Ruski pisci - činjenice, implikacije i poučci

Knjigom u glavu
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

29 Sep 2011, 11:33

Kao što i sam naslov govori, ovdje ćemo se baviti najboljom od svih književnosti, dakle ruskom i njenim implikacijama, a poučci će samo proizaći, kako i priliči.

Kao što je vrlo dobro poznato, a možda i ne, do Puškina Rusi nisu stvorili niti jedno književno djelo svjetske vrijednosti. Nakon Puškina su ih stvorili stotinu.

1. poučak: Puškin je bio okidač, Krleža ne.

Ono što je bitno znati za ruske pisce je da su mahom bili bradati pravoslavci.

2. poučak: ne moraš završiti kao četnik, ako si bradati pravoslavac.

Ruski pisci su, često, vjerovali u posebnu ulogu Rusije u budućnosti Europe i svijeta. Mnogi hrvatski pisci vjeruju da su Hrvati specifičan narod.

3. poučak: budale i mi i oni.

Najbolja ruska djela imaju 600+ stranica. I žao vam bude kada ih završite.

4. poučak: kada je nešto dobro nikada ne traje dovoljno dugo.

Svoja djela pišu na ćirilici.

5. poučak: i na ćirilici se može pametno pisati.

Eto toliko od mene. Pozivam i druge da se priključe sa svojim uvidima u rusku književnost i, naravno, s pokojim poučkom.

Hvala.


User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

29 Sep 2011, 20:47

Oni su imali rusku zimu i dovoljno votke. Šesti i sedmi poučak: književnost ovisi o zemljopisnom položaju. I grijanju.
Potpisi su za budale.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

29 Sep 2011, 20:53

Hekatonhir » wrote:Oni su imali rusku zimu i dovoljno votke. Šesti i sedmi poučak: književnost ovisi o zemljopisnom položaju. I grijanju.
Apsoštrumpfno. Time se u talijanskoj književnosti recimo bavio Carlo Dionisotti. Zaključak je da je tlo specifičnije od epohe, ukratko. Slušala o tome ove godine kod S. P. Novaka.
User avatar
vrrrlet
Posts: 4029
Joined: 22 Sep 2011, 13:16

29 Sep 2011, 22:47

Imali su rusku zimu i dovoljno votke i prije Puškina. Zaključak bi bio da su prije bili nepismeni, te su romane pisali usmeno.

S obzirom koliko ih ima, za čitati predpuškinovsku književnost trebalo bi tisuću života i puno sreće, jer do jednog remek-djela morao bi pročitati, štoviše, proslušati i proživjeti (preživjeti?) dvanaest tisuća obiteljskih tragedija, pet stotina trideset i jedan pokušaj samoubojstva, 217 uspjelih samoubojstava, tri tisuće sedamsto i dvadeset ubojstva, devet tisuća racija, 2073 silovanja, pet milijuna pijanih budala i još bi te vjerojatno neki kurac ozračio.

Zato ja proučavam književnost Uskršnjih otoka. Sigurno je sigurno.



P.S. Nije mi jasna važnost broja listova. :ne zna: Što je referentna točka, koliko listova je premalo, koliko previše? Koliko listova ima u prosječnoj roli wc-papira?
Svi sisavci su braća. Pogotovo rovke.
User avatar
Sudden Sid
Posts: 13
Joined: 29 Sep 2011, 13:15

30 Sep 2011, 00:53

vrrrlet » wrote:P.S. Nije mi jasna važnost broja listova. :ne zna: Što je referentna točka, koliko listova je premalo, koliko previše? Koliko listova ima u prosječnoj roli wc-papira?
Raspisali se Dostojevski i Tolstoj, a Harms ih sve pomete u pola stranice :ne zna:
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

30 Sep 2011, 09:19

Side, to ti je samo optička varka.
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

