Čitam i preporučujem - ili ne?
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Ovdje možete ispričati što trenutačno čitate ili ste nedavno pročitali pa autora i knjigu preporučiti ostalima. Ukratko, neka to bude naša mala književna kritika. Ili prikaz.
Mislim da bi svakako, osim autorova imena i naslova knjige, navesti i žanr. Valjda se to još tako zove.
Prva ću početi, ali u sljedećem postu.
Mislim da bi svakako, osim autorova imena i naslova knjige, navesti i žanr. Valjda se to još tako zove.
Prva ću početi, ali u sljedećem postu.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Fred Vargas: Temps glaciaires
krimić
Znam da zvuči kao da sam vas prevarila, jer naslov nije na hrvatskome, a najvjerojatnije ga neće tako skoro ni biti. U prijevodu glasi Ledenjačka vremena.
Zašto ne možemo tako skoro očekivati prijevod? Zato što je ovo već trinaesti njezin krimić, prvi je napisala 1991. godine, a kod nas su prevedene tek četiri njezine knjige.
Da, Fred Vargas, to je ona. Pravo joj je ime Frédérique Audoin-Rouzeau, pa je svoje ime pretvorila u Fred, a prezime uzela od Bosonoge kontese. Inače je povjesničarka i arheologinja (specijalnost joj je srednjovjekovna arheozoologija, ako takva riječ u nas uopće postoji) pa se u romanima često služi upravo tim svojim znanjem.
Tako je i u ovom romanu. Nekoliko samoubojstava nižu se jedno za drugim, naizgled bez ikakve međusobne veze, a onda se pokazuje da, kao prvo, uopće nije riječ o samoubojstvima te da su, kao drugo, sva ta ubojstva povezana, to jest da je riječ o serijskom ubojici. Ujedno, postoji još jedan slučaj koji je prividno potpuno ne povezan s ovim nizom ubojstava, a na kraju se ipak pokazuje da je itekako povezan. I to nije sve! - kako bi se reklo u reklamama. Sve se vrti oko Francuske revolucije, vjerovali ili ne, to jest oko Društva za proučavanje Robespierreovih govora, dokumenata, spisa. Njih šestotinjak sastaje se u nekakvu skladištu, preuređenu tako da nalikuje na dvoranu francuske Skupštine, pa ondje glume različite povijesne uloge. Dakako, kostimirani i u ledenoj dvorani - povijesna rekonstrukcija mora biti potpuna. I tu se zapravo krug zatvara odnosno pokazuje se je cijela priča o ubojstvima zapravo svojevrstan karneval, mračan i krvav.
Fredini romani dijele se u dvije serije: u jednoj je glavni junak komesar Adamsberg, a drugu čine takozvana "trojica evanđelista". Mislim da su sve četiri knjige koje su kod nas prevedene iz Adamsbergove serije. Adamsberg je potpuno netipičan policajac, zenovski tip, a ima oke sebe jednako tako neobičnu ekipu. Osim povijesnih referenci, Fred u knjige ubacuje i literarne aluzije: primjerice, glavni komesarov pomoćnik preziva se Danglard, što se izgovara potpuno isto kao onaj Danglars iz Grofa Monte Crista. Povrh svega Vargas piše francuski, ali baš francuski: iskorištava svaku mogućnost koju joj jezik pruža. Zbog toga je i nije lako prevoditi, a prijevodi bi baš mogli biti i bolji, no kakvi jesu da jesu, ona mjestimično potpuno neprevodiva.
Svejedno, preporučujem: uzmite bilo koju njezinu knjigu - vjerujem da nećete požaliti. Žena je rječita i duhovita, a zapleti su joj doista pa... zapleteni.
krimić
Znam da zvuči kao da sam vas prevarila, jer naslov nije na hrvatskome, a najvjerojatnije ga neće tako skoro ni biti. U prijevodu glasi Ledenjačka vremena.
