lijeka protiv virusa gripe. Međutim, u novom izvještaju se tvrdi da su njegovi učinci preuveličani.
"Nema smanjenja bitnih komplikacija, kao što su upala pluća i hospitalizacija. Također, pokazalo se da lijek ne utječe na prenošenje gripe u toj mjeri da bi bilo neophodno koristiti ga u slučaju pandemije", kaže Carl Heneghan, koautor izvještaja.
Britanska Vlada je na Tamiflu potrošila 573 miliona eura, a američka 939 miliona eura.
Četverogodišnja borba za podatke
U novom izvještaju se navodi da su simptomi gripe, koji bi inače trajali sedam dana, pomoću Tamiflua kod odraslih smanjeni na 6,3 dana, a kod djece na 5,8 dana - efekat koji bi imali i brojni lijekovi dostupni bez recepta.
Autori izvještaja su više od četiri godine vodili borbu kako bi dobili pristup stručnim podacima o Tamifluu. Njihovi rezultati ne samo da dovode u pitanje lijek, nego i cijeli sistem - činjenicu da agencije koje odobravaju lijekove od farmaceutske industrije dobijaju samo pažljivo birane podatke.
"Riječ je o nesumnjivom sukobu interesa. Proizvođači provode studije. Oni daju regulatornim agencijama ono što traže. Međutim, koristi od lijekova ne predstavljaju na zadovoljavajući način, niti daju jasne dokaze o njihovim štetnim efektima", kaže Fiona Godlee iz Britanskog medicinskog žurnala.
Tamiflu proizvodi kompanija Roche, iz koje osporavaju zaključke izvještaja i optužbe za tajnovitost.
"Podijelili smo sve te podatke s nadzornim tijelima, a oni su ih naveli na pakovanjima. Dakle, mislim da smo bili transparentni koliko je bilo potrebno u to vrijeme, prema tada postojećim propisima", kaže predstavnik Rochea Daniel Thurley.
Debata i novi podaci još nisu utjecali na status Tamiflua - Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ga klasificira kao "esencijalni lijek".
Iako su studije pokazivale da je lijek Tamiflu potpuno neučinkovit Hrvatska je uvela 460 tisuća doza tog lijeka.
Dokazano je da lijek ima jednaku učinkovitost kao paracetamol i da smanjuje simptome ,ali nikako ne liječi. Taj lijek nije smanjio broj hospitalizacija pacijenata koji su završili u bolnici zbog komplikacija gripe(pneumonija).
-
karambol
- Posts: 8110
- Joined: 09 Jan 2012, 12:55
Ima tu svega, ali ne treba histerizirati na sve. U viktorijansko doba su gnječili kišne gliste i topili ih u tavi s maslinovim uljem. Bijaše to "lijek" za modrice i otekline... Ja sam par godina uzimao neke tablete za koje se ispostavilo da su povučene jerbo su kardiotoksične...
Imam još primjera iz blizine, ali tko će sve to napisati na mobu...
Je, ima sranja, ali ne volim kad prisvojimo obrazac bombastičnih senzacionalističkih novinskih naslova bez ikakvih kriterija, bez promišljanja i brzoupijajućih, brzopoteznih zaključaka....jebiga. Nije sve kako piše i u nijansama je.
Imam frendove znanstvenike. Ono, baš zaluđene i predane svom poslu i znam da kreiraju mnoge stvari koje se implementiraju u rješenja koja mi, obična raja, koristimo. Nije to konglomerat zlih koji trpaju lovu u vreće. Nije da ih nema, ali ne treba biti niti lud na sve što se nudi...
Imam još primjera iz blizine, ali tko će sve to napisati na mobu...
Je, ima sranja, ali ne volim kad prisvojimo obrazac bombastičnih senzacionalističkih novinskih naslova bez ikakvih kriterija, bez promišljanja i brzoupijajućih, brzopoteznih zaključaka....jebiga. Nije sve kako piše i u nijansama je.