30 Sep 2011, 10:10

vrrrlet » wrote: ...
P.S. Nije mi jasna važnost broja listova. :ne zna: Što je referentna točka, koliko listova je premalo, koliko previše? Koliko listova ima u prosječnoj roli wc-papira?
Meni je čitanje užitak. Stoga ću citirati Orwella koji kaže: "Jedina moja zamjerka Tolstoju je da su mu djela prekratka."
User avatar
kukuriku
Posts: 2447
Joined: 20 Sep 2011, 17:27

30 Sep 2011, 11:24

vrrrlet » wrote:P.S. Nije mi jasna važnost broja listova. :ne zna: Što je referentna točka, koliko listova je premalo, koliko previše? Koliko listova ima u prosječnoj roli wc-papira?
Ako je ono što je napisano dobro, dobro je da ima što više listova.
Ako je sranje, šteta je svakog drveta. Jadnom bi deblu bila sretnija sudba da je završilo kao korisna stvar poput wc papira.
Nek(v)arljiva.
User avatar
Nikolajevna
Posts: 1034
Joined: 28 Sep 2011, 22:51

30 Sep 2011, 21:20

Ma 100 stranica može biti efektno ali ne možeš biti mjesecima opsjednut njima.
JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

30 Sep 2011, 21:41

Ja zazirem od ruske književnosti otkad sam od nje počeo dobivati noćne more. Zločin i kaznu sam pročitao tek pet puta u petnaest godina, i svakih par mjeseci sanjam da sam Raskoljnjikov. Svaki put u drugom okružju.
Što bi tek bilo da sam pročitao Rat i mir ili Anu Karenjinu.
Biti i mniti svemiropolisno
User avatar
Pješčana
Posts: 8262
Joined: 17 Sep 2011, 22:52
Location: Hrvaška
Contact:

30 Sep 2011, 21:44

JPK » wrote:Ja zazirem od ruske književnosti otkad sam od nje počeo dobivati noćne more. Zločin i kaznu sam pročitao tek pet puta u petnaest godina, i svakih par mjeseci sanjam da sam Raskoljnjikov. Svaki put u drugom okružju.
Što bi tek bilo da sam pročitao Rat i mir ili Anu Karenjinu.
bacao bi se pod vlakove, srećom u RH šansa da vlak prođe na vrijeme je nemjerljiva :D
Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich.
User avatar
ElliQuinn
Felis nebulosa
Posts: 5424
Joined: 18 Sep 2011, 11:56
Location: Na raskršću, upravo krećem u svim smjerovima.

30 Sep 2011, 21:47

Pješčana » wrote: bacao bi se pod vlakove, srećom u RH šansa da vlak prođe na vrijeme je nemjerljiva :D
Ili da prođe dovoljno brzo da te ubije.
Light up, as if you have a choice.

Pričuvni moderator.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

30 Sep 2011, 21:59

Nisu kod Rusa bitni samo pisci nego i teoretičari. Tema, siže, motiv, motivacija, fabula, razne teorije stiha - to je i danas terminologija kojom se služe u školama i na fakultetima. Svega toga ne bi bilo bez ruskih formalista. Oni su teoriju književnosti digli na novu razinu. Time ne samo da su utjecali na znanost nego su povećali zanimanje i za recepciju drugih djela.
Potpisi su za budale.
JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

30 Sep 2011, 22:01

Pješčana » wrote: bacao bi se pod vlakove, srećom u RH šansa da vlak prođe na vrijeme je nemjerljiva :D
Ma groznije bi bilo to da sam droljetina biblijskih proporcija. :cry:
Biti i mniti svemiropolisno
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

01 Oct 2011, 11:27

Dobro, da ne raspisujem epski, samo njekoliko trivija ...

1. naravno da ne postoji neprijeporno vrjednovanje bilo čeg. Vrijednost, rangiranje,...to je subjektivno.
No, kod inforimiranoga kruga osoba koje se bave nekim područjem, ima neki "odprilike" konsenzus za bar 2/3 igrača njeke igre.

2. po tom nekakvom konsenzusu, ruska je literatura dio zapadne. Kineska očito nije, a nisu ni-tu ima nekih sporova- ni indijska ni islamska. Iako se u zapadni korpus književnosti stavlja ponekad i Mahabharata, zbog utjecaja dijelova (Bhagavad gita).