Zašto ne možemo tako skoro očekivati prijevod? Zato što je ovo već trinaesti njezin krimić, prvi je napisala 1991. godine, a kod nas su prevedene tek četiri njezine knjige.
Da, Fred Vargas, to je ona. Pravo joj je ime Frédérique Audoin-Rouzeau, pa je svoje ime pretvorila u Fred, a prezime uzela od Bosonoge kontese. Inače je povjesničarka i arheologinja (specijalnost joj je srednjovjekovna arheozoologija, ako takva riječ u nas uopće postoji) pa se u romanima često služi upravo tim svojim znanjem.
Tako je i u ovom romanu. Nekoliko samoubojstava nižu se jedno za drugim, naizgled bez ikakve međusobne veze, a onda se pokazuje da, kao prvo, uopće nije riječ o samoubojstvima te da su, kao drugo, sva ta ubojstva povezana, to jest da je riječ o serijskom ubojici. Ujedno, postoji još jedan slučaj koji je prividno potpuno ne povezan s ovim nizom ubojstava, a na kraju se ipak pokazuje da je itekako povezan. I to nije sve! - kako bi se reklo u reklamama. Sve se vrti oko Francuske revolucije, vjerovali ili ne, to jest oko Društva za proučavanje Robespierreovih govora, dokumenata, spisa. Njih šestotinjak sastaje se u nekakvu skladištu, preuređenu tako da nalikuje na dvoranu francuske Skupštine, pa ondje glume različite povijesne uloge. Dakako, kostimirani i u ledenoj dvorani - povijesna rekonstrukcija mora biti potpuna. I tu se zapravo krug zatvara odnosno pokazuje se je cijela priča o ubojstvima zapravo svojevrstan karneval, mračan i krvav.
Fredini romani dijele se u dvije serije: u jednoj je glavni junak komesar Adamsberg, a drugu čine takozvana "trojica evanđelista". Mislim da su sve četiri knjige koje su kod nas prevedene iz Adamsbergove serije. Adamsberg je potpuno netipičan policajac, zenovski tip, a ima oke sebe jednako tako neobičnu ekipu. Osim povijesnih referenci, Fred u knjige ubacuje i literarne aluzije: primjerice, glavni komesarov pomoćnik preziva se Danglard, što se izgovara potpuno isto kao onaj Danglars iz Grofa Monte Crista. Povrh svega Vargas piše francuski, ali baš francuski: iskorištava svaku mogućnost koju joj jezik pruža. Zbog toga je i nije lako prevoditi, a prijevodi bi baš mogli biti i bolji, no kakvi jesu da jesu, ona mjestimično potpuno neprevodiva.
Svejedno, preporučujem: uzmite bilo koju njezinu knjigu - vjerujem da nećete požaliti. Žena je rječita i duhovita, a zapleti su joj doista pa... zapleteni.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
- Quark
- Informatičar starog kova
- Posts: 1860
- Joined: 20 Oct 2015, 19:19
- Has thanked: 2 times
- Been thanked: 4 times
Hvala.MmeTipfeler wrote: ↑23 Feb 2017, 20:08Možeš, ali napiši kratki prikaz, i to tako da i mi ostali nešto shvatimo.
Dakle, preporučio bih svekolikom čitateljstvu knjigu dobitnika Nobelove nagrade Leona Ledermana "Božja čestica".
Na vrlo kvalitetan način je prikazana stoljetna potraga za Velikom istinom, kako svijet funkcionira na nivou velikog i na nivou malog te borba fizičara da ih ujedini. Vrlo zanimljiv autor, tekstovi su prepuni šala ( da, kako kome ), može se puno naučiti o povijesti znanosti.
Kako autor sam kaže knjiga se zove "Božja čestica" jer mu izdavač nebi dozvolio da se zove "Vražja čestica", što bi bilo puno prikladnije ime.
TDK MA-XG najbolja kazeta na svitu.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Je li to o onom bozonu zbog kojega se uznemirilo svekoliko hrvatsko svećenstvo?
