Teoretičari književnosti i komparatisti

Knjigom u glavu
User avatar
Sudden Sid
Posts: 13
Joined: 29 Sep 2011, 13:15

08 Dec 2011, 23:53

lucca » wrote:
a di cemo bogati spominjat teoreticare knjizevnosti i komparatiste?
na hobijima? :xd:


Evo, lucca mi je dala ideju za topic. O jadnim komparatistima i teoretičarima se nikad ne priča na forumu, ne znam ni hoće li ovdje uloviti nekog maha.

Volite li čitati teoriju? Mislite li da to ima smisla?
Ima li neki teoretičar kojeg bi istaknuli?


Osobno, meni je zanimljivo čitati dobru teoriju (dakle, većinom mi je dosadno :D ) jer nisam jedan od ljudi koji "ne žele uništiti magiju čitanja tako da pričaju o književnosti", dapače, volim pročitati tekst o određenom djelu. Pogotovo kad mi taj tekst ukaže na neke stvari kojih nisam ni bio svjestan ili koje mi se nije dalo primijetiti.

Zato bih istaknuo Rolanda Barthesa, francuskog teoretičara. Barthes je imao dvije faze: ovu hard core znanstvenu (strukturalizam) i ovu otkačeniju (poststrukturalizam). Meni su drage obje faze, a istaknuo bih knjižicu "Kritika i istina" gdje se obračunava sa starom kritikom i definira kritičara kao osobu koja pokušava "oživjeti", izvući nova značenja iz određenog teksta. Genijalna je i knjiga "Svjetla komora" u kojoj piše o fotografiji, ali bih je preporučio i ljudima koje fotografija ne zanima. Naravno, tu je i poznati tekst "Smrt autora" kojeg je dobro pročitati, ako ništa drugo, a ono zato da bi skužili što je Barthes točno rekao (jer se pojam "smrt autora", kao i svaki drugi filozofski pojam, do zla boga isprostituirao i mutirao u raznim tekstovima :D )


Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

11 Dec 2011, 01:26

Sudden Sid » wrote:


Evo, lucca mi je dala ideju za topic. O jadnim komparatistima i teoretičarima se nikad ne priča na forumu, ne znam ni hoće li ovdje uloviti nekog maha.

Volite li čitati teoriju? Mislite li da to ima smisla?
Ima li neki teoretičar kojeg bi istaknuli?


Osobno, meni je zanimljivo čitati dobru teoriju (dakle, većinom mi je dosadno :D ) jer nisam jedan od ljudi koji "ne žele uništiti magiju čitanja tako da pričaju o književnosti", dapače, volim pročitati tekst o određenom djelu. Pogotovo kad mi taj tekst ukaže na neke stvari kojih nisam ni bio svjestan ili koje mi se nije dalo primijetiti.

Zato bih istaknuo Rolanda Barthesa, francuskog teoretičara. Barthes je imao dvije faze: ovu hard core znanstvenu (strukturalizam) i ovu otkačeniju (poststrukturalizam). Meni su drage obje faze, a istaknuo bih knjižicu "Kritika i istina" gdje se obračunava sa starom kritikom i definira kritičara kao osobu koja pokušava "oživjeti", izvući nova značenja iz određenog teksta. Genijalna je i knjiga "Svjetla komora" u kojoj piše o fotografiji, ali bih je preporučio i ljudima koje fotografija ne zanima. Naravno, tu je i poznati tekst "Smrt autora" kojeg je dobro pročitati, ako ništa drugo, a ono zato da bi skužili što je Barthes točno rekao (jer se pojam "smrt autora", kao i svaki drugi filozofski pojam, do zla boga isprostituirao i mutirao u raznim tekstovima :D )
Ovo je dobra tema, no nisam previše podkovan da bih o njoj u detalje razglabao. No, pokušat ću, uz ono nešto što sam pročitao.