3. dakle, za ove zapadne, novovjeke - ne antiku- postoji dosta suglasnosti da su vrhunski, najveći autori- Dante, Shakespeare, Cervantes, Goethe, Tolstoj, Dostojevski i eventualno Proust. Englezi guraju i Miltona, ali on nije općeprihvaćen; tu i tamo se javlja i Balzac, ali isto, tu nema takve suglasnosti. Također, u anglofonom području skloni su negirati Dostojevskog, možda zbog kulturnopolitičkih razloga- ne ide im u glavu kako neki radikalni nacionalist i desničar može biti na vrhu. Ulogu ima i utjecaj liberalnih Židova u anglofonoj književnoj eliti, jer Dostojevski je bio u dosta istupa antisemit. No, ipak je konsenzus taj.

4. glede ruske književnosti, mi smo ju učili u školi i predstavljala je okosnicu srednjoškolskoga programa, uz francusku. Anglo-američku smo dosta slabo obrađivali. A anglo-američka je prilično "samodostatna", i oni u UK i US imaju u lektiri skoro samo sebe. U općoj atmosferi prevladava samoreferencijalnost.
Od velikih, Nijemci, Francuzi i Rusi su najotvoreniji, najviše prevode, najprije su prepoznali veličinu ruskih djela- ili nisu onu nekih drugih djela.
Ukratko, Amerikanci i Englezi su zadovoljni sobom. Dobili su relativno kakovosne prijevode Dostojevskog tek u 1990-ih i kasnije (Pervear-Volkhonsky), dok su ih cijelo vrijeme čitali u lošim i važnim prijevodima Garnettove, koja je znala ispustiti cijele rečenice i dijelove poglavlja.

Kasnije ...
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 11:32

Rusi su počeli s Krylovim i Žukovskim- dobro, to je ....- no realni je početak s Puškinom.

Puškin je ruski naj, on je njima bog. Na zapadu nije imao baš odjeka, a koliko sam ga čitao,
rekao bih da jako gubi u prijevodu; da su mu pripovijesti vrlo dobre; roman u stihovima zanimljiv, no..
Puškin je velik jer je Rusima dao zaokružen opus u kojem ima svega, obogatio jezik i
prvi dao karakteristične ruske teme- male ljude i suvišne (lišnie) ljude.

No, kad ga se čita paralelno s europskim romanticima, on je ograničeniji ili
manje kaže, slabiji je. Posebno su jači rani engleski romantici (William Blake, Wordsworth,
Coleridge), i Francuzi iz pojedinih faza (Nerval, Hugo,..), te Nijemci kao Hoelderlin i Novalis.
Koliko vidim, nije samo moj ukus taj da je dio romantika sada apsurdan (Byron, Lamartine, ..).
No, Wordsworth, Hugo, Novalis,... -to je za Puškina stratosfera. On im nije ni emocionalno,
ni mentalno, ni spiritualno, ni iskustveno ravan.

Tu dolazimo do usporedbi književnosti.

Moglo bi se reći da su u krugu zapada, najveće i najutjecjnije književnosti engleskog i francuskog jezika.
Iza njih su talijanskog i njemačkog, a onda ruskog. Španjolski je dao sjajna djela u renesansi, a onda je spavao do latinoameričkoga "booma".