- Quark
- Informatičar starog kova
- Posts: 1860
- Joined: 20 Oct 2015, 19:19
- Has thanked: 2 times
- Been thanked: 4 times
Higgsov bozon... a ne znan to za svećenstvo, ne pratin taj dio populacije...MmeTipfeler wrote: ↑23 Feb 2017, 20:22Je li to o onom bozonu zbog kojega se uznemirilo svekoliko hrvatsko svećenstvo?
TDK MA-XG najbolja kazeta na svitu.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Nadurili su se što je "pomalo duhovito" upotrijebio taj naziv. Slučajno sam naletjela. Nisam čitala, ali zašto ne bih?
- Quark
- Informatičar starog kova
- Posts: 1860
- Joined: 20 Oct 2015, 19:19
- Has thanked: 2 times
- Been thanked: 4 times
Danas san diga ing. Dragutina Crnića, na preporuku ovlaštenog djelatnika. Podsjetite me za par dana da napišem koju riječ ako zaboravim, ipak sam ja čovjek u hm... najboljim godinama
TDK MA-XG najbolja kazeta na svitu.
- Beau
- Posts: 7172
- Joined: 28 Sep 2011, 10:43
Zoran Ferić - Na osami blizu mora
Tko voli Ferića, uživat će i u ovoj knjizi, još itekako
Otok Rab sedamdesetih i osamdesetih godina, ljeto, galebarenje, muško-ženski odnosi, seks, ljubav...itd.
To je samo okosnica, jel. Sve je upotpunjeno s pregršt zanimljivih likova i bizarnosti u Ferićevom stilu
Fala bogu, on te bizarnosti vrlo vješto ubacuje, nenametljivo i s lakoćom, dok vama čitavo vrijeme titra brk nad usnama Uz pokoji prasak, dabome.
Na početku se može učiniti površna, al što knjiga više odmiče to je bolja, slojevitija, cjelovitija, luđa, predivnija, mračnija, ma sve. Ferić
Tko voli Ferića, uživat će i u ovoj knjizi, još itekako
Otok Rab sedamdesetih i osamdesetih godina, ljeto, galebarenje, muško-ženski odnosi, seks, ljubav...itd.
To je samo okosnica, jel. Sve je upotpunjeno s pregršt zanimljivih likova i bizarnosti u Ferićevom stilu
Fala bogu, on te bizarnosti vrlo vješto ubacuje, nenametljivo i s lakoćom, dok vama čitavo vrijeme titra brk nad usnama Uz pokoji prasak, dabome.
Na početku se može učiniti površna, al što knjiga više odmiče to je bolja, slojevitija, cjelovitija, luđa, predivnija, mračnija, ma sve. Ferić
- Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Pär Fabian Lagerkvist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1951. godine, pravo mi je otkriće. Piše naturalistički, uglavnom se bavi mračnom stranom ljudske duše - zlom, nepravdom, totalitarizmom - a u knjizi koju listam nalaze se četiri priče: Krvnik, Vječni smiješak, Okrutne priče i Patuljak. Sa švedskoga preveo ga je magistralni Josip Tabak.
Toplo preporučujem.
Toplo preporučujem.
Potpisi su za budale.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Dok pokušavam negdje pronaći Božju česticu da je skinem s neta u piratskoj verziji - što da se radi, volim čitati knjige na 'caklu', a sve se čini da ću je morati pročitati na engleskome, zabavlja me ljupki koleški asesor Fandorin. U krimiću pod naslovom Ahilova smrt. Fandorinov književni otac piše pod pseudonimom B. Akunin (aluzija je jasna), a pravo mu ime valjda ni on sam, iako je Gruzijac, ne umije izgovoriti pa vas neću time zamarati.