Imam frendove znanstvenike. Ono, baš zaluđene i predane svom poslu i znam da kreiraju mnoge stvari koje se implementiraju u rješenja koja mi, obična raja, koristimo. Nije to konglomerat zlih koji trpaju lovu u vreće. Nije da ih nema, ali ne treba biti niti lud na sve što se nudi...
Ja cijeli život sanjam kako odlazim uz rijeku starim parobrodom koji vozi sol
I da nosim jednu davnu nikad prežaljenu ljubav tanku, dugačku cigaru i par mamuza od zlata...
I da nosim jednu davnu nikad prežaljenu ljubav tanku, dugačku cigaru i par mamuza od zlata...
1.bold:karambol » wrote:Ima tu svega, ali ne treba histerizirati na sve. U viktorijansko doba su gnječili kišne gliste i topili ih u tavi s maslinovim uljem. Bijaše to "lijek" za modrice i otekline... Ja sam par godina uzimao neke tablete za koje se ispostavilo da su povučene jerbo su kardiotoksične...
Imam još primjera iz blizine, ali tko će sve to napisati na mobu...
Je, ima sranja, ali ne volim kad prisvojimo obrazac bombastičnih senzacionalističkih novinskih naslova bez ikakvih kriterija, bez promišljanja i brzoupijajućih, brzopoteznih zaključaka....jebiga. Nije sve kako piše i u nijansama je.
Imam frendove znanstvenike. Ono, baš zaluđene i predane svom poslu i znam da kreiraju mnoge stvari koje se implementiraju u rješenja koja mi, obična raja, koristimo. Nije to konglomerat zlih koji trpaju lovu u vreće. Nije da ih nema, ali ne treba biti niti lud na sve što se nudi...
Ovo nije bombasticno bez uporista, ovo je svjesno bacanje novaca zakurac, i to u sektoru u kojem stojimo financijski katastrofalno
2.bold:
Ali ovdje ne generaliziramo, ovdje govorimo o tocno utvrdjenim cinjenicama, a one govore da je drzava kupila 460 000 doza, lijeka koji ne lijeci, te kako ovo bas spada pod ovu kategoriju za koju si i ti sam rekao da postoje -konglomerat zlih koji trpaju lovu u vreće
-
Emericzy
- Posts: 3983
- Joined: 20 Sep 2011, 19:00
Pizdin dim u državi u kojoj kilometar autoputa poskupi za 1600 posto u osam godina, gdje se tuneli farbaju bojom od zlatnih listića, kupuju se zgrade kad to nekom padne na pamet, automobili se nabavljaju u flotama i onda poklanjaju MUPu koji ih ne treba, mostovi se grade preko rijeka tamo gdje nema ni sela niti cesta...miky0 » wrote:ovdje govorimo o tocno utvrdjenim cinjenicama, a one govore da je drzava kupila 460 000 doza, lijeka koji ne lijeci, te kako ovo bas spada pod ovu kategoriju za koju si i ti sam rekao da postoje -konglomerat zlih koji trpaju lovu u vreće
Samo dio folklora.
Jedan dobar izlaz je na Macelju, ali još je bolji na Plesu.
Emericzy » wrote: Pizdin dim u državi u kojoj kilometar autoputa poskupi za 1600 posto u osam godina, gdje se tuneli farbaju bojom od zlatnih listića, kupuju se zgrade kad to nekom padne na pamet, automobili se nabavljaju u flotama i onda poklanjaju MUPu koji ih ne treba, mostovi se grade preko rijeka tamo gdje nema ni sela niti cesta...
Samo dio folklora.
Jedan dobar izlaz je na Macelju, ali još je bolji na Plesu.
-
Euklid
- old school
- Posts: 15047
- Joined: 04 Jun 2012, 18:13
- Location: una ballata del mare salato
Ima ovo i dobrih stvari.miky0 » wrote:
1.bold:
Ovo nije bombasticno bez uporista, ovo je svjesno bacanje novaca zakurac, i to u sektoru u kojem stojimo financijski katastrofalno
2.bold:
Ali ovdje ne generaliziramo, ovdje govorimo o tocno utvrdjenim cinjenicama, a one govore da je drzava kupila 460 000 doza, lijeka koji ne lijeci, te kako ovo bas spada pod ovu kategoriju za koju si i ti sam rekao da postoje -konglomerat zlih koji trpaju lovu u vreće
Nakon zadnje lažne epidemije (šta je ono bilo? svinjska gripa? ptičja gripa?)
i suludo bačenih novaca na nikad iskorištena cjepiva i kasnije na njihovo uništavanje,
ljudi su se počeli manje cijepiti.