1. teoretičari književnosti mi izgledaju kao ozboljni mislioci, skoro filozofi na području literature. Tu stavljam-među onima koje sam čitao- Mihaila Bahtina o Dostojevskom i Rabelaisu, Fryea o neizu stvari, eventualno, Curtiusa o europskom srednjovjekovlju i Auerbachovu "Mimezu". Ne znam kud bih stavio Lasićevu "Krležoloiju" od 5 knjiga, a i neka djela Žmegača su blizu-..ili ne.

2. zatim, tu su "profesori". Meni su to n.pr. Solar i Biti kod nas. Iako tu ima teorije, nema tu nešto puno izvornih ideja, nego više sistematizacija, "katehizacija" i sl. Tu mi spadaju i stariji autori koje su previodili u Yu, n.pr Wayne Booth: Retorika proze

3. poststrulturalisti, dekonstrukcionisti..Barthes, Derrida,..to mi djeluje nezanimljivo. Kao derivacija dogmi uzetih od Heideggera, pa nasilu gurani kulturni relativitzam. Ne vidim tu nješto spoznajno vrijedno što imaju npr. Bahtin ili Auerbach.

4. povjesničari, to je jasno

5. književna kririka koja ima dva vida. Jdno su eruditski pisci koji su zanimljivi za čitanje, pa kad i smatrao da su jednostrani i pretjerani (Harold Bloom u SAD), a i recenzenti- što se preklapa- kao Igor Mandić, koji je dosta slab kritik, ali nije loš u recenzijama i vrlo je subjektivan.
Ukratko- postoje dosta informirani ljudi koji se bave umovanjem o literaturi. To su Bahtin, Curtius itd. To su nastavljači estetike književnosti koji su izgradili svoje pojmovne aparate.
Oni u zadnjih 30 godina (Barthes,..) ne mogu reći, nisu me zanimali.
Postoji i kritika koja je dosta zanimljiva i obaviještena, ali nije teorija (Terry Eagleton u UK), a i mješavina esejista i nekakvih teoretičara.

Iako nisu nešto izgradili, kod nas su vrlo zanimljivi pisci Žmegač i Lasić, a profesorski smjer je Nemec- iako mi to izgleda dosta subjektivno. Sve je to subjektivno, i kod najboljih, jedino je zanimljivo ako prezentiraju nove ideje koje mogu vrijediti i biti plodnima.
User avatar
lucca
Posts: 297
Joined: 10 Nov 2011, 09:31
Location: grid.

11 Dec 2011, 10:58

ovako sad na brzinu

na mene su najvise utjecali zmegac, skreb, flaker i kravar kod nas
besmisleno mi je sad nabrajati svu tu produkciju, al kad budem imala vremena, rado cu se prisjetiti dragih mi uradaka
pavao pavlicic me ugodno iznenadio kao komparatist, njegova knjizica poetika manirizma je pravi dragulj, i ne samo ta
tu su i cale, tomasovic, gajo peles, franges, ingrid safranek, vinja, zlatarica, dubravka oraic tolic, pa zatim slamnig..heh..slamnig

mnogo smo jaki jebate :mirko:

preskocila sam ih sigurno puno

ostatak svijeta..preko zmegacevih povijesti njem knjizevnosti dosla sam do mnogih autora, borchmeyer, köhler, jauss, wellek, weber..pa klasici lukacsevi (posebice o romanu), habermasovi (socio filozofski spisi o epohama inace su me privlacili dosta), onda onaj rumunj calinescu s teorijama moderniteta (lica moderniteta), kundera cak o romanu, umberto eco, poulet...
one opcepoznate preskacem

isuse..toga stvarno ima dosta

auerbach, da, da mimesis je bio biblija :xd:
ne mogu se sad sjetit vise..al cu navracat ovamo, dajem rijec :xd:
Song to the Siren
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

11 Dec 2011, 11:44

Što se mene tiče, sve što je o teoriji književnosti trebalo reći rekao je Croce. I dan-danas pobornik sam njegove estetike, i dan-danas djela procjenjujem po njegovim kriterijima.