Fandorinu je ime Erast, očestvo je bezvezno - Petrovič, ali ime obara s nogu. U prvom romanu iz serije, Azazel, tek mu je dvadeset godina i tek je policijski službenik, pisar, čini mi se, a onda avanzira iz romana u roman - prvo je bio državni savjetnik i sad je koleški asesor. Radnja Akuninovih detektivskih romana smještena je u drugu polovicu 19. stoljeća, mogu se čitati svaki za sebe, ali se kroz njih provlači i može se slijediti nit Fandorinove sudbine. Fandorin po načinu zaključivanja pomalo podsjeća na Poirota, ali to im je ujedno i jedina zajednička osobina: Poirot se aktivno upleće u intrigu, a Fandorin stoji postrance i promatra. Mi ga pak najčešće gledamo kroz oči nekoga od ostalih likova: njegovi su postupci nejasni, baš kao i njegove izjave, a onda dečko najednom iz rukava izvuče adut i sve zapanji.
Prije Ahilove smrti, koju sam tek počela čitati, pročitala sam Turski gambit, ali u srpskom prijevodu. Nije prijevod loš kao takav, ali je vrlo šlampav, a neke riječi doista nisam uspjela prepoznati. Ahilova smrt na neki je način nastavak je tog romana i u našem je prijevodu, no ipak sam već na prvim stranicama naletjela na rješenje "vitez bez straha i zamjerke". Prevodilac nažalost nije čuo za uvriježenu sintagmu "vitez bez straha i mane".
Možda ću se ipak vratiti čitanju ruskoga izvornika. Prvi Akuninov roman koji mi je dospio u ruke bio je Levijatan, a u to su doba bila kod nas prevedena tek četiri njegova romana i nije ih se tako lako moglo naći u knjižnici pa sam bila pronašla njegove knjige na netu.
Dvije stvari posebno cijenim kod Akunina: stil - elegantan i čist (nikakvo čudo, prvi mu roman počinje baš kao i Majstor i Margarita) te činjenicu da puška koja u prvom činu visi na zidu u petome doista i opali.
Svakako preporučujem.
Fandorinu je ime Erast, očestvo je bezvezno - Petrovič, ali ime obara s nogu. U prvom romanu iz serije, Azazel, tek mu je dvadeset godina i tek je policijski službenik, pisar, čini mi se, a onda avanzira iz romana u roman - prvo je bio državni savjetnik i sad je koleški asesor. Radnja Akuninovih detektivskih romana smještena je u drugu polovicu 19. stoljeća, mogu se čitati svaki za sebe, ali se kroz njih provlači i može se slijediti nit Fandorinove sudbine. Fandorin po načinu zaključivanja pomalo podsjeća na Poirota, ali to im je ujedno i jedina zajednička osobina: Poirot se aktivno upleće u intrigu, a Fandorin stoji postrance i promatra. Mi ga pak najčešće gledamo kroz oči nekoga od ostalih likova: njegovi su postupci nejasni, baš kao i njegove izjave, a onda dečko najednom iz rukava izvuče adut i sve zapanji.
Prije Ahilove smrti, koju sam tek počela čitati, pročitala sam Turski gambit, ali u srpskom prijevodu. Nije prijevod loš kao takav, ali je vrlo šlampav, a neke riječi doista nisam uspjela prepoznati. Ahilova smrt na neki je način nastavak je tog romana i u našem je prijevodu, no ipak sam već na prvim stranicama naletjela na rješenje "vitez bez straha i zamjerke". Prevodilac nažalost nije čuo za uvriježenu sintagmu "vitez bez straha i mane".
Možda ću se ipak vratiti čitanju ruskoga izvornika. Prvi Akuninov roman koji mi je dospio u ruke bio je Levijatan, a u to su doba bila kod nas prevedena tek četiri njegova romana i nije ih se tako lako moglo naći u knjižnici pa sam bila pronašla njegove knjige na netu.
Dvije stvari posebno cijenim kod Akunina: stil - elegantan i čist (nikakvo čudo, prvi mu roman počinje baš kao i Majstor i Margarita) te činjenicu da puška koja u prvom činu visi na zidu u petome doista i opali.