Rusi su najveći dio dali u 19. st., a onda su posustali, pa u 20. st. dominiraju književnosti triju jezika: engleskog, njemačkog i španjolskog. Jakost Rusa je u tom što imaju jednog velikog univerzalnog autora kao Čehov, a u najužem izboru vrhunskih pisaca dva- Tolstoja i Dostojevskog. To nema, među vrhunskima, nijedan drugi jezik, i rezultat je da se ruska književnost čini većom nego što jest.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

02 Oct 2011, 12:05

Po utjecaju, zaboravio si Gogolja i Turgenjeva. Pogotovo je potonji imao sljedbenike diljem Europe. Od Lovčevih zapisa svi kopiraju njegove lirske pejsaže, odnos prema seljacima i selu i opise obiteljske idile, a kad je u književnost uveo i nihilizam, opet su svi imali radikalne junake poput Bazarova.
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 16:59

Hekatonhir » wrote:Po utjecaju, zaboravio si Gogolja i Turgenjeva. Pogotovo je potonji imao sljedbenike diljem Europe. Od Lovčevih zapisa svi kopiraju njegove lirske pejsaže, odnos prema seljacima i selu i opise obiteljske idile, a kad je u književnost uveo i nihilizam, opet su svi imali radikalne junake poput Bazarova.

Naarvno da nisam. Gogolj je veći pisac, ali nije čitan i prihvaćen, možda je bio "prenapredan". Turgenjev je, znamo, najprije uspio, ali je normalno došao u zapećak nakon ovih velikana- uza svo divljenje Conrada, Jamesa, ...

Nu, ukratko:

+ Rusi imaju dva vrhunska pisca, Tolstoja i Dostojevskog. Mislim da nijedan drugi jezik to nema.

+ oni imaju neke pisce koji su vrlo veliki i priznati kao takvi (Čehov), a neki nisu baš tako
priznati ili čitani (Gogolj). Posebno bih izdvojio Herzena, kojeg memoari "Prošlost i razmišljanja" (Byloe i dumy) tvore remek djelo, po mom sudu ravno "Ratu i miru" i "Karamazovima" (to je mišljenje i filozofa Isaiaha Berlina)- no, što to vrijedi kad su memoari njeki rubni žanr.

+ zatim, tu je hrpa pjesnika, ali znamo, poezija teško prelazi granice.
No, meni su Pasternak, Ahmatova i Majakovski znatno veći pjesnici od anglojezičnih "ikona"
T.S.Eliota i Yeatsa, ali što je tu je.

+ u 20. st. su Rusi "opali", osim u poeziji.

O tom potom ...
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 21:45

Ruski pisci koji su šire prihvaćeni, sada, su Tolstoj, Dostojevski i Čehov.
Turgenjev i dalje živi, ali smanjene reputacije, a Gogolj je više za znalce.
Puškin i Ljermontov su začinjavci, mi ih znamo zbog škole, no u širem svijetu su slabije poznati.

Njekrasov, Kuprin, Fet, Ljeskov, Garšin... rijetko se za njih zna.
"Oblomov" Gončarova remek je djelo, bolje od bilo čeg što je napisao Turgenjev

Herzen je istinski velik autor, ali izvan Rusije se jedva za njega zna (roman mu je loš, govorim o memoarima).

Kultni autori koje se čita uglavnom su nenarativni prozaisti, uz kojeg pripovjednog: Sologub,
Leonid Andrejev, Lav Šestov, Berdjajev, Aleksej Remizov, ..

Gorki ostaje kao memoarist, dok su eksperimentalci dvojbene stature- mislim na Bjelog i na
rana djela Nabokova, te Harmsa i sl.

U poeziji je osiguran visok status Bloku, Pasternaku, Ahmatovoj, Cvetajevoj, Mandeljštamu, Majakovskom, ..dok je Jesenjin
ruski i naš fenomen- na zapadu se za njega jedva i zna.
Bunjin je nobelovac, ali ...

Od sovjetskih pisaca, nesporno su vrijedni Jurij Olješa, Platonov i Bulgakov (iako o ovom imam neke rezerve, nu svejedno), dok je položaj Leonida Leonova nesiguran zbog slizavanja s režimom, a Šolohov je značajni tradicionalni pisac, pa i Solženjicin, koji je ideološki antipod. Ta poetika klasičnoga romana je dala i djela Alekseja Tolstoja, no on je gurnut u stranu zbog ideologije. Osigurano mjesto velikih pisaca imaju, mislim, Vasilij Grosman i Varlam Šalamov.
Eksperimentalac Vasilij Aksjonov, te autori kao Trifunov i dr. - ne znam kako će proći.