I što se desilo?
Broj oboljelih od gripe u Hrvatskoj iz godine u godinu je u slobodnom padu.
Na kraju je i WHO priznao da je bilo puno manipulacija s podacima i zastrašivanjem javnosti.
Jbg, neko je pare već pokupio...
'if you fall, i'll be there' (floor)
-
karambol
- Posts: 8110
- Joined: 09 Jan 2012, 12:55
Da, ali će sada biti i puno oprezniji ubuduće. I raja, a bome i oni jer se kockaju s lovom iako im je zagarantirana...Euklid » wrote:
Ima ovo i dobrih stvari.
Nakon zadnje lažne epidemije (šta je ono bilo? svinjska gripa? ptičja gripa?)
i suludo bačenih novaca na nikad iskorištena cjepiva i kasnije na njihovo uništavanje,
ljudi su se počeli manje cijepiti.
I što se desilo?
Broj oboljelih od gripe u Hrvatskoj iz godine u godinu je u slobodnom padu.
Na kraju je i WHO priznao da je bilo puno manipulacija s podacima i zastrašivanjem javnosti.
Jbg, neko je pare već pokupio...
Ja cijeli život sanjam kako odlazim uz rijeku starim parobrodom koji vozi sol
I da nosim jednu davnu nikad prežaljenu ljubav tanku, dugačku cigaru i par mamuza od zlata...
I da nosim jednu davnu nikad prežaljenu ljubav tanku, dugačku cigaru i par mamuza od zlata...
-
Euklid
- old school
- Posts: 15047
- Joined: 04 Jun 2012, 18:13
- Location: una ballata del mare salato
'if you fall, i'll be there' (floor)
-
Donna Sole
- Posts: 3242
- Joined: 30 Sep 2011, 23:18
- Location: Virgin Valley
- Been thanked: 1 time
A onda se nas tretira kao paranoike...Ko kaže da se to i sad ne događa u nekom sirotištu, umobolnici, zatvoru...
kurvanjski avatar, a
-
Euklid
- old school
- Posts: 15047
- Joined: 04 Jun 2012, 18:13
- Location: una ballata del mare salato
"Marketing lijeka najjednostavniji je preko marketinga bolesti ili jos izravnije kazano: lakse vam je prodati odredjeni lijek ako ste prije toga uspjeli prodati bolest."
'if you fall, i'll be there' (floor)
-
Euklid
- old school
- Posts: 15047
- Joined: 04 Jun 2012, 18:13
- Location: una ballata del mare salato
I dok naše izdajničke vlade sistematski uništavaju Imunološki,
kako bismo što više uvozili 10 puta skuplja strana cjepiva,
sijači smrti ne posustaju u težnji za što većim profitom...
NEZAPAMĆENA PANIKA U ITALIJI Broj umrlih od cjepiva protiv gripe porastao na 13!
kako bismo što više uvozili 10 puta skuplja strana cjepiva,
sijači smrti ne posustaju u težnji za što većim profitom...
NEZAPAMĆENA PANIKA U ITALIJI Broj umrlih od cjepiva protiv gripe porastao na 13!
'if you fall, i'll be there' (floor)
-
judolino
- Swine Who Must Be Obeyed
- Posts: 6223
- Joined: 25 Sep 2011, 09:03
-
Euklid
- old school
- Posts: 15047
- Joined: 04 Jun 2012, 18:13
- Location: una ballata del mare salato
judolino » wrote:Trebo bi ja počet prodavat turopoljsku gljivu...
..i davat je besplatno zgodnim pacijenticama koje žele vaginalnu primjenu...
'if you fall, i'll be there' (floor)