Svakako preporučujem.
- Riona
- Posts: 4078
- Joined: 25 Feb 2017, 09:01
- Location: Zagreb
@Mme Tipfeler, ima li to negdje na engleskom? Ja bi čitaoooo...Ako si na to naletjela.
Ja bih preporučila, vrlo toplo, no vjerovatno prekasno za mnoge (jer su već čitali) - Vorkosigan saga. Lois McMaster Bujold, stvarateljica napetih i vrlo duhovitih romana o Milesu Vorkosiganu. Momak ljubi i ratuje, putuje od planeta do planeta... James B. mu nije ni do koljena. Ima prevedenih knjiga, mislim da samo dvije od 16 nisu prevedene na hrvatski. Na engleskom ima u e-pub formatu. Nedavno sam vidjela da su sve do sad objavljene knjige sada free za skidanje, ali više ne mogu naći link
Uglavnom, SF. Tko voli.
Ja bih preporučila, vrlo toplo, no vjerovatno prekasno za mnoge (jer su već čitali) - Vorkosigan saga. Lois McMaster Bujold, stvarateljica napetih i vrlo duhovitih romana o Milesu Vorkosiganu. Momak ljubi i ratuje, putuje od planeta do planeta... James B. mu nije ni do koljena. Ima prevedenih knjiga, mislim da samo dvije od 16 nisu prevedene na hrvatski. Na engleskom ima u e-pub formatu. Nedavno sam vidjela da su sve do sad objavljene knjige sada free za skidanje, ali više ne mogu naći link
Uglavnom, SF. Tko voli.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Misliš na Vargasicu ili Akunina? Fred je prevedena na engleski, čak ima i linkova gdje se knjige mogu skinuti navodno besplatno, s time da za članstvo moraš dati broj kartice, ali tvrde da ti neće ništa naplatiti, nego da je to samo zato da provjere iz koje zemlje dolaziš. Za Akunina ne znam, treba proguglati. Na YT-u našla sam neke njegove audioknjige, ali nisam provjeravala na kojem jeziku - gledala sam Azazela u nastavcima.
- Riona
- Posts: 4078
- Joined: 25 Feb 2017, 09:01
- Location: Zagreb
Mislila sam zapravo na Akunina.MmeTipfeler wrote: ↑06 Mar 2017, 12:05Misliš na Vargasicu ili Akunina? Fred je prevedena na engleski, čak ima i linkova gdje se knjige mogu skinuti navodno besplatno, s time da za članstvo moraš dati broj kartice, ali tvrde da ti neće ništa naplatiti, nego da je to samo zato da provjere iz koje zemlje dolaziš. Za Akunina ne znam, treba proguglati. Na YT-u našla sam neke njegove audioknjige, ali nisam provjeravala na kojem jeziku - gledala sam Azazela u nastavcima.
Potražit ću, hvala.
-
- Posts: 1
- Joined: 26 Mar 2017, 15:22
Ne preporucam knjige, jer one koje su meni preporucene uglavnom mi budu dosadne. To rekoh, no ipak par rijeci za Ivana Salecica, Glava lava - dom u Dubrovniku. Meni se svidjelo. Ne znam kako je purger uhvatio duh Dubrovnika, nekad i sad, ali ga je uhvatio, garantirano, i elegantno se seta kroz vrijeme, od Gundulica do danasnjih mahera.
Uz staru slavu Grada, i danasnju mentalnu mizeriju, ima tu jos i junakovih ljubavnih avantura stila Woody Allen, sto daje kontrapunkt Gundulicevim tjeskobama, koje su dale odlicne stranice, ali cujem da je autor i psiholog .