Sumarno, ruska mi književnost izgleda takva da je dala dva vrhunska pisca- Dostojevski, Tolstoj, dva-tri velika ili vrlo velika- Herzen, Čehov i Gogolj, te niz dobrih do velikih od početaka do danas, ali kojima reputacija oscilira. Među te bih naveo rusku svetinju Puškina i mnogo pjesnika do sada, od prozaista Gončarova, Andrejeva, Olješu,.. Šolohova, Solženjicina, Grosmana.

Ruska je literatura opustošena revolucijom i komunizmom, pa zbog više činitelja nije uspjela zadržati tempo, pa i usporeni, kao književnosti nekih drugih jezika. Dosta je uzeti engleski i njemački u 20. st., pa da se vidi kako su to jači i važniji korpusi, dok je ruska kniževnost prošloga stoljeća eventualno nešto bolja od talijanske - što za nju i nije njeko dostignuće.
User avatar
blaze
Posts: 2370
Joined: 20 Sep 2011, 23:00

02 Oct 2011, 22:11

ne smeta ti što je dostojevski "diskurzivno slab", kako si napisao na temi o krleži?
danas trkeljam! poklon uz jutarnji naklon
User avatar
blaze
Posts: 2370
Joined: 20 Sep 2011, 23:00

02 Oct 2011, 22:18

o opustošenosti komunizmom i revolucijom, imam pitanje: što bi bilo sa solženjicinom? da nije pisao o sibiru, po čemu bi bio poznat?
danas trkeljam! poklon uz jutarnji naklon
User avatar
blaze
Posts: 2370
Joined: 20 Sep 2011, 23:00

02 Oct 2011, 22:45

inače, što se tiče kritike totalitarizma, na mene je najviše djelovala 'lenjinijana' venedikta jerofejeva. jesi čitao? to je nešto kao wikileaks u ruskoj književnosti
danas trkeljam! poklon uz jutarnji naklon
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 23:53

blaze » wrote:ne smeta ti što je dostojevski "diskurzivno slab", kako si napisao na temi o krleži?
Za sada samo na ovo.

Romane Dostojevskog drže za romane ideja, što je djelomično točno. U njima se raspravlja o "vječnim temama"- grijehu, Bogu, praštanju, patnji, egoizmu, okrutnosti,,....dakle stalnicama ljudskoga postojanja u kršćanskoj varijanti (ne razglaba se o reinkarnaciji ili taoističkoj alkemiji).

Ono što daje snagu djelu D. je dramatizacija ideja, utjelovljenih u izuzetno metafizički nabijenim likovima. D. nije, osim u dijelovima koji nam nisu više zanimljivi, raspravljao o njemu suvremenim idejama (darvinizam, onda kurentne filozofije vitalizma, ..) nije ozbiljno i sustavno analizirao metafiziku i etiku. To je književnost vjerskoga naboja, a ne filozofija ili teologija. Konkretno, D. nije baš znao onodobnu fiziku, kemiju, biologiju, ...a napose duhovna strujanja materijalizma, prvo u njemačkoj medicinskoj varijanti, a onda u britansko-njemačkoj darvinističko-biologističkoj.

D. ne piše nješto što bi bilo intelektualno jako kao Platonovi dijalozi, jer nema interesa ni znanja za sve te nijanse politike, metafizike, etike, kozmologije itd. On je religijski entuzijast kaso pisac, a ne analitički teolog.

Romani ideja 20. st. bi bili bolje nazvani diskurzivni, jer se u njima stalno razglaba. Ali ne toliko metafizika, nego -osim društvenih problema- niz filozofskih i znanstvenih teorija onda vladajućih. Klasičan su primjer romani Thomasa Manna i R. Musila, ali i "zaljubljene žene" D.H.Lawrencea. Njemački pisci su nesporno obrazovaniji od Dostojevskog. No, njihove su rasprave akademske, često dosadne, a i zastarjevaju jer se "kvače" za znanost 1920-ih il i1940-ih. osobnosti koje iz izlažu često jesu uvjerljive (Čarobna gora- Settembrini, Naphta), ali ne "gore" za njih, i ne razdire ih strast koja bi "zapalila" čitatelja. Dostojevski je tu imun na promjene spoznaja, jer je sav u metafizici koja nije skolastička i stara, nego se radi o "prokletim pitanjima" koja ne zastarijevaju, na koja nema konačnoga odgovora, i koja sva prožimlju likove koji ih izlažu.

Zato velim da D. nije izlagao nešto silno originalne ideje, a ni akademski nijansirane. No, dramatizirajući vječna pitanja, uspio je nabiti svoje romane najvišim naponom, a i izbjeći koroziju vremena koja neminovno načinje intelektualnije, ali i vremenski ušančene romane Manna, Brocha ili Musila.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 23:56

blaze » wrote:o opustošenosti komunizmom i revolucijom, imam pitanje: što bi bilo sa solženjicinom? da nije pisao o sibiru, po čemu bi bio poznat?
Čudno pitanje. Da nije bilo komunizma, ne bi bio u gulagu.
Tamo je mogao i umrijeti- kao toliki milijuni.

Malcolm Lowry, Albert Camus,... nisu bili u gulagu, pa su poznati i cijenjeni.
Da je Solženjicin živio unekom normalnijem društvu, vjerojatno bi pisao
nešto drugo, no jednako univerzalno.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

07 Oct 2011, 23:33

Ovdje ne bi bilo loše dodati nešto što mislim dulje vremena, no
znam da ne će biti nikad ozbiljno prihvaćeno.
Već rekoh da je ruska književnost u 20. st. slabija od one njemačkoga ili
engleskoga jezika - devetnaeststoljetnu ne može ništa ugroziti.
Osim proplamsaja avangarde, "prešišali" su ju razni modernizmi i postmodernizmi.

Više ne čitam romane, već nekoliko godina- dojadili mi- ali i prije sam
imao dosta jasan stav: briljantna jesu djela autora poput Joycea, Brocha,
pa i Lowryja, Garcie Marqueza, ... no, realno, nisu "dubinska", općeljudska
kao pisanija jednoga Šolohova ili Solženjicina (koliko god se ovi ideološki razlikovali).

Potresna su djela Šolohova, Pasternaka (roman), Solženjicina- djela pisana na starinski
način (osim, dijelom, Pasternakov roman). Ona jesu možda i ponekad nezgrapna, vjerojatno
vidimo tu i tamo koju rupu kroz koju viri lice autora, imaju i neki okus 19. stoljeća, znamo da
nisu virtuozna kao Marquez ili Joyce.... ali imaju ono bitno "nešto" što dira čitatelja.
To ima i veliki roman Rogera Martin Du Garda "Porodica Thibault", da ne ostanemo
samo kod Rusa.

I tu je slabost modernizma i postmodernizma, od Joycea do Calvina i Rushdieja.
Jesu majstori, jesu virtuozi, svi to vidimo. No- za te je likove čitatelju- bar meni- svejedno,
bilo koju od tih knjiga mogu odložiti kad mi god padne na pamet, i nije me nijedna nešto
jako dirnula na način Pasternaka ili Solženjicina.
Izuzetak su pisci koje stavljamo među moderniste, no koji imaju to "nešto".
Tu bih, osobno, stavio Conrada, Prousta, Faulknera, Kafku, nješto od Camusa,
Lawrencea, ....dok, iako cijenim Joycea, Woolfovu, Manna, Musila, Garciu Marqueza,
Aleja Carpentiera, Brocha, Calvina, ..- mislim da su važniji kao eksperimentatori
i oblikovatelji forme, no da njihova djela nemaju taj "klik" koji se javlja u tehnički nezgrapnijima,
pa i starinskijim djelima navedenih Rusa.

Tu stavljam i Bulgakova, koji je - po meni- iako važan, isto precijenjen autor.
Post Reply