A imamo mi dosta vrhunskih teoretičara; Petrović i Kravar rekli su sve o stihu i lirskoj pjesmi, Bitijev je leksikon uzoran i nezamjenjiv, kao i prijevodi tekstova o suvremenoj teoriji pripovijedanja. Šteta što se, uz Užarevića, on praktički jedini time bavi, jer recentnih tekstova ima jako malo. Žmegač je Nestor, kao i Frangeš, Čale (gdje bi kroatistika bila bez njegova Držića), Tomasović, Solar...

Od ovih mlađih, Senker i Pavličić pišu sjajne rasprave, a ne bih se složio s tezom da je Mandić loš kritičar. Jest za pjesnike, ali prozaike skida savršeno. On je nekakav Matoš našeg vremena.
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

12 Dec 2011, 00:54

Ovdje se radi o različitim kriterijima i željama. Meni profesorska pisanija
nisu baš pretjerano zanimljiva-mto su katalozi bez jačih spoznaja. od navedenih mi ni priznati Auerbach nije baš toliko jak- ne sjećam s ejačih uvida iz njega.

Velika djela toga žanra ostavljaju iza sebe snažnu viziju, umni prodor u nešto što nije bilo baš jasno ni razjašnjeno. Takav je Frye sa svojim pisanjima o mythosima, o tragičnoj ironiji, o ritmovima u Bibliji, o velikim motivima (vrt, spilja, planina, peć za taljenje),..Bahtin s mnogoglasjem i menipskom satirom i karnevalizacijom i parodijom,...

Sumarno, velika "teorijska" djela ostavljaju ono što je Henry James postavio za kriterij za veliku literaturu: rast i intenzifikaciju unutarnjega "ja".
Dodao bih tu i klasična djela koja su mudra, ali nisu teorijska u strogom smislu: Forsterov "Aspects of the Novel" ili Wilsonov"Akselov zamak".

Knjige o knjigama su važne ako ostavljaju iza sebe neki, u konačnici, nezaboravni "pljas".
User avatar
lucca
Posts: 297
Joined: 10 Nov 2011, 09:31
Location: grid.

12 Dec 2011, 10:34

gle ovo

hro bi ushicenje i zanos i kad cita komparatisticka istrazivanja i profesorske litanije :xzubo:
sta treba, zastava vijorit u svakom poglavlju, ne berem
nadahnuce isporucivat :confused:

samoubiČu se :facepalm: :rofl:
Song to the Siren
User avatar
lucca
Posts: 297
Joined: 10 Nov 2011, 09:31
Location: grid.

12 Dec 2011, 10:40

Hekatonhir » wrote:Što se mene tiče, sve što je o teoriji književnosti trebalo reći rekao je Croce. I dan-danas pobornik sam njegove estetike, i dan-danas djela procjenjujem po njegovim kriterijima.

A imamo mi dosta vrhunskih teoretičara; Petrović i Kravar rekli su sve o stihu i lirskoj pjesmi, Bitijev je leksikon uzoran i nezamjenjiv, kao i prijevodi tekstova o suvremenoj teoriji pripovijedanja. Šteta što se, uz Užarevića, on praktički jedini time bavi, jer recentnih tekstova ima jako malo. Žmegač je Nestor, kao i Frangeš, Čale (gdje bi kroatistika bila bez njegova Držića), Tomasović, Solar...

Od ovih mlađih, Senker i Pavličić pišu sjajne rasprave, a ne bih se složio s tezom da je Mandić loš kritičar. Jest za pjesnike, ali prozaike skida savršeno. On je nekakav Matoš našeg vremena.
senkera sam zaboravila, da..i brleka, i dudu

al kravar je meni mozda cak i drazi kao poznavatelj moderne, antimoderne i kravar je strasno dobar analiticar krleze
kakav viskovic kakvi bakaraci :xd:
jedan od njih dvaipol koji su imali u rukama opce neke autenticne krlezijanske materijale i bas onako - erudit kakav se rijetko srece
Song to the Siren
User avatar
lucca
Posts: 297
Joined: 10 Nov 2011, 09:31
Location: grid.

23 Dec 2011, 16:58

dvije komparatistice u vladi :xd: :xd: :xd: :xd: :xd:


sorkaČ na offu :xzubo:
Song to the Siren
Post Reply