I kako me je sarmirao, nisam ni zavidna, a mogla bih biti, jet takvu setnju kroz vrijeme mog grada sam i sama namjeravala napisati, ali je lijenost prevladala…
Uz staru slavu Grada, i danasnju mentalnu mizeriju, ima tu jos i junakovih ljubavnih avantura stila Woody Allen, sto daje kontrapunkt Gundulicevim tjeskobama, koje su dale odlicne stranice, ali cujem da je autor i psiholog .
I kako me je sarmirao, nisam ni zavidna, a mogla bih biti, jet takvu setnju kroz vrijeme mog grada sam i sama namjeravala napisati, ali je lijenost prevladala…
-
- Posts: 565
- Joined: 28 Sep 2011, 18:16
Preporučio bih nekoliko stvari, no ne da mi se baš puno pisati. Kog zanima politika i bliski istok, dobra je knjiga "Izraelski lobi" Mearsheimera i Walta. Kojih 550 stranica nešto većeg formata, i uglavnom se slaže sa stajalištima koja sam formirao i prije- no ima puno dobrih ilustracija.
Msilim da sam i prije preporučio remek djelo Barzuna, kog imam na eng. No, imate ga i na hrvatskom, a ja sam ga bio kupio kao rođendanski poklon za 100 kuna na Interliberu.
http://www.superknjizara.hr/?page=knjig ... jiga=13786
Koga zanimaju tračevi, dobra je Viskovićeva knjiga "Rat za enciklopediju". Nemam baš puno simpatija za Viskovićevu političku i nacionalnu opciju, no, rekao bih da je prikaz ponašanja Jergovića, Vlahe Bogišića, Ladana, Kravara, ... uvelike istinit. Ima 330 stranica i pročita se kao strip u komadu. Jergović i Bogišić su psihopati, a Ladana je Bogišić bio dobio na taštinu. Kravar je bio OK. Hrvatska književna enciklopedija ima propuste (nema natuknice "Hrvatski jezik"), no to nije posebno Viskovićevo maslo, a ostalo je li-la. Prelistavao sam HKE i mislim da je vrlo dobra, te da dio prigovora baš i ne stoji.
Msilim da sam i prije preporučio remek djelo Barzuna, kog imam na eng. No, imate ga i na hrvatskom, a ja sam ga bio kupio kao rođendanski poklon za 100 kuna na Interliberu.
http://www.superknjizara.hr/?page=knjig ... jiga=13786
Koga zanimaju tračevi, dobra je Viskovićeva knjiga "Rat za enciklopediju". Nemam baš puno simpatija za Viskovićevu političku i nacionalnu opciju, no, rekao bih da je prikaz ponašanja Jergovića, Vlahe Bogišića, Ladana, Kravara, ... uvelike istinit. Ima 330 stranica i pročita se kao strip u komadu. Jergović i Bogišić su psihopati, a Ladana je Bogišić bio dobio na taštinu. Kravar je bio OK. Hrvatska književna enciklopedija ima propuste (nema natuknice "Hrvatski jezik"), no to nije posebno Viskovićevo maslo, a ostalo je li-la. Prelistavao sam HKE i mislim da je vrlo dobra, te da dio prigovora baš i ne stoji.
- Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Zanimljiva knjiga, a zanimljiv mi je i autor. Cijenim ga kao intelektualca i stručnjaka.Hroboatos wrote: ↑31 Mar 2017, 16:07Koga zanimaju tračevi, dobra je Viskovićeva knjiga "Rat za enciklopediju". Nemam baš puno simpatija za Viskovićevu političku i nacionalnu opciju, no, rekao bih da je prikaz ponašanja Jergovića, Vlahe Bogišića, Ladana, Kravara, ... uvelike istinit. Ima 330 stranica i pročita se kao strip u komadu.
Potpisi su za budale.
-
- Posts: 565
- Joined: 28 Sep 2011, 18:16
Dulje vremena ne čitam beletristiku, zasitio sam se. No, eto nekoliko preporuka djela na hrvatskom (i srpskom), prevedenih, koja su mi ostala u dobrom sjećanju (uz kraće komentare):
Joseph Conrad: Očima zapada ... Netko je rekao da je to "veliki ruski roman kojeg je na engleskom napisao Poljak". Po nekim značajkama podsjeća me na jedno vrhunsko djelo, "Bjesove" Dostojevskog
Mark Twain: Tajanstveni stranac ... Antiteistička parabola smještena u Austriji 16. ili 17. st.
Gustave Flaubert: Sentimentalni odgoj ... Sporohodni prehodnik modernih romana paralize volje. Dosta spor, no vrhunac su posljednja dva poglavlja.
Anton Čehov: Skakavac, Kuća s mezaninom, Jonič, Moj život .. Paraliza prema kojoj je Flaubert nešto kao optimistički vitalist.
Vladimir Nabokov: Pnin, Smijeh u tami, Blijeda vatra,..... Ovo ne bih preporučio. Nabokov je za mene precijenjeni dosadni estet kojeg mi je jedina dobra knjiga Gogoljev životopis (to bih preporučio)
Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita ... Još jedan precijenjeni Rus, ne bih preporučio.
Aleksandr Solženjicin: Odjel za rak ... Svakako preporučujem, veliki roman bez nekih tehničkih inovacija, no ostavlja dublji dojam od mnogih razglašenih ćitaba
Salman Rushdie: Sobranije sočinenij.... Gnjavator, Homeini možda i nije bio toliko u krivu
Thomas Mann: Lotta u Weimaru ... Nekako zaboravljeno veliko djelo. Goethe je prikazan kao panenteistički mudrac, a Lotte ... sa simpatijama.
Toliko zasad...
Joseph Conrad: Očima zapada ... Netko je rekao da je to "veliki ruski roman kojeg je na engleskom napisao Poljak". Po nekim značajkama podsjeća me na jedno vrhunsko djelo, "Bjesove" Dostojevskog
Mark Twain: Tajanstveni stranac ... Antiteistička parabola smještena u Austriji 16. ili 17. st.
Gustave Flaubert: Sentimentalni odgoj ... Sporohodni prehodnik modernih romana paralize volje. Dosta spor, no vrhunac su posljednja dva poglavlja.
Anton Čehov: Skakavac, Kuća s mezaninom, Jonič, Moj život .. Paraliza prema kojoj je Flaubert nešto kao optimistički vitalist.
Vladimir Nabokov: Pnin, Smijeh u tami, Blijeda vatra,..... Ovo ne bih preporučio. Nabokov je za mene precijenjeni dosadni estet kojeg mi je jedina dobra knjiga Gogoljev životopis (to bih preporučio)
Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita ... Još jedan precijenjeni Rus, ne bih preporučio.
Aleksandr Solženjicin: Odjel za rak ... Svakako preporučujem, veliki roman bez nekih tehničkih inovacija, no ostavlja dublji dojam od mnogih razglašenih ćitaba
Salman Rushdie: Sobranije sočinenij.... Gnjavator, Homeini možda i nije bio toliko u krivu
Thomas Mann: Lotta u Weimaru ... Nekako zaboravljeno veliko djelo. Goethe je prikazan kao panenteistički mudrac, a Lotte ... sa simpatijama.
Toliko zasad...
-
- Posts: 565
- Joined: 28 Sep 2011, 18:16
Da dodam nešto iz Hrvatske i regiJona ...
Ujević: Žedan kamen na studencu .... Velika zbirka pjesama, bogatstvo zvuka, što reći- Tin
Gojko Tešić: Zli volšebnici ili Polemike u srpskoj književnosti 1-3.... pokriva uglavnom 20-40 godine. Urnebes.
Krleža: Dnevnik 1933-42... Pokriva samo neke godine, najbolje 40. i 42. Dnevnik snova u dobroj mjeri. Veliko ostvarenje- ne znam kako nema viši status. Podsjeća me u stilu, autoanalizi i paralizi na Rilkeove: "Zapiske Mathisa Lauridsa Briggea" (iako je roman, Krležin dnevnik je nešto kao roman)
Danko Popović: Knjiga o Milutinu.... kultni velikosrpski roman "buđenja naroda" 1980ih, kasnije popljuvan. Iako to jest roman pamflet uz tipične srpske mitologeme, mislim da vrijedi kao književno djelo i da će preživjeti auktorovu tendencioznost. Plošni, no živi likovi, i dirljivi opisi gedža.
Branislav Nušić: Autobiografija.... urnebes bez kraja i konca. Čitati na rate.
Mirko Kovač: Vrijeme koje se udaljava... Životan postumni roman-memoar. Zabit i Crna Gora, beogradska boema, luđaci kao Miloševićevi fanovi, umiranje slikara Šejke... Više zbirka memoarskih fragmenata nego roman lege-artis, svejedno je čitko i nikad dosadno, i mislim da će ostati čitano.
Ivan Aralica: Sjene... Pročitati, iako manje daje od navještenoga (počinje uoči "Oluje"). Skoro 1000 stranica od kojih većina odpada na Zagoru, koze, ovce i UDBAše, te tu i tamo na politiku (premalo)
Slobodan Novak: Pristajanje.... Starački roman, meni dojmljiv zbog bogatstva jezika (iako to nije sve)
A.G. Matoš: Kritike o hrvatskoj 1,2 i srpskoj književnosti.... Vrijedi pročitati, jaka literatura,a i većina sudova stoji (osim one o Poliću Kamovu, no to je tercijarno)
Ujević: Žedan kamen na studencu .... Velika zbirka pjesama, bogatstvo zvuka, što reći- Tin
Gojko Tešić: Zli volšebnici ili Polemike u srpskoj književnosti 1-3.... pokriva uglavnom 20-40 godine. Urnebes.
Krleža: Dnevnik 1933-42... Pokriva samo neke godine, najbolje 40. i 42. Dnevnik snova u dobroj mjeri. Veliko ostvarenje- ne znam kako nema viši status. Podsjeća me u stilu, autoanalizi i paralizi na Rilkeove: "Zapiske Mathisa Lauridsa Briggea" (iako je roman, Krležin dnevnik je nešto kao roman)
Danko Popović: Knjiga o Milutinu.... kultni velikosrpski roman "buđenja naroda" 1980ih, kasnije popljuvan. Iako to jest roman pamflet uz tipične srpske mitologeme, mislim da vrijedi kao književno djelo i da će preživjeti auktorovu tendencioznost. Plošni, no živi likovi, i dirljivi opisi gedža.
Branislav Nušić: Autobiografija.... urnebes bez kraja i konca. Čitati na rate.
Mirko Kovač: Vrijeme koje se udaljava... Životan postumni roman-memoar. Zabit i Crna Gora, beogradska boema, luđaci kao Miloševićevi fanovi, umiranje slikara Šejke... Više zbirka memoarskih fragmenata nego roman lege-artis, svejedno je čitko i nikad dosadno, i mislim da će ostati čitano.
Ivan Aralica: Sjene... Pročitati, iako manje daje od navještenoga (počinje uoči "Oluje"). Skoro 1000 stranica od kojih većina odpada na Zagoru, koze, ovce i UDBAše, te tu i tamo na politiku (premalo)
Slobodan Novak: Pristajanje.... Starački roman, meni dojmljiv zbog bogatstva jezika (iako to nije sve)
A.G. Matoš: Kritike o hrvatskoj 1,2 i srpskoj književnosti.... Vrijedi pročitati, jaka literatura,a i većina sudova stoji (osim one o Poliću Kamovu, no to je tercijarno)
- Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Apsolutno. Matoš je jedan od naših najboljih kritičara, i to svih vremena, nekakav Igor Mandić tog doba.
Premda Mandić, kad ga već spominjem, mnogo više griješi: dočim mu stavovi o prozi uglavnom stoje, za poeziju nema previše osjećaja.
Potpisi su za budale.