Trkeljanje.com

Potjeh » wrote:Stanislav Łem - Fijasko

Toplo preporučujem.

Naslov mi previše vuče na hrvatsku sadašnjost.

Da.

Njegova druga knjiga - Solaris ima istu pesimističnu notu kao i ova.

Potjeh » wrote:Da.

Njegova druga knjiga - Solaris ima istu pesimističnu notu kao i ova.

Solaris je izvrstan, velik roman. Nije čudo da su ga dvaput ekranizirali.

Emericzy » wrote: Solaris je izvrstan, velik roman. Nije čudo da su ga dvaput ekranizirali.

Rusku verziju nisam nikada gledao. Inače, volim čitati Rogera Eberta kao cijenjenog filmskog kritičara i on je priznao da mu je trebalo dosta dugo i iz više pokušaja da zavoli taj film i uvrsti ga među remek djela.

Ali, dao si mi misliti, možda je vrijeme da se dočepam i te knjige.

nikad mi StanisŁaw Lem nije sjeo.
a pokušala sam.

nakon toga, nikad mi nije palo na pamet pogledati išta ekranizirano.

i, samo da se zna, on nije Rus nego Poljak

Potjeh wrote:
Rusku verziju nisam nikada gledao. Inače, volim čitati Rogera Eberta kao cijenjenog filmskog kritičara i on je priznao da mu je trebalo dosta dugo i iz više pokušaja da zavoli taj film i uvrsti ga među remek djela.

Ali, dao si mi misliti, možda je vrijeme da se dočepam i te knjige.

Pješčana » wrote:nikad mi StanisŁaw Lem nije sjeo.
a pokušala sam.

nakon toga, nikad mi nije palo na pamet pogledati išta ekranizirano.

i, samo da se zna, on nije Rus nego Poljak

Da, Lem je Poljak, ali je prva ekranizacija Solarisa bila ruska. Ta verzija filma (od Tarkovskog) po meni je puno bolja i dublja od američke (od Soderbergha). Meni je to jedan od rijetkih SF filmova koji su vjerni umjetničkoj ideji znanstvene fantastike, a nisu napravljeni tek da bi se gledatelji dobro zabavili, a filmska industrija zaradila.

To ne bi trebalo čuditi. Tarkovski je bio jedan od filmskih genija. Zajeban kao svi geniji ali briljantan.

Zapravo nisam siguran (sad ću malo bogohuliti) nije li mi Tarkovskoga film čak za mrvu uspješniji od Lemovog romana. Kao što mi je LotR bio bolji na filmu nego u knjiškoj verziji, koja mi je neizrecivo dosadna.

Gledala sam rusku verziju filma, bilo je strašno i trajalo je vječno a onda je došao kraj
Isplati se

blue » wrote:Gledala sam rusku verziju filma, bilo je strašno i trajalo je vječno a onda je došao kraj
Isplati se

Da, Tarkovski zna tako djelovati na ljude.

Apropos kraja -- izmijenjen je u odnosu na roman. Zapravo, dodan je. I taj mi dodatak od 10-15 sekundi dodaje cijelu jednu novu dimenziju priči.

Bezobrazan trik. Kao kad Polanski doda svoj kraj Shakespeareovom Macbethu. Šokantno.

Lastan » wrote:
Stanislaw Łem, za biologe i tehnologe. I svakoga tko se pita kamo nas razvoj tehnologije može odvesti. Posebno preporučljivo iritantnim optimistima.

Lem je odličan, a od novijih autora mi je vrlo zanimljiv Greg Egan koji je isto u hard podvrsti SF-a, možda i previše za civile.

Emericzy » wrote:Kao što mi je LotR bio bolji na filmu nego u knjiškoj verziji, koja mi je neizrecivo dosadna.

Jako volim filmove, jako volim knjigu (engl. verzija). Knjiga mi se sviđa zbog atmosfere koju pedantno stvara te koja često radnju baca u drugi plan. Meni je čitanje te knjige usporediv kao odlazak u neki moj privatan kutak kuće ne da bih radio nešto tamo već jednostavno da bih bio, opuštao se, maštao i razmišljao.

Od Lema mi je najbolji roman "Glas gospodara" (Golos pana, His master's voice). Mislim da je to najbolji znan-fan roman kojeg sam pročitao.

Uglavnom sam čitao one u srpskom prijevodu, a onda sam prestao jer sam se zasitio toga žanra.

Piknik kraj puta od braće Strugacki.
Dječja knjižica,horror. Prema jednom njezinom segmentu Tarkovski je snimio svojeg Stalkera.
No, knjiga mi je bolja.

Polina Belilowsky » wrote:Piknik kraj puta od braće Strugacki.
Dječja knjižica,horror. Prema jednom njezinom segmentu Tarkovski je snimio svojeg Stalkera.
No, knjiga mi je bolja.

Ovo boldano -- ne mogu vjerovati da to stvarno misliš. Šokiran sam.

Ideja te knjige* jedna je od centralnih ideja znanstvene fantastike. Dotiče upravo samu srž žanra. Inače ju Tarkovski, koji je banalne teme zaobilazio u širokom luku čitavog života, ne bi ni drškom za metlu bio dotaknuo. Njegov je film, baš kao i predložak braće Strugacki, jedan od temeljnih klasika žanra. Meni osobno jedan od malobrojnih SF filmova koji uopće valjaju.

*Zanimljivo, ideja je skoro identična ranijem romanu Rogue Moon Algisa Budrysa. Ne vjerujem, međutim da su braća znala za postojanje tog romana, a još manje da su ga čitali.

Emericzy » wrote: Ovo boldano -- ne mogu vjerovati da to stvarno misliš. Šokiran sam.

Ideja te knjige* jedna je od centralnih ideja znanstvene fantastike. Dotiče upravo samu srž žanra. Inače ju Tarkovski, koji je banalne teme zaobilazio u širokom luku čitavog života, ne bi ni drškom za metlu bio dotaknuo. Njegov je film, baš kao i predložak braće Strugacki, jedan od temeljnih klasika žanra. Meni osobno jedan od malobrojnih SF filmova koji uopće valjaju.

*Zanimljivo, ideja je skoro identična ranijem romanu Rogue Moon Algisa Budrysa. Ne vjerujem, međutim da su braća znala za postojanje tog romana, a još manje da su ga čitali.

Braća sigurno nisu čitala taj roman (nisam ni ja, a voljela bi).

Mislim to, zašto si šokiran?
Ona jest dječja knjiga, nije to pejorativ; razmak između postavke filma (smije li se svakom dopustiti ispunjenje želje, jer tko zna što bi netko mogao poželjeti) i knjige (do koje mjere želja uopće može biti ispunjena) je ono radi čega ih volim.
Knjiga, nastala u atmosferi neslobode i cenzure, toliko da je radnja romana morala biti dodatno izmještena iz SSSR-a i prebačena negdje u Ameriku, uz grubu promjenu imena likova i s pretvaranjem vodke u viski, meni je ipak za nijansu bolja.

Možeš li malo napisat o toj drugoj knjizi?

Polina Belilowsky » wrote: Braća sigurno nisu čitala taj roman (nisam ni ja, a voljela bi).

Mislim to, zašto si šokiran?
Ona jest dječja knjiga, nije to pejorativ; razmak između postavke filma (smije li se svakom dopustiti ispunjenje želje, jer tko zna što bi netko mogao poželjeti) i knjige (do koje mjere želja uopće može biti ispunjena) je ono radi čega ih volim.
Knjiga, nastala u atmosferi neslobode i cenzure, toliko da je radnja romana morala biti dodatno izmještena iz SSSR-a i prebačena negdje u Ameriku, uz grubu promjenu imena likova i s pretvaranjem vodke u viski, meni je ipak za nijansu bolja.

Možeš li malo napisat o toj drugoj knjizi?

Imaš ju u pdf formatu na http://www.univeros.com/usenet/cache/al ... 20Moon.pdf

Jedino mi se taj file čini nekako kratak. Više kao duga novela nego kao roman. Objavljen je deset godina prije 'Piknika'.

Imaš dosta osvrta na roman po Googlu.

A šokiran sam idejom da je 'Piknik' dječja knjiga. U četrdeset godina otkad je roman objavljen nisam ju ni od koga čuo. Što te navelo da o njemu to napišeš. To je kao da izjaviš da je 'San ivanjske noći' dječja drama i onda se čudiš da se ljudi tome čude. Mislim da je ipak na tebi da rastumačiš ovaj odmak od ortodoksnog gledanja, a ne na meni.

Naravno da je na meni.
No, ti si izgleda profić (čitala sam te i na onom forumu), a ja samo manijakalna čitateljica, te će odgovor možda bit kaotičan i ne na željenoj razini.

Piknik kraj puta dobila sam za 11 ili 12 rođendan. Antikvarno izdanje. Neka dječja biblioteka je bila u pitanju i na prvoj stranici pisalo je dvosmisleno "knjiga za djecu (i odrasle)". Nisam bila posebno dijete, ali moja obitelj jest; oni Glassovi o kojima je rado i često pisao J.D. Salinger su goli kurac u usporedbi s mojima, pa mi je knjiga možda bila darovana kao test.

San ivanjske noći ne može se smatrati dječjom dramom, kao ni koja bilo Shakespeareova drama, kao što ni Der Zauberberg nije dječja knjiga - dijete se tu nema na što referirat i ispustilo bi je kao komad govna. Osobno sam kao dijete bez uspjeha uzimala i ostavljala Zle duhe i Braću Karamazove.

Ali Piknik kraj puta jest knjiga s kojom dijete uspješno komunicira (iako ne u svim segmentima).
Od startne točke posjeta vanzemaljaca te usporedbe s turistom-vikendašem koji je svratio na Zemlju i usput prosuo svoje smeće, do osnovne priče: glavni lik, dobar, simpa, čak harizmatičan, koji živi na rubu zakona, ali ne ubija, ne pljačka, ne krade od države; uzima stvari iz Zone koje praktički nisu ničije, a policija brani pristup Zoni iz bogzna kojih razloga. Romantična aureola prekršitelja zakona koji smije što drugi ne smiju. K tomu, ima voljenu ženu i bolesno dijete. Susjedi ga tjeraju van zbog kćerine različitosti.

Riječju, priča na koju bi se dijete primilo koliko i na Lassie se vraća kući Erica Knighta.

Strugacki su sakrili koliko se dalo i ja nisam shvatila u čemu je djetetova različitost dok pri kraju knjige doktor nije otvoreno rekao Ona više nije ljudsko biće. Tresnulo me to pravo među oči: kod male je u tijeku genska modifikacija, a otac ide molit od kugle ono što mu ni kugla, koliko god bila zlatna i ljeskava, ne može dati. Jebena tragedija.

Kad se sad sjetim toga doba, mogu reći da ne bih bolje skužila knjigu ni da mi je bilo 20.

Polina Belilowsky » wrote:Naravno da je na meni.
No, ti si izgleda profić (čitala sam te i na onom forumu), a ja samo manijakalna čitateljica, te će odgovor možda bit kaotičan i ne na željenoj razini.

Piknik kraj puta dobila sam za 11 ili 12 rođendan. Antikvarno izdanje. Neka dječja biblioteka je bila u pitanju i na prvoj stranici pisalo je dvosmisleno "knjiga za djecu (i odrasle)". Nisam bila posebno dijete, ali moja obitelj jest; oni Glassovi o kojima je rado i često pisao J.D. Salinger su goli kurac u usporedbi s mojima, pa mi je knjiga možda bila darovana kao test.

San ivanjske noći ne može se smatrati dječjom dramom, kao ni koja bilo Shakespeareova drama, kao što ni Der Zauberberg nije dječja knjiga - dijete se tu nema na što referirat i ispustilo bi je kao komad govna. Osobno sam kao dijete bez uspjeha uzimala i ostavljala Zle duhe i Braću Karamazove.

Ali Piknik kraj puta jest knjiga s kojom dijete uspješno komunicira (iako ne u svim segmentima).
Od startne točke posjeta vanzemaljaca te usporedbe s turistom-vikendašem koji je svratio na Zemlju i usput prosuo svoje smeće, do osnovne priče: glavni lik, dobar, simpa, čak harizmatičan, koji živi na rubu zakona, ali ne ubija, ne pljačka, ne krade od države; uzima stvari iz Zone koje praktički nisu ničije, a policija brani pristup Zoni iz bogzna kojih razloga. Romantična aureola prekršitelja zakona koji smije što drugi ne smiju. K tomu, ima voljenu ženu i bolesno dijete. Susjedi ga tjeraju van zbog kćerine različitosti.

Riječju, priča na koju bi se dijete primilo koliko i na Lassie se vraća kući Erica Knighta.

Strugacki su sakrili koliko se dalo i ja nisam shvatila u čemu je djetetova različitost dok pri kraju knjige doktor nije otvoreno rekao Ona više nije ljudsko biće. Tresnulo me to pravo među oči: kod male je u tijeku genska modifikacija, a otac ide molit od kugle ono što mu ni kugla, koliko god bila zlatna i ljeskava, ne može dati. Jebena tragedija.

Kad se sad sjetim toga doba, mogu reći da ne bih bolje skužila knjigu ni da mi je bilo 20.

Jako zanimljivo! Hvala ti za ovaj osvrt. Nikad mi ovo ne bi palo na pamet.

A zakaj je ova tema mrtva?
Svi koji nisu pročitali Reklamokratiju (Space Merchants) Frederica Pohla, trčećim korakom u knjižnicu!
A onda pogledajte koje je godine napisana...

judolino » wrote:A zakaj je ova tema mrtva?
Svi koji nisu pročitali Reklamokratiju (Space Merchants) Frederica Pohla, trčećim korakom u knjižnicu!
A onda pogledajte koje je godine napisana...

Ima li netko nekaj veliko na engleskom što nije fantasy a dobro je i da ja nisam pročitao?

Pa da mi posudi? Ili zamjeni za par Iaina Banksa, Bena Bove ili K. S. Robinsona koji mi doma bez veze stoje na polici? Dajte, nisam ništa čitao stoljećima.

blue » wrote:Gledala sam rusku verziju filma, bilo je strašno i trajalo je vječno a onda je došao kraj
Isplati se

Ruske filmove treba isključivo gledati uz votku (može i neki drugi alkohol, ali sličnog karaktera - znači, može rakija, ali ne i šampanjac).
Nemojte me krivo shvatiti; Rusi imaju sjajan pjenušac, ali filmovi su uglavnom namijenjeni onima kojima bolje leži votka.

Emericzy » wrote: Ima li netko nekaj veliko na engleskom što nije fantasy a dobro je i da ja nisam pročitao?

Pa da mi posudi? Ili zamjeni za par Iaina Banksa, Bena Bove ili K. S. Robinsona koji mi doma bez veze stoje na polici? Dajte, nisam ništa čitao stoljećima.

Aj bum rekel ženi kad se vrati s posla, pa se nađemo na pivi, a ja ti dofuram koju knjigu?

judolino » wrote: Aj bum rekel ženi kad se vrati s posla, pa se nađemo na pivi, a ja ti dofuram koju knjigu?

Ic a dil. Ionak smo si pivu dužni već bar godinu dana.

Emericzy » wrote: Ic a dil. Ionak smo si pivu dužni već bar godinu dana.

Evo, javim ti se kad se vrati i iskopa koju knjigu.

judolino » wrote: Aj bum rekel ženi kad se vrati s posla, pa se nađemo na pivi, a ja ti dofuram koju knjigu?

Ne daj mu Amber! Ne bih mogla podnijeti gubitak još jednog Zelaznyja.

Leteća » wrote:
Ne daj mu Amber! Ne bih mogla podnijeti gubitak još jednog Zelaznyja.

Ma neće on to, ne bi se mogel identificirat s tim superherojima...
Ako želi, dobit će. Tko nosi kurac u ovoj kući? :